Prema podacima Uprave za nekretnine, državljani Rusije vlasnici su ili suvlasnici oko 19 hiljada nekretnina i gotovo četiri miliona kvadrata zemljišta u našoj državi.

Crnogorske državne institucije još uvijek ne saopštavaju imena ruskih državljana kojima je zamrznuta imovina u našoj zemlji što je možda i najbolje za državu, jer nam, sva je prilika, prijeti veliki broj tužbi zbog kršenja ljudskih prava i povrede privatne imovine.

U Crnoj Gori su zamrznute 44 nekretnine, čiji su vlasnici 34-oro ruskih državljana, a zamrzavanje je sprovedeno po osnovu ispunjavanja obaveza preuzetih usvajanjem Odluka o uvođenju međunarodnih restriktivnih mjera protiv Rusije zbog vojne agresije na Ukrajinu.

Te odluke je Crna Gora, kao zemlja kandidat, usvojila prateći spoljnopolitičku politiku Evropske unije. Zbog toga smo pohvaljivani sa zapadnih adresa, ali… I ova medalja ima drugu stranu. Toga su postali svjesni i inicijatori ove vrste sankcija prema Rusiji.

Agencija Blumberg je objavila svoje saznanje da mnoge države članice Evropske unije razmišljaju o ukidanju pojedinačnih sankcija prema ruskim državljanima, a neki advokati u Briselu došli su do zaključka da ograničenja protiv nekih Rusa nijesu bila na čvrstim zakonskim osnovama.

Sagovornici agencije rekli su da je oko 30 ljudi tužilo EU zbog sankcija, a još desetak je direktno tražilo da budu skinuti sa spiskova. Pravna služba Evropskog savjeta saopštila je da mnogi od ovih zahtjeva imaju osnovu u zakonu. Tako se dogodilo da su dokazi o umiješanosti ovih ljudi u sukob u Ukrajini ili neistiniti ili zastarjeli ili nijesu dovoljno jaka osnova za uvođenje ograničenja. Nije naznačen broj Rusa za koje je donijeta takva odluka, kao ni njihova imena.

Kod nas u Crnoj Gori smo polovično informisani o ruskim državljanima kojima je zamrznuta imovina. Objavljena su i neka imena, a onda je sve stalo. I to s razlogom. U Evropskoj uniji su shvatili da svaki izgubljeni slučaj na sudu o validnosti sankcija ozbiljno ugrožava reputaciju EU i, što najviše boli, značajno novčano košta. Problem je i što će za skidanje lica sa spiskova biti potrebna saglasnost zemalja članica EU.

Crna Gora se nalazi u posebno nezavidnoj situaciji, naročito ako se pokrene lavina tužbi zbog zamrzavanja imovine. Podsjetimo, glavni investitori, naročito u oblasti nekretnina, bili su iz Rusije i republika bivšeg SSSR-a. Pored njih, tu su investitori sa Bliskog Istoka, gdje je takođe mnogo sukoba i postoje stalni ratovi i agresije. Teoretski je moguće da u narednim godinama, prateći spoljnopolitički kurs EU, možemo doći u situaciju da zamrzavamo imovinu i nekim drugim investitorima. Stvaranje presedana prijeti sektoru razvoja i uticaće na sve transakcije u budućnosti. Konačno, sankcije negativno utiču na javni i državni budžet zbog pada nivoa stranih investicija i prikupljenih poreza.

Na crnogorskoj listi od 34 osobe, čija je imovina zamrznuta, pokazalo se da ima ljudi sa istim imenom i prezimenom s nekim drugim investitorima koji nijesu na “crnoj listi” EU, što je dodatna opasnost za tužbe.

Uvodimo vize za Ruse?

Visoki predstavnik Evropske unije za vanjske poslove i bezbjednosnu politiku Žozep Borelj, nedavno je Podgorici kazao da EU od Crne Gore očekuje da ukine program ekonomskog državljanstva i uskladi viznu politiku sa politikom EU.

„EU i Crnoj Gori je potreban snažna politička posvećenost, iskreno angažovanje i uključivanje u izgradnji konsenzusa od strane svih relevantnih institucija i političkih aktera“, naveo je Borelj.

On je najavio da će EU dati pet miliona eura zemljama Zapadnog Balkana kroz Mehanizam brzog odgovora. Riječ je, kako je kazao, o urgentnoj podršci regionu kako bi se osnažila otpornost u suprotstavljanju sajber-napadima i manipulaciji informacijama.

„Nastavićemo da podržavamo naše partnere i kada je riječ o ublažavanju posljedica rata u Ukrajini, uključujući bezbjednost hrane“, rekao je on.