Search
Close this search box.

Rožaje: Smeće ručno pretovaraju iz kanti u traktorske prikolice

Lokalni plan upravljanja komunalnim i neopasnim građevinskim otpadom otkrio zabrinjavajuće stanje u toj oblasti

Opština planira da do 2029. godine uvede sistem odvojenog sakupljanja otpada i da reciklira 20 odsto komunalnog otpada. Sada se u Rožajama koje ima oko 2.600 gradskih domaćinstava smeće odvozi samo jednom sedmično, Komunalno preduzeće ima zastarjeli vozni park koji ne može samo obnoviti, a nema čak ni dovoljno kontejnera…

Foto: Komunalno preduzeće

Privremena gradska deponija „Mostine“

Lokalna uprava najavljuje zaokret u upravljanju otpadom – do 2029. godine planira da uvede primarnu selekciju i da pripremi za ponovnu upotrebu, reciklira ili kompostira 20 odsto biorazgradivog i reciklabilnog (papir, karton, plastika, metal i staklo), odnosno preradi 25 odsto neopasnog građevinskog otpada, te sanira neuređena odlagališta i privremenu gradsku deponiju „Mostine“.

Ti ciljevi predviđeni su Nacrtom lokalnog plana upravljanja komunalnim i neopasnim građevinskim otpadom za period 2025-2029. godine, koji je na javnoj raspravi. Put do njihovog ostvarenja biće, međutim, dug jer je postojeće stanje u toj oblasti zabrinjavajuće: iz oko 2.600 gradskih domaćinstava smeće se odvozi samo jednom sedmično, radnici Komunalnog preduzeća ručno ga prebacuju iz kanti u otvorene traktorske prikolice, nedostaju i kontejneri i vozila, a divlje deponije niču širom opštine.

Autor dokumenta, Sekretarijat za stambeno-komunalne poslove i saobraćaj, ističe da će za realizaciju tih mjera biti potrebna i „velika sredstva“ iz opštinskog i državnog budžeta, Eko-fonda, međunarodnih fondova i donacija. Precizirano je da je samo za nabavku mehanizacije je neophodno 250.000 eura, a za izradu tehničke dokumentacije za transfer stanicu i reciklažno dvorište dodatnih 50.000 eura.

MALI KAPACITETI KOMUNALNOG PREDUZEĆA

DOO Komunalno Rožaje je glavni nosilac poslova sakupljanja i transporta otpada i, uz Opštinu, glavni realizator gotovo svih mjera iz plana.

U dokumentu se, međutim, otvoreno konstatuje da preduzeće nema kapacitete za te izazove. Vozni park čini svega šest polovnih specijalnih vozila (marke „volvo“ i „MAN“), dok primarna selekcija otpada i kompostiranje uopšte ne postoje.

– Trenutno raspoloživa mehanizacija je nedovoljna i neadekvatna za adekvatno sakupljanje komunalnog otpada. Nedovoljni su i u lošem stanju kontejneri od 1,1 kubik, što dodatno otežava kvalitet i kvantitet pružanja usluge. Postojeći način odvoza otpada za domaćinstva je neadekvatan. Naime, otpad se iz kanti za smeće pretovara ručno na traktorsku prikolicu, koja je otvorena. Radnici koji rade na pretovaru su na direktnom udaru svakog oblika uticaja tog smeća na njihovo zdravlje – upozorava se u Nacrtu plana.

Jedna od divljih deponija, FOTO: Komunalno preduzećeDodaje se da je taj problem posebno izražen u ljetnjim mjesecima na visokim temperaturama, te da je sadašnji način transporta veoma spor.

– Dinamika odvoza smeća jednom sedmično nije dovoljna za kvalitetno održavanje javne higijene za oko 2.600 domaćinstava u gradu. Evidentan je nedostatak specijalizovanih vozila za odvoz otpada po svim osnovama, posebno sa aspekta budućeg selektivnog odvoza otpada, kao i kontejnera, zbog čega dolazi do nepravilnog odlaganja otpada od strane građana, posebno u najužoj gradskoj zoni stanovanja. Specijalizovana vozila većih tovarnih moći za odvoz otpada će naročito bi ti potrebna nakon otvaranja Regionalnog centra za upravljanje otpadom, do kojeg će se otpad odvoziti svakodnevno – piše u dokumentu.

Iz Opštine dodaju da lokalna samouprava nije u mogućnosti da sama izdvoji veći novac za nabavku novih kamiona, pa očekuju finansijsku pomoć Vlade, odnosno Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera.

NA „MOSTINAMA“ SKORO 6.500 TONA SMEĆA

Rožaje, u kojem prema popisu iz 2023. godine živi 23.184 stanovnika u 6.210 domaćinstava, nema postrojenje za obradu otpada. Tokom 2025. godine Komunalno preduzeće prikupilo je i na privremeno gradsko odlagalište

„Mostine“ (na devetom kilometru od grada) odložilo ukupno 6.495 tona miješanog komunalnog otpada, odnosno prosječno 541 tonu mjesečno. Najviše smeća prikupljeno je u avgustu (585,23 tone), aprilu i septembru.

Na „Mostinama“, koja se nalazi pored magistralnog puta Rožaje – Dračenovac, na istom mjestu se odlaže otpad iz domaćinstava, biljni, životinjski, metalni, papirni, plastični i stakleni otpad, bez ikakve selekcije.

