NVO “Glasnici nade” u partnerstvu sa NVO “Centar kreativnih vještina” organizovala je okrugli sto u vidu radnog ručka na temu “Smanjenje populacije napuštenih pasa”.
Kako je saopšteno, cilj sastanka je bio da se kroz razgovor dođe do prijedloga rješenja za smanjenje populacije napuštenih pasa kao i smanjenja barijera oko udomljavanja u Skloništu za smještaj i zaštitu napuštenih i izgubljenih pasa i ostalih životinja.
Okrugom stolu su prisustvovali predstavnici organizacija koje se bave zaštitom dobrobiti životinja, medija i relevantnih institucija koje su svojim zalaganjem za sprovođenje aktivnosti za dobrobiti životinja dali i daju značajan doprinos rješavanju ovog pitanja.
Na okruglom stolu je predstavljen i rad beranskog Skloništa za smještaj i zaštitu napuštenih i izgubljenih pasa i ostalih životinja. Upravnik beranskog azila Miro Drobnjak kao najveći problem je naveo nepostojanje potrebne komunikacije među institucijama, kako na lokalnom tako i na državnom nivou sa čim su se saglasili i učesnici okruglog stola.
“Uvezivanjem ovih institucija imali bi sigurno bolje rezultate i manje napuštenih pasa na ulicama. Takođe bi u rješavanju problema napuštenih zivotinja, u velikoj mjeri pomoglo kada bi Sklonište imalo pristup bazi podataka čipovanih pasa,”, saopšteno je iz NVO “Glasnici nade”.
Iz Komunalne policije su naglasili da, iako je donijet zakon da kućni ljubimci moraju biti čipovani, vlasnici nisu odgovorni po tom pitanju i da će sada, pošto su dobili čitač čipova, moći to i na terenu da provjere.
Aleksandra Fatić, u ime nevladine organizacije, je istakla da je glavno rješenje problema pasa lutalica njihovo čipovanje, posebno u ruralnim područjima. Međutim, svi su se složili da veliki broj vlasnika ne želi da čipuje svoje pse, jer na taj način, nakon što ostave psa, oni snose odgovornost.
Katarina Vujović, aktivistkinja za borbu prava životinja, istakla je da se svi zajedno moramo uključiti i angažovati da se ovaj problem riješi. Konstatovala je da najveći akcenat treba biti na udomljavanju mješanaca iz Skloništa a ne kupovina rasnih pasa.
Ono što je naglašeno je da je država donijela odluku da svaka opština mora po Zakonu imati prihvatiliše za pse ali i pansione za kućne ljubimce. Zbog nepoštovanja odluka države, beranski azil ima problem jer ne može sam pokriti nekoliko opština, istakao je Mirko Pavićević ispred Sekretarijata za komunalno stambene poslove, saobraćaj i zaštitu životne sredine pri Opštini Berane.
Član komisije za naknade šteta za ujede pasa lutalica je iznio podatak da je opština Berane u periodu od 2010. do 2014. godine na osnovu sudskih sporova i poravnanja izgubila preko 120.000 eura. Nakon otvaranja Skloništa, taj iznos je, kako je naveo, znatno smanjen.
“Činjenica da većina opština na sjeveru Crne Gore nema usvojenu strategiju ili plan za njeno usvajanje pokazuje korijen problema bezdomnih životinja (npr. nesterilisani psi, edukacija vlasnika kućnih ljubimaca) i jasnu potrebu za boljim strateškim upravljanjem, obukama i podrškom, što su i sami učesnici identifikovali kao prioritetna pitanja”, navodi se u saopštenju NVO “Glasnici nade”.
Iz ove NVO su rekli da je beranskom Skloništu za smještaj i zaštitu napuštenih i izgubljenih pasa i ostalih životinja bilo neophodno pikap vozilo, te da su ga oni nabavili u cilju humanijeg prevoza napuštenih pasa do azila ili veterinarskih službi.
Dodali su da će raditi i na proširenju kapaciteta pomenutog skloništa, kada to vremenski uslovi dozvole i da je u planu izrada sajta i realizacija brojnih aktivnosti u cilju promocije udomljavanja.
Okrugli sto je realizovan u okviru projekta “Unapređenjem skloništa do sPASa za nas” koji je podržan od strane Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove.