On je prethodno izjavio da su “zaštita ukrajinskih interesa” i “jasna vizija okončanja rata” na dnevnom redu Kijeva za jednodnevne razgovore u Džedi, 11. marta.

“Primirje u trogodišnjem ratu koji je Ruska Federacija vodila protiv moje zemlje nikada nije izgledalo bliže”, napisao je Jermak u tekstu objavljenom u listu Guardian na dan sastanka.

“Prekid vatre u Ukrajini neće doći samo diplomatskom gestom” dodao je. “To uključuje politički i finansijski pritisak na Rusiju, da poveća cijenu ponovnog sukoba.”

Razgovori su uslijedili 11 dana nakon spornog sastanka u Bijeloj kući između Zelenskog i američkog predsjednika Donalda Trumpa koji je zapalio odnose između dvije zemlje nakon Trumpovog odbijanja da uključi bilo kakve sigurnosne garancije u potencijalni dogovor za zajednički razvoj ukrajinskih rijetkih minerala i drugih resursa. Nakon toga, Washington je zaustavio vojnu pomoć Ukrajini i ograničio razmjenu obavještajnih podataka na bojnom polju.

Kijev na pregovorima predstavljaju ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha i ministar obrane Rustem Umerov, dok predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski ne učestvuje.

Na fotografiji napravljenoj na početku sastanka vide se američki državni sekretar Marco Rubio, američki savjetnik za nacionalnu sigurnost Mike Waltz, ukrajinski šef diplomatije Andrij Sibiha, šef ureda predsjednika Ukrajine Andrij Jermak i ukrajinski ministar odbrane Rustem Umerovto u Džedi, u prisustvu saudijskog šefa diplomatije Farhana Advisala i savjetnika za nacionalnu sigurnost Mohammada al-Aibana.

Oleksandr Merezhko, šef odbora za vanjske poslove ukrajinskog parlamenta, rekao je za Radio Slobodna Evropa (RSE) da se na sastanak treba gledati kao na “prvi korak ka poboljšanju odnosa nove Trumpove administracije i Ukrajine” i “direktan sastanak” između Zelenskog i američkog predsjednika Donalda Trumpa.

“Očekujem da ćemo od naših američkih prijatelja čuti da li postoji ikakva Trumpova strategija u vezi sa Ukrajinom, kako da se zaustavi ruska agresija”, rekao je on. “Zato što posljednje izjave predsjednika Trumpa otvaraju mnoga pitanja.”

Ostaje da se vidi da li su Sjedinjene Države spremne obnoviti razmjenu pomoći i obavještajnih podataka nakon pregovora. Uoči sastanka, Trump je rekao da je njegova administracija “upravo” okončala suspenziju dijeljenja obavještajnih podataka s Ukrajinom.

John Herbst, bivši američki ambasador u Ukrajini, rekao je da obnavljanje obavještajne saradnje treba posmatrati kao pozitivan rezultat za Kijev.

“Ako se ukine nakon razgovora, to je dobra stvar”, rekao je Herbst za RSE. “Ako se ne ukine, to je znak da će se Trumpova politika pritiska na Ukrajinu nastaviti.”

Šta SAD žele postići u pregovorima sa Ukrajinom?

Američki državni sekretar Marko Rubio, koji vodi američki pregovarački tim, rekao je da će razgovori biti fokusirani na razumijevanje onoga šta bi Ukrajina bila spremna da ustupi u mirovnom sporazumu i ponovio da će Ukrajina morati učiniti ustupke oko teritorije koju Rusija trenutno zauzima kao dio bilo kakvog sporazuma o okončanju rata.

“Najvažnija stvar sa kojom moramo da odemo odavde je snažan osećaj da je Ukrajina spremna da uradi teške stvari, kao što će Rusi morati da urade teške stvari da okončaju ovaj sukob ili ga barem pauziraju na neki način, oblik ili formu”, rekao je Rubio novinarima 10. marta dok je letio za Džedu.

Osim ovih širokih ciljeva, malo detalja o sastanku je objavljeno u javnosti. Rubio je odbio ponuditi kako bi izgledao nacrt potencijalnog sporazuma, a State Department je odbio komentarisati da li će se u Džedi razgovarati o potpisivanju sporazuma o mineralima i vraćanju razmjene obavještajnih podataka.

“Jedini način na koji se ovaj rat završi je ako i Rusija i Ukrajina dođu za pregovarački sto, a i Rusija i Ukrajina će morati da donesu teške odluke”, rekao je portparol Stejt departmenta za RSE. “Učešće u pregovorima brzo će postati očiglednim ako obje strane ozbiljno razmišljaju o miru.”