U dokumentu se navodi da je lokacija zaštićena zidom i zelenim pojasom prema magistrali, te da se održava povremenim prekrivanjem zemljom kako bi se spriječilo samozapaljivanje, dim i neprijatni mirisi. U prethodnom periodu na ovom odlagalištu izgrađeni su objekti za zaposlene, uveden je rad u dvije smjene, postavljen video-nadzor na kapiji, obezbijeđeno vozilo za gašenje požara dostupno 24 sata i kreč za posipanje.

Državnim planom upravljanja otpadom 2025-2029. godine predviđena je izgradnja Regionalnog centra za upravljanje otpadom u Bijelom Polju, na kojem bi se odlagao otpad sa teritorije svih trinaest opština sjevernog regiona.

– Predviđeno je da bjelopoljski centar bude u funkciji do kraja ove godine, a da se u Rožajama izgradi transfer stanica kapaciteta 10.486 tona godišnje, za koju je sa podgoričkom firmom „E3 Consulting“ugovorena izrada studije izvodljivosti. Kako u ovom trenutku Rožaje nije u mogućnosti da odredi drugu funkcionalnu lokaciju, Skupština opštine je na sjednici održanoj 23. juna 2026. godine donijela odluku o određivanju „Mostine“ za privremeno skladištenje komunalnog otpada Takav status ima od 2012), do izgradnje Regionalnog centra – navedeno je u Nacrtu.

Centralna javna rasprava o Nacrtu lokalnog plana održaće se 24. novembra u maloj sali Centra za kulturu opštine Rožaje.

Hitno ukloniti opasni azbest kod Ramovića i 76 divljih deponija

Iako je tokom 2025. Godine uz pomoć Eko-fonda sanirano osam smetlišta (Kalače/ Turjak, Gusnice, Klekovača, Bačevac, Lovnica, Hurije, Besnik i Crnja), problem divljih deponija ostaje alarmantan, navodi se u Nacrtu lokalnog plana upravljanja komunalnim i neopasnim građevinskim otpadom.

– Odlaganje komunalnog i građevinskog otpada se vršilo nelegalno na mnogim lokacijama, formirajući neuređena odlagališta raznovrsnog otpada na čitavom području opštine, pored puteva, na šumskim proplancima, obalama rijeka, potoka, dolina, u vodotokove rijeka Ibar, Lovnička rijeka, Ibarčanska, Županica itd, što stvara lošu sliku, narušava ambijentalnu strukturu, ugrožava biljni i životinski svijet, zagađuje podzemne, površinske vode i zagađuje vazduh – piše u dokumentu.

Značajnu ulogu u otkrivanju tih crnih ekoloških tačaka ima nevladina organizacija „EkoGard“, koja organizuje akcije čišćenja, a od 14. jula ove godine sprovodi i terensko mapiranje putem aplikacije i javne platforme EkoMapa (ekomapa.me), bilježeći GPS koordinate, fotografije, vrstu i zapreminu otpada.

– Aktivisti „EkoGarda“ evidentirali su 76 divljih deponija u 29 naselja: 13 velikih deponija (zapremine preko 30 kubika), 24 srednje deponije (od pet do 30 kubika), 31 malu deponiju (od pola do pet kubika) i osam lokacija sa sitnim otpadom (manje od 0,5 kubika) – stoji u Nacrtu

Evidentirano 76 smetlišta, FOTO: Očistimo RožajePored toga što se otpad baca u korita Ibra i njegovih pritoka u gradskoj i prigradskoj zoni (Nokići, Suho Polje, Zeleni, Radetina), alarmantan je podatak da je u šumskom području kod Ramovića evidentiran opasni azbestni otpad, koji zahtijeva hitnu sanaciju uz ngažovanje stručnih lica.

Kao jedan od glavnih uzroka stvaranja smetlišta navodi se podatak da je u prigradskim i seoskim mjesnim zajednicama raspoređeno svega 13 kontejnera zapremine pet i sedam kubika i 18 kontejnera od jednog kubika, što je daleko ispod potreba stanovništva.

– Analiza NVO „EkoGard“ pokazuje da se divlje deponije najčešće nalaze duž lokalnih i šumskih puteva, u blizini naselja i u koritima vodotoka, te da se u velikoj mjeri preklapaju sa područjima u kojima komunalna infrastruktura nedostaje ili nema dovoljan kapacitet. Čak 11 rožajskih naselja, u kojima živi 1.161 stanovnik, nema nijedne servisne tačke (kontejnera), dok je na devet od 21 postojeće tačke opterećenje najmanje dvostruko veće od kapaciteta. Najkritičnije su tri zone: Donja Lovnica – Honsiće (gdje je opterećenje kontejnera čak 454 odsto), Biševo – Vuča – Crnokrpe (opterećenje 333 odsto) i Dacići – Bukelj – Kaluđerski laz (opterećenje 209 odsto) – navedeno je u dokumentu.

Iz „EkoGarda“ i Sekretarijata zaključuju da sanacija divljih deponija nema trajni efekat ukoliko se istovremeno ne postave novi kontejneri i ne uspostavi redovan odvoz otpada iz ruralnih područja, za šta je preporučeno planiranje posebnih sredstava u opštinskom budžetu za 2027. godinu.

pobjeda

NOVOSTI

Povezane vijesti vijesti

Reklamni Prostor Prostor