Nova studija istraživača sa Australijskog nacionalnog univerziteta otkrila je da je polovina svih promjena ključnih fizičkih i bihevioralnih karakteristika ptica od 1960-ih godina povezana sa klimatskim promjenama, dok je ostalih 50 odsto pripisano drugim nepoznatim faktorima životne sredine koji su se promijenili u isto vrijeme kada i naša klima.

Istraživanje, objavljeno u časopisu “Proceedings of the National Academy of Sciences” i sprovedeno u saradnji sa Univerzitetom Džejms Kuk fokusiralo se na ptice u Ujedinjenom Kraljevstvu i Holandiji.

„Pokazali smo da su klimatske promjene glavni pokretač ovih promjena kod ptica, ali ovdje je to dokazano više nego što smo prvobitno mislili“, rekla je glavni autor Nina Meklin sa Istraživačke škole za biologiju.

Kako bi se prilagodile klimatskim promjenama, mnoge životinje mijenjaju veličinu ili oblik tijela.

Za razliku od ljudi koji se mogu osloniti na tehnologiju, ostatak životinjskog carstva može jedino da računa na prirodne mehanizme prilagođavanja. Uočeno je da zbog klimatskih promjena mnoge životinje migriraju u hladnije krajeve ili na veće nadmorske visine, dok se druge prilagođavaju tako što mijenjaju vrijeme važnih događaja kao što je parenje. Međutim, kod više stotina vrsta uočen je zanimljiv način adaptacije koji podrazumijeva promjenu oblika i veličine tijela.

Naučnici su dokazali da je australijskim papagajima porastao kljun i do 10 odsto od 1871. godine do danas, pri čemu je povećanje bilo predvidivo na osnovu prosječnih ljetnjih temperatura i prije nego što su primjerci sakupljeni.

Zbog klimatskih promjena smanjuju se čak i vellike životinje. Ženke polarnih medvjeda, pored toga što brojčano nestaju, postale su mršavije i sitnije. U periodu od trideset godina izgubile su u prosjeku oko 65 kilograma težine i pet centimetara visine.

Opasnost od izumiranja vrste se povećava ukoliko životna sredina nameće nove uslove za koje životinje nemaju adekvatni adaptivni odgovor. Izumiranje vrsta je prirodna stvar na planeti, ali postoji tempo koji se smatra da ne narušava prirodni balans. U naučnoj zajednici vlada zabrinutost da bi silna klimatskih promjena dovela mnoge vrste na ivicu opstanka. Trenutna brzina nestanka vrsta nalikuje počecima velikih izumiranja zbog čega neki naučnici smatraju da smo na pragu šestog velikog izumiranja. Prethodnih pet izumiranja koje naša planeta pamti su bila povezane sa akutnim promjenama klime i životne sredine, a procjenjuje se da je u tim događajima nestalo 75-95 odsto vrsta koje su tada živjele.

Čovjek je nekontrolisanim lovom i uništavanjem staništa već direktno doprinio nestanku mnogih životinja, a klimatske promjene koje je izazvao mogle bi ovaj trend da dovedu na nivo velikih masovnih izumiranja.