Šta je na pregovaračkom stolu u Saudijskoj Arabiji?

U međuvremenu, trenutni fokus SAD je na Ukrajini i onome što bi Kijev bio spreman prihvatiti kao dio mirovnog sporazuma.

Uoči pregovora, Kijev je rekao da će biti spreman prihvatiti primirje za zračne napade i na moru, ali još ne i za borbe na bojnom polju.

Ukrajina je pokrenula veliki napad dronom koji je preko noći pogodio Moskvu i okolni region, pokazujući svoje sposobnosti u zraku.

Steve Witkoff, Trumpov izaslanik za Bliski istok, rekao je prošle sedmice da se nada da će razgovori uključiti “okvir” za potencijalni prekid vatre i mirovni sporazum tokom pregovora. Witkoff će navodno otputovati u Moskvu kako bi se kasnije ove sedmice sastao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

Ostala pitanja koja su pokrenuta uključuju teritorijalne ustupke Ukrajine, postizanje prekida vatre i potencijalno održavanje izbora u Ukrajini.

Lideri ukrajinske opozicije nedavno su izjavili da se protive mogućnosti ratnih izbora u zemlji nakon što su medijski izvještaji sugerisali da su im se američki zvaničnici obratili u vezi s tom idejom usred pritiska Trumpove administracije da Ukrajina održi izbore u slučaju prekida vatre ili mirovnog sporazuma, ili možda ranije.

Zelenskyy je takođe više puta govorio o važnosti razmjene talaca, kao io svom zahtjevu da Rusija vrati otetu ukrajinsku djecu.

Herbst je rekao da će redosljed u budućim pregovorima biti ključan. Iako rani prekid vatre može biti ključni dio budućeg mirovnog procesa, on naglašava da je važno da ga prate dalji koraci ka trajnom mirovnom sporazumu, kao što su nastavak vojnih pošiljki u Ukrajinu, potencijalnu demilitariziranu zonu i veću ulogu evropskih zemalja, uključujući njihove snage raspoređene kao mirovne snage.

“Ovo su sve ozbiljne ideje koje su se plasirale”, rekao je Herbst. “To možda nije pravedan mir, jer pravedni mir ne bi značio da Ukrajina mora ustupiti teritoriju, ali bi ipak mogao biti trajan koji Rusiji otežava obnovu agresije”.

Kakvu ulogu Rusija i Evropa imaju u mirovnim pregovorima?

Dok ukrajinski i američki zvaničnici procjenjuju jedni druge o tome što je moguće za buduće mirovne pregovore, pažnja se takođe prebacuje na druga dva igrača koji će odlučiti kako će se rat završiti: Rusiju i evropske saveznike Kijeva.

Pošto je sastanak u Džedi u toku, najviši vojni zvaničnici iz više od 30 zemalja trebalo bi da se sastanu u Parizu 11. marta radi razgovora o stvaranju međunarodnih sigurnosnih snaga za Ukrajinu.

Snage iniciraju Britanija i Francuska. Cilj je da se umiri Ukrajina i odvrati još jedna ruska ofanzivu velikih razmjera nakon prekida vatre. Snage bi mogle uključivati teško naoružanje i zalihe oružja koje bi mogle biti dopremljene u roku od nekoliko sati ili dana u pomoć u obrani Ukrajine.

Rusija je do sada govorila da je protiv prihvatanja evropskih trupa u Ukrajini kao dijela sporazuma.

Kremlj je takođe govorio o ukidanju sankcija Zapada njegovoj ekonomiji u sklopu mirovnog procesa, uključujući i Saudijsku Arabiju kada su američki i ruski zvaničnici vodili razgovore prije skoro mjesec dana.

Marie Dumoulin, bivša francuska diplomatknja i analitičar u Evropskom vijeću za vanjske odnose, kaže da to evropskim vladama daje određenu polugu kada se slegne prašina s pregovora u Džedi.

Ona je rekla da u evropskim prijestonicama ostaju sumnje da li je Rusija voljna da napravi bilo kakve ustupke i da Evropa može da iskoristi i sopstvenu ponudu sigurnosnih garancija Ukrajini i mogućnost ukidanja sankcija Evropske unije Rusiji kao način da oblikuje razgovore u Moskvi i Vašingtonu.

“Ovo daje Ukrajini još nekoliko karti za stolom”, ocjenjuje Dumoulin za RSE. “Ovo može dati Ukrajini prostora da kaže da li je dogovor koji im se nudi dovoljno dobar ili ne.”