Piše: M. G.

Naučna konferencija o Varešu u organizaciji Fondacije ACT, održana u Sarajevu (Foto: M. G./Klix.ba)
Na naučnoj konferenciji o Varešu, održanoj u četvrtak u Sarajevu, predstavljeno je istraživanje o olovu i teškim metalima oko rudnika Rupice, a upućen je i apel za nezavisan i stalan monitoring zdravlja stanovnika i okoliša.
Konferenciju “Pitanje Vareša u kontekstu rudarstva, zaštite okoliša, zdravlja i vladavine prava” organizovala je Fondacija Atelje za društvene promjene – ACT, a okupila je pedesetak predstavnika javnih institucija, međunarodne i akademske zajednice, saopćeno je iz Fondacije. Učestvovali su i predstavnici Bosanske akademije nauka i umjetnosti “Kulin ban” i NGG “Park prirode Trstionica i Boriva”.
Istraživanje su na inicijativu Fondacije ACT pripremili akademik Muriz Spahić, prof. dr. Asim Ibrahimagić, dopisni član BANUK-a, i akademik Armin Škrbo. Bavi se produkcijom teških elemenata, posebno olova, njihovim kretanjem i zadržavanjem u prirodi te mogućim posljedicama vađenja i prerade rude po okoliš i zdravlje stanovništva.
Skup je održan nedugo nakon što je Federalna uprava za inspekcijske poslove objavila nalaze o odlaganju opasnog otpada iz rudnika Rupice.
Nije utvrđeno nulto stanje
Akademik Spahić ukazao je na nedostatke studija utjecaja na okoliš, prije svega na to što nije utvrđeno početno, nulto stanje okoliša.
“Prije početka rudarskih aktivnosti nisu provedena odgovarajuća kontrolna mjerenja sadržaja olova u organizmu stanovnika Vareša. Radi se o stručnoj i institucionalnoj odgovornosti. Privredni interes rudarenja ne smije se ostvarivati na štetu prirodne sredine i zdravlja ljudi”, kazao je Spahić.
Prof. dr. Ibrahimagić, doktor tehničkih nauka iz oblasti geotehnologije, smatra da hemijsko zagađenje ovakvih pogona treba savremenim tehnologijama svesti na najmanju moguću mjeru.
“Radi se o rudniku koji u punom kapacitetu proizvodnje obrađuje između 800 i 850 hiljada tona rovne rude, pri čemu otpadnog materijala nastaje oko 650 hiljada tona”, upozorio je Ibrahimagić.
Traže povlačenje koncesija
Hajrija Čobo, pravnica i predstavnica NGG “Park prirode Trstionica i Boriva”, autorica je zahtjeva za ocjenu ustavnosti nakon kojeg je Ustavni sud BiH odlučio da se moraju preispitati ugovori o koncesijama na području Vareša, kao i aneksi, dozvole i saglasnosti za projekte rudnika hroma te rudnika olova, cinka, barita i pratećih minerala. Ona je pozvala da se ti akti povuku iz pravnog prometa.
“Radi se o državnoj imovini nad kojom može upravljati isključivo Bosna i Hercegovina sa svojim institucijama, a ne niži nivoi vlasti. Time je oglašeno neustavnim, nezakonitim 18 akata. Ništav akt se ne može poništiti, on pravno ne vrijedi i samo ih treba povući, a za to je Ustavni sud dao rok od šest mjeseci”, kazala je Čobo.
Apel za nezavisan monitoring
Azra Berbić iz Fondacije ACT predstavila je analizu slučajeva trovanja olovom u svijetu i naglasila da slučaj Vareša pokazuje koliko je važno da zaštita zdravlja ljudi i okoliša bude prioritet u upravljanju mineralnim dobrima.
“Međunarodna iskustva koja smo analizirali upozoravaju da odgađanje institucionalnog djelovanja, nedovoljno nezavisan nadzor i izostanak preventivnih mjera mogu ostaviti ozbiljne i dugoročne posljedice po lokalne zajednice”, kazala je Berbić.
Zbog utvrđenog prisustva olova u krvi većeg broja stanovnika Vareša, sa skupa je upućen apel za nezavisan i kontinuiran monitoring zdravstvenih i okolišnih parametara te za pravovremene preventivne mjere. U saopćenju se navodi i da povišene koncentracije olova same po sebi ne dokazuju izvor izloženosti, zbog čega je potrebno naučno ispitati moguće izvore i puteve izloženosti, a stanovništvo istovremeno zaštititi.
klix.ba