Jesam li vam rekla – samo što nije uskliknula Zdenka Popović (Demokrate), kad je konstatovano da parlamentarni odbor za ekonomiju nije ispunio svoju zakonsku obavezu i 180 dana prije isteka mandata članovima Savjeta EKIP-a raspisao konkurs za izbor novih. Popović, koja je u tri mandata članica tog tijela, rješenje je vidjela u izmjeni zakona kojim bi EKIP, umjesto nezavisnog regulatornog tijela, postao državna agencija.

Foto: Ilustracija

Skupštinski odbor za ekonomiju danas će raspisati konkurs za izbor predsjednika i četiri člana Savjeta Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP), nakon što u Skupštini, iz drugog puta, nijesu prošle izmjene zakona kojima je taj posao trebalo da bude prebačen na Vladu.

Jesmo li vam rekli – moglo bi se ukratko prenijeti izlaganje poslanica Zdenke Popović (Demokrate) i Slađane Kaluđerović (SNP) na jučerašnjoj sjednici odbora, koje su ukazale da je upravo izmjenama zakona za koje su se one zalagale trebalo da bude izbjegnuta situacija u kojoj se sada nalazi EKIP. Samo nijesu objasnile zašto Odbor nije na vrijeme raspisao konkurs za izbor članova Savjeta EKIP-a, posebno Popović, koja je u tom tijelu članica već u tri mandata.

Da je situacija problematična navodi se i u dopisu izvršnog direktora EKIP-a Darka Grgurovića, koji je od Odbora tražio da razmotre mogućnost da mu daju ovlašćenje za donošenje određenih akata, kako se ne bi narušio kontinuitet u poslovanju. Ipak, kako se čulo na sjednici, Odbor za tako nešto nema ovlašćenja, već bi nadležnosti direktoru eventualno mogla da proširi samo Skupština izmjenom zakona. Kaluđerović je kazala da sada dozvole operatorima da izgrađuju bazne stanice nema ko da potpiše, kao ni rješenja na osnovu kojih je trebalo da se prihoduju milioni. Osim toga, kako je navela, ni građani ne mogu da zaštite svoja potrošačka prava u slučaju nezadovoljstva telefonskim računima, jer u EKIP-u nema ko da potpiše odluku o žalbama.

 Pozvala bih sve koji su bili protiv zakona da sada daju rješenje kako da se izađe iz problema. Prijedlog zakona je bio usmjeren na to da se u najkraćem roku izaberu članovi Savjeta kako bi EKIP mogao da funkcioniše od 1. januara. Za to je postojao ogroman otpor i od predstavnika EKIP-a, nevladinog sektora i na kraju Evropske komisije koja je kazala da prijedlog zakona nije usklađen sa EU direktivom. Zato sada apelujem na sve njih, uključujući i EK, da nam daju rješenje za ovu situaciju – kazala je Popović.

Konkurs

Da Zakon o EKIP-u mora da pretrpi promjene i u dijelu propisivanja uslova za izbor članova Savjeta, smatra Dejan Đurović (NSD). On je problematizovao odredbe zakona koje definišu da u Savjetu, između ostalih, nema mjesta za političke funkcionere, poslanike, odbornike niti njihove bračne drugove ili bliže srodnike. Na taj način je, kako je ocijenio, od 530.000 građana diskvalifikovano 525.000, dok se preostalih pet hiljada bave nekim drugim poslovima.

 Ovo je smiješno. Nema toga u Crnoj Gori koji ispunjava ove uslove i kome nećete naći neku pobočnu ili najčešće direktnu liniju. Imamo 15 partija u Crnoj Gori, odmah u startu je diskvalifikovano njih tri hiljade i još jedno 350.000 koji su vezani po srodničkoj liniji – ocijenio je Đurović.

Nurković je podsjetio da zakon ostavlja prostor za one koji su u konfliktu interesa da se odreknu neke druge funkcije u slučaju izbora. Napomenuo je da zakon predviđa da članove Savjeta bira Skupština na osnovu konkursa koji raspisuje ovaj odbor i to 180 dana prije isteka mandata. Osim obaveznog crnogorskog državljanstva i prebivališta, kandidat bi trebalo da bude fakultetski obrazovan iz oblasti elektrotehnike, elektronike, prava ili ekonomije sa pet godina radnog iskustva u oblasti EKIP-a. Odlučeno je da konkurs, koji danas raspisuju, bude otvoren 15 dana.

DRI

Na sjednici Odbora juče je ponovo bilo govora i o izboru petog senatora i predsjednika Senata Državne revizorske institucije (DRI), kao i dva člana Savjeta Centralne banke (CBCG) te konstituisanju Fiskalnog savjeta. Time će se, kako je najavljeno, baviti na narednih nekoliko sjednica.

Đurović, koji je u prošlom sazivu bio na čelu ovog odbora, podsjetio je da su obavljeni intervjui sa šest kandidata za senatora, dodajući da, prema njegovim saznanjima, još dvojici uskoro ističe mandat zbog sticanja uslova za peziju. Ponovo je predložio da Odbor razmisli o izmjenama Zakona o DRI u dijelu ograničavanja mandata senatorima, čija je funkcija, prema postojećem zakonu, stalna.

– To da senator DRI ima doživotnu funkciju ne postoji nigdje u Evropi. Mi smo to pokrenuli, bili u razgovorima sa Sigmom, oni su kazali da ne postoji takav izbor bilo gdje u svijetu. Treba razmisliti da se to mijenja u skladu sa EU praksom, pa da bude 6+6 godina kao kod Ustavnog suda ili naći neki drugi modus vremenskog intervala – ponovio je Đurović raniji prijedlog.

Bilo je govora i o tome da se prijavljeni kandidati za petog senatora ponovo saslušaju pred Odborom, imajući u vidu da je prvi intervju sproveden u prošlom skupštinskom sazivu, ali se Odbor u tom dijelu još nije izjasnio. Nurković je postavio pitanje kako će se nekome, ko je već imenovan na trajnu funkciju, novim zakonom poništiti prethodni izbor.

Mi imamo važeći zakon i konkurs koji je u toku i potrebu za skori izbor još dva ili tri člana Senata. Ako se ne promijeni zakon, procedura će ići po starom. Na brzinu promjene zakona ne možemo uticati, ali na drugom je da inicira te stvari, a onda ćemo da sprovedemo sve što predvidi zakon. Samo da ne dođemo u istu situaciju kao sa EKIP-om. Išao bih sa raspisivanjem konkursa, pa ako stigne zakon, onda u redu – kazao je Nurković.

Od sekretara Odbora je traženo da poslanike detaljno izvijesti o statusu svih institucija čiji se članovi moraju birati, o isteku mandata i broju mjesta koje je potrebno popuniti, najavljujući da će se uskoro rješavati ta pitanja. Đurović je kazao da u vrijeme njegovog rukovođenja Odborom, iako su završili intervjuisanje, nijesu htjeli da biraju petog senatora, da se ne bi tumačilo kao politička odluka, jer je došlo do vanrednih parlamentarnih izbora. Dodao je i da bi, i ako bi sada bio izabran, novim zakonom njemu prestao mandat.

Na jučerašnjoj sjednici bilo je govora i o inicijativi Borisa Mugoše (SD) da se sprovede kontrolno saslušanje u vezi s kamatama u bankarskom sektoru. Zaključeno je da će od CBCG tražiti informaciju u stanju u ovom sektoru, pa na osnovu toga odlučili da li je potrebno kontrolno saslušanje.

Izvor: Pobjeda