Održan još jedan sastanak premijera i predstavnika Unije poslodavaca
Poslodavci su očekivali korekciju predloženih iznosa. Na sastanku nije bilo spremnosti da se sadašnji iznosi minimalnih zarada zadrže još godinu, a da se novi primijene po isteku tog perioda – ističe u izjavi za Pobjedu predsjednik UPCG Slobodan Mikavica
Foto: Mara Babović
Vlada je i nakon sastanka sa predstavnicima Unije poslodavaca Crne Gore (UPCG) ostala pri predloženim iznosima minimalnih zarada i planiranom početku primjene Euro modela, kazao je Pobjedi predsjednik UPCG Slobodan Mikavica nakon razgovora sa premijerom Milojkom Spajićem. Poslodavci su Vladi ostavili analize na uvid, a kako je kazao, novi sastanak biće održan za deset do 15 dana u proširenom sastavu.
Na sastanku je razgovarano o tome kako bi povećanje minimalnih zarada uticalo na poslovanje crnogorskih preduzeća. Uz Spajića i Mikavicu, razgovoru su prisustvovale predstavnica UPCG Suzana Radulović i ministarka rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Naida Nišić. Predstavnici Vlade i UPCG su 23. septembra održali prvi sastanak povodom najavljenog Vladinog programa Euro modela.
Mikavica je rekao da su poslodavci očekivali korekciju predloženih iznosa. Kazao je i da na sastanku nije bilo spremnosti da se sadašnji iznosi minimalnih zarada zadrže još godinu, a da se novi primijene po isteku tog perioda.
– Do toga nije došlo u ovom momentu – kazao je Mikavica, govoreći o očekivanoj korekciji minimalnih zarada.
On je najavio da će Unija na narednom sastanku učestvovati u proširenom sastavu Upravnog odbora. Do tada će, kako je rekao, razgovarati sa članstvom o tome šta poslodavci mogu da preduzmu, dok Vlada ostaje pri prijedlogu koji je iznijela.
– Ostavili smo naše analize na uvid. Konsultovaćemo se sa članstvom i vidjeti šta i kako dalje – rekao je Mikavica.
Posljedice
Predsjednik Unije kazao je da predloženo povećanje minimalnih zarada neće jednako uticati na sve članice. Nekim poslodavcima, prema njegovim riječima, mjere odgovaraju, dok drugi očekuju poteškoće. Istakao je da će UPCG i dalje ukazivati na moguće posljedice po privredu kako bi se one preduprijedile i kako bi Vlada imala osnov da razmotri korekcije.
– Nekima ovo odgovara, nekima ne – kazao je Mikavica.
Način na koji će odgovoriti na povećanje troškova, kako je rekao, zavisiće od svakog preduzeća pojedinačno. Kao moguće reakcije naveo je povećanje cijena, zatvaranje pojedinih objekata, otpuštanje dijela zaposlenih i druge načine racionalizacije poslovanja.
– Da li će neko podizati cijene? Da li će neko zatvoriti objekat? Da li će neko na neki drugi način reagovati? To je individualno, ali će se sigurno to dešavati – rekao je Mikavica.
Dodao je da će mnoge firme morati da prilagode poslovanje. Među onima kojima će to biti najteže izdvojio je male privrednike na sjeveru i preduzeća sa deset, dvadeset ili trideset zaposlenih. Takvim firmama, kazao je, potrebni su i radna snaga i kapital, a imaju manje resursa da se prilagode rastu troškova.
Kompanije koje posluju decenijama i imaju stabilnu poziciju na tržištu, prema njegovoj procjeni, lakše će podnijeti promjene. Istakao je da veća preduzeća raspolažu sa više kapitala i imaju više mogućnosti da reorganizuju rad. Ipak, očekuje da će smanjenja broja zaposlenih biti i u velikim i u malim firmama.
– Želimo da imamo isti promet ili veći sa što manje zaposlenih – rekao je Mikavica, ocjenjujući da će predloženo povećanje minimalnih zarada ubrzati promjene u organizaciji poslovanja.
Upitan da li je premijer bio spreman da razmotri finansijsku pomoć privredi, Mikavica je kazao da na sastanku nije bilo razgovora o direktnom finansiranju preduzeća. Dodao je da Unija ne traži takvu vrstu pomoći.
– O tome se nije razgovaralo i to nije u planu – rekao je Mikavica.
Kazao je da bi trebalo razmotriti olakšice za preduzeća koja već imaju teškoće u poslovanju, posebno na sjeveru. Među mogućim mjerama pomenuo je odlaganje plaćanja poreza na dobit, kao i smanjenje tog poreza u pojedinim sektorima ili sredinama sa manjim obimom privredne aktivnosti.
Takvi ustupci bi, prema njegovim riječima, mogli da ohrabre preduzetnike da nastave poslovanje. Mikavica je istakao da bi se na taj način moglo pomoći firmama u sredinama u kojima je privredna aktivnost slabija da opstanu i sačuvaju radna mjesta.
Vlada je Euro model najavila 17. septembra, a početak primjene planiran je za januar 2027. godine. Prijedlog predviđa tri iznosa minimalne zarade, zavisno od nivoa obrazovanja potrebnog za radno mjesto. Za radna mjesta sa osnovnim i nižim obrazovanjem minimalna zarada iznosila bi 1.000 eura, za radna mjesta sa srednjom stručnom spremom 1.250 eura, a za radna mjesta sa visokim obrazovanjem 1.400 eura.
UPCG je poslije najave modela zatražila razgovor sa premijerom, navodeći da privreda nije bila konsultovana tokom pripreme mjera. Unija je upozorila da posljedice po održivost poslovanja, konkurentnost, zaposlenost i ukupnu stabilnost privrede nijesu dovoljno detaljno analizirane i zatražila da se razgovori nastave kroz socijalni dijalog.
Nakon sastanka predstavnika Vlade i UPCG održanog 23. septembra, Spajić je saopštio da su dogovoreni naredni koraci ka primjeni modela. Mikavica je tada kazao da poslodavci još nijesu dali podršku predloženim mjerama i da treba dodatno ispitati njihovu dugoročnu održivost. Pozvao je Vladu da razmotri uvođenje mjera u etapama ili da predložene postavi kao cilj za ulazak Crne Gore u Evropsku uniju.
Koeficijenti
Mikavica je početkom oktobra kazao da bi poslodavci mogli pristati na jedinstvenu minimalnu zaradu između 800 i 900 eura, uz to da se ostale zarade i dalje utvrđuju primjenom koeficijenata.
Državni sekretar u Ministarstvu finansija Tarik Turković početkom oktobra kazao je medijima da će računica za Euro model biti jasna najkasnije do 15. novembra, kada Vlada treba da dostavi Skupštini prijedlog budžeta.
pobjeda
