Povećanje cijena tokom januara uzrokovalo je najveći godišnji rast inflacije u Sjedinjenim Državama u posljednjih četrdeset godina.

Opšte poskupljenje, o kome je izvijestio američki Sekretarijat za rad, izazvano je porastom cijena stanarina, struje i hrane.
Kako izvještava agencija Rojters – moglo bi da izazove jači politički pritisak na predsjednika Džozefa Bajdena kome opada rejting usljed rastućih troškova života.
Visok procenat inflacije zasjenio je ekonomski rast u SAD-u najbrži u posljednjih 37 godina, kao i povoljna kretanja na tržištu rada.
Ukupno povećanje cijena tokom januara iznosilo je 0,6 odsto. Od toga, hrana je poskupila za 0,9 procenata, dok su namirnice koje se konzumiraju kod kuće skuplje 1,0 posto. Skuplje su žitarice, pekarski i mliječni proizvodi, voće i povrće.
Struja je skuplja 4,2% – što je, takoreći, neutralisalo efekte pojeftinjenja goriva i prirodnog gasa.
U prethodnih godinu Indeks potrošačkih cijena povećan je za 7,5 procenata – što je najveći porast u odnosu na 1982.
Ekonomija se bori sa visokom inflacijom, čiji je uzrok to što se, u vreme pandemije kovida 19, više troši na kupovinu dobara nego usluga.
Znatne novčane sume izdvojene za pomoć tokom pandemije pokrenule su potrošnju, ali su istovreemno ograničeni kapaciteti, jer su usljed pandemije skrajnuti radnici potrebni za proizvodnju i distribuciju do potrošača.
Usljed takvih ekonomnskih kretanja ekonomskim stručnjaci izašli su sa procjenama da bi Federalne rezerve od marta mogle početi sa podizanjem kamatnih stopa – kako bi ublažile inflatorne tokove.
Procjene su da bi osnovna kamatna stopa mogla biti povećana za 50 baznih poena.
U istom danu objavljen je i izvještaj Sekretarijata za rad o zapošljavanju u kome je navedeno da je prijava za pomoć nezaposlenima u prethodnoj sedmici bilo manje za 16.000.
U skladu sa tim broj građana prijavljenih za pomoć u nedjelji okončanoj 5. februara iznosio je 223.000.