Ukrajina (Foto: EPA-EFE)
Rat u Ukrajini – 1642. dan. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da je francuski predsjednik Emanuel Makron obećao da će ubrzati isporuku novih francuskih raketa i opreme njegovoj zemlji. S druge strane, direktor “Rosatoma” Aleksej Lihačov tvrdi da je zvanični Kijev spriječio posjetu generalnog direktora Međunarodne agencije za atomsku energiju Zaporoškoj nuklearki. Najvažnija dešavanja pratite na CdM-u.
Šta se dešavalo juče pročitajte OVDJE.
Norveška će naredne godine dati skoro osam milijardi eura pomoći Ukrajini
Norveška vlada saopštila je da planira da pruži dodatnih 85 milijardi norveških kruna (oko 7,8 milijardi eura) finansijske podrške Ukrajini u fiskalnoj 2027. godini, u skladu sa iznosom koji je dat i ove godine.
Norveški premijer Jonas Gar Stere je u saopštenju istakao da će donacija Norveške biti namijenjena i za vojne i za humanitarne troškove u Ukrajini, prenosi Rojters.
Stere i lideri iz nordijskog i baltičkog regiona nenajavljeno su danas posjetili Kijev u znak podrške Ukrajini u njenom ratu sa Rusijom, kada je najavljen nastavak pomoći toj zemlji.
“Podrška i obnova Ukrajine nije samo pomoć. To je investicija u bezbjednost same Evrope”, rekao je Stere.
Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je juče da je Kijev otvorio “Pandorinu kutiju” svojim napadima na ruske ekonomske ciljeve, i da će Moskva uzvratiti udarac na “najosjetljivije ekonomske sektore” Ukrajine.
Zelenski: Izbori u ratno vrijeme bi bili cunami koji bi razbio Ukrajinu
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je danas da bi izbori tokom rata bili opasni za zemlju, poslije kontroverznog poziva njegovog bivšeg ministra odbrane Mihaila Fedorova da se pronađe način za organizaciju glasanja.
„Mislim da bi u ratu poput ovog, izbori kao takvi bili ogroman rizik“, rekao je Zelenski novinarima, dodajući da bi oni bili „cunami koji bi razbio Ukrajinu“.
To je prva izjava Zelenskog stranim novinarima poslije niza političkih kontroverzi, uključujući i smjenjivanje mladog i popularnog ministra odbrane Fedorova, sredinom jula.
Fedorov je u utorak izazvao kontroverzu izjavom koja podsjeća na predizbornu reklamu, u kojoj je osudio korupciju i pozvao na obnovu demokratskog procesa kroz izbore, uprkos ruskoj invaziji na zemlju.
Predsjednički mandat Zelenskog istekao je u maju 2024. godine, ali se u Ukrajini ne mogu održati izbori pod vanrednim stanjem, koje je na snazi od početka ruske invazije u februaru 2022. godine.
„Ako želimo da uništimo zemlju, onda možemo ići u pravcu izbora u ovim ratnim vremenima“, rekao je Zelenski novinarima.
Organizovanje izbora zahtijevalo bi upravljanje mnoštvom prepreka, kao što su glasovi vojnika raspoređenih na terenu, milioni izbjeglica u inostranstvu i Ukrajinci koji žive na teritorijama koje je okupirala Moskva.
„To je nemoguće u sadašnjim okolnostima, kada (ruski predsjednik Vladimir) Putin nije voljan da razmotri opcije za prekid vatre“, rekao je Zelenski.
Prema posljednjoj anketi koju je sproveo Kijevski institut za sociologiju (KIIS) u julu-avgustu, samo 15 odsto ispitanika smatra da bi izbori trebalo da budu održani prije kraja rata.
Predsjednikova odluka da smijeni Fedorova izazvala je proteste koji su privukli hiljade ljudi na ulice nekoliko gradova širom zemlje, što je navelo Zelenskog da zamijeni i komandanta vojske Oleksandera Sirskog, koji se smatra rivalom Fedorova.
Lavrov: Moskva će uzeti u obzir djelovanje rusofobičnih elita u zemljama NATO-a i EU
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov izjavio je da će Moskva uzeti u obzir djelovanje rusofobičnih elita u zemljama NATO-a i EU.
