Prema ocjeni analitičara Srđana Vukadinovića, ovakva situacija ukazuje u kakvoj apsurnoj političkoj stvarnosti se Crna Gora nalazi. Kako ističe, dok se, sa jedne strane, juriša ka članstvu u Evropskoj uniji, govori o zatvaranju poglavlja i evropskim vrijednostima, partije se, sa druge strane, ponovo vraćaju u stare rovove i identitetskim pitanjima podstiču podjele.

SNP je u skupštinsku proceduru predao predlog izmjene zakona kojim bi trobojka bila prepoznata kao narodna zastava, a poruku o njenom povratku među državne simbole najavljuje i NSD. Prema ocjeni Vukadinovića, ponovo stavljanje ovog pitanja u fokus jasan je signal da su partije u kampanji, ali i otvara pitanje koliko se iskreno zastupaju vrijednosti koje Crna Gora deklarativno promoviše na svom evropskom putu.

– To pokazuje kakva je Crna Gora, zemlja čuda i paradoksa. Dok, na jednoj strani, imamo zalaganje za EU, zatvaranje poglavlja i težimo ka modernoj institucionalnoj paradigmi, sa druge, pokreću se identitetska pitanja koja te procese vraćaju unazad. Zato je logično da se zapitamo da li jedne vrijednosti imamo za EU, a druge za na domaćem terenu. Umjesto da se razmatra na koji način će se upravljati državom, ojačati institucije, kako će se odgovoriti na brojne ekonomske izazove, vodi se polemika oko toga koliko se i kako zastupa određena nacionalna grupa. Sistem evropskih vrijednosti je prije svega jačanje institucionalnog, a ne jačanje nacionalnog okvira. Naravno, pristup EU ne podrazumijeva da se bilo ko odriče svoga nacionalnog identiteta, svojih nacionalnih prava i svega onog što čini ta identitetska svojstva, ali sistem evropskih vrijednosti podrazumijeva da se u jednoj građanskoj državi svi građani osjećaju potpuno isto bez obzira kome pripadaju i kako pripadaju, i da isključivo mjere vrijednost na osnovu toga koliko je zadovoljen njihov kvalitet života – kazao je Vukadinović za “Dan”.

Ističe da jedan od razloga zbog kojeg partije forsiraju ova pitanja jeste i to što smatraju da se na taj način lakše mogu mobilisati birači, jer, kako kaže, sve su prilike da te teme izazivaju snažnije reakcije kod pojedinih struktura.

– Crna Gora sada ima ekonomske izazove koji zahtijevaju ozbiljnu političku raspravu. Institut za međunarodne studije u Beču upozorava na inflaciju u Crnoj Gori, na fiskalne rizike koji postoje u Crnoj Gori. Takođe, primjena “Euro modela” zahtijeva mnogo ozbiljniju raspravu. Treba se baviti i time kako riješiti probleme rasta cijena goriva, stanovanja, kako smanjiti regionalne razlike, očito je da se urušavaju i zdravstveni i penzijski sistem, kako popraviti obrazovanje, kako razviti produktivnu ekonomiju. To su pitanja na kojima se utvrđuje odgovornost političkih partija, a mnogo je teže utvrditi odgovornost u tome koliko je ko doprinio nacionalnom korpusu za koji smatra da ga predstavlja. Ekonomski rezulati su lako mjerljivi, dok su identitetska pitanja iracionalna i teško je utvrditi konkretan doprinos – navodi analitičar.

Insistiranje na identitetskim pitanjima i podjelama, kako kaže, nije manir samo pojedinih partija, već je to model na kojem počiva čitav sistem, zahvaljujući kojem partije i opstaju.

– Identitetske teme kojima se podstiču podjele nisu problem pojedinih programa, već političkog modela koji na taj način funkcioniše, kako prije 2020, tako i nakon toga. U Crnoj Gori može doći do promjene političkih aktera. Nebitno je ko će doći na vlast, koja će partija pobijediti. Promjena političkih aktera bez promjene političke paradigme ne znači ništa – naglašava Vukadinović.