Lavrov je rekao da zapadne zemlje pokušavaju da se prikažu da nisu odgovorne za rusofobiju i vojnu pomoć Ukrajini, ali je poručio da u tome neće uspjeti.
“Možda su već obavezne na osnovu Člana 5 i smatraju da imaju pravo da izvrše kolektivni napad umesto kolektivne odbrane? To je za njih veoma neprijatno pitanje”, naveo je Lavrov.
Zelenski: 300.000 Rusa mobilisanih na jesen mogli bi da otvore nove pravce na frontu
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da bi 300.000 Rusa, koji će biti mobilisani na jesen, mogli da otvore nove pravce na frontu na istoku Ukrajine ili u Černigovsko-Kijevskoj oblasti.
Zelenski je rekao za Unian da je ruski predsjednik Vladimir Putin naredio svojoj vojsci da do kraja ove godine zauzme cijelu teritoriju ukrajinske Donjecke i Luganske oblasti.
Ukrajinski predsjednik je ocijenio da je nemoguće da se taj cilj ostvari do tog roka.
Zelenski je naveo da ruske snage vrše najveći pritisak na pravcu Konstantinovke u Donjeckoj oblasti.
Zelenski je rekao u julu da, prema podacima ukrajinske obavještajne službe, Putin priprema novu mobilizaciju u Rusiji poslije parlamentarnih izbora zakazanih za 21. septembar, navodeći da će mobilizacija obuhvatiti od 300.000 do 500.000 vojnika.
Moskva: Baltičke države pokušavaju da se miješaju u izbore za rusku Državnu dumu
Baltičke zemlje pokušavaju da se miješaju u izbore za rusku Državnu dumu, izjavio je danas visoki zvaničnik ruskog Ministarstva spoljnih poslova Maksim Rajder.
Rajder je rekao u intervjuu za RIA Novosti da pojedine baltičke zemlje, uprkos međunarodnim obavezama u pogledu ljudskih prava i svojoj navodnoj posvećenosti demokratiji, pokušavaju da izvrše pritisak na Ruse koji žive u tim zemljama kako bi ih spriječili da izraze svoju volju na predstojećim izborima za rusku Državnu dumu.
Rajder, koji je zamjenik predsjednika Izborne komisije Ministarstva, naveo je da najveću zabrinutost izazivaju zemlje u kojima je, kako je ocijenio, “klinička rusofobija zarazila veliki dio vladajuće elite”.
“To uključuje ne samo Letoniju, Litvaniju i Estoniju, već i Poljsku, Holandiju i Češku”, rekao je Rajder ne isključujući mogućnost provokacija na biračkim mjestima u inostranstvu na dan izbora.
Izbori za Državnu dumu biće održani tokom tri dana, od 18. do 20. septembra.
Za Ruse u inostranstvu biće otvoreno 312 biračkih mjesta u 152 zemlje.
Nastavljeni napadi
Najmanje deset ljudi je stradalo u ukrajinskim napadima širom Rusije, saopštili su ruski zvaničnici, dan nakon što je u ruskim napadima na Krivi Rog stradalo 16 osoba, dok je više od 130 povrijeđeno.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da je francuski predsjednik Emanuel Makron obećao da će ubrzati isporuku novih francuskih raketa i opreme njegovoj zemlji.
Makron je, takođe, naveo da je užasnut napadom na Krivi Rog i najavio raspoređivanje novih raketa “presretača” kako bi se Ukrajini pružila “sva neophodna sredstva za odbranu njenog vazdušnog prostora”.
Njemačka je, istovremeno, objavila da će obezbijediti dodatnih 50 miliona eura humanitarne pomoći Ukrajini i izdvojiti još 10 miliona eura u NATO fond za zajedničku politiku.
S druge strane, ruski predsjednik Vladimir Putin istakao je da će odgovor ruske vojske na ukrajinske napade na logističke objekte biti “mnogo bolniji i razorniji” od dejstava Kijeva.
Direktor “Rosatoma” Aleksej Lihačov, u međuvremenu, objavio je da je zvanični Kijev napadima u regionu spriječio posjetu generalnog direktora Međunarodne agencije za atomsku energiju Zaporoškoj nuklearki, kao i rotaciju eksperata IAEA.
Za to vrieme, zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Rusije Dmitrij Medvedev izjavio je da će Rusija nastaviti da zauzima teritorije u Ukrajini.
Izvor: cdm.me
