DŽAKARTA – Indonezija razrađuje plan izgradnje ogromnog morskog zida koji bi se protezao približno 575 kilometara duž sjeverne obale ostrva Jave, jednog od najnaseljenijih ostrva na svijetu. Projekat bi trebalo da pomogne u zaštiti obalnih gradova, luka, industrijskih zona i poljoprivrednih površina od poplava, plime i oseke te posljedica slijeganja tla.

Prema izvještaju Rojtersa iz juna 2025. godine, tadašnja procjena vrijednosti projekta iznosila je oko 80 milijardi dolara, a njegova realizacija mogla bi potrajati do 20 godina. Indonezijske vlasti u međuvremenu su razradile plan trase duge približno 575 kilometara, podijeljene na 15 dionica, ali projekat je još u fazi pripreme.

Zašto Indonezija planira izgradnju ogromnog morskog zida?

Riječ je o jednom od najambicioznijih indonezijskih infrastrukturnih planova za prilagođavanje klimatskim promjenama. Vlada predsjednika Prabova Subijanta uvrstila ga je među nacionalne strateške prioritete, a zaštita obale trebalo bi da obuhvati područja izložena ponavljajućim poplavama i drugim oblicima obalnih rizika.

“Ovo nije samo morski zid. Riječ je o zaštiti budućnosti privrede naše zemlje i naših ljudi”, izjavio je 19. maja indonezijski ministar za koordinaciju infrastrukture i regionalnog razvoja Agus Harimurti Judhojono, poznat kao AHY.

Koliko brzo tone ostrvo Java?

Razlog za zabrinutost nije samo rast globalnog nivoa mora. Naučnici upozoravaju da na dijelovima Jave tlo tone toliko brzo da taj proces znatno povećava opasnost od poplava, čak i nezavisno od porasta nivoa okeana.

Istraživanje objavljeno 8. aprila 2026. godine u naučnom časopisu “Science Advances”, koje je predstavila “Columbia Climate School”, pokazalo je da slijeganje tla nadmašuje uticaj porasta nivoa mora duž gotovo cijele sjeverne obale Jave.

Analiza satelitskih radarskih podataka pokazala je da se pojedini dijelovi ostrva spuštaju brzinom do 1,5 metara po deceniji. Među ugroženim područjima nalaze se Džakarta, Čirebon, Semarang i Surabaja, iako brzina slijeganja nije jednaka na svim lokacijama.

Šta prijeti stanovnicima do 2050. godine?

Prema procjenama istraživača, slijeganje tla moglo bi do 2050. godine doprinositi čak 85 odsto relativnog porasta nivoa mora na pojedinim dijelovima obale.

Više od 75 odsto obalne linije Jave moglo bi se u narednih 25 godina suočiti s rizikom od poplava u kojem će slijeganje tla imati dominantnu ulogu.

Jedan od ključnih uzroka jeste intenzivno crpljenje podzemnih voda, posebno u urbanim područjima. Dodatni faktori uključuju korištenje vode u poljoprivredi i industriji te prirodno zbijanje sedimenata u riječnim deltama.

To znači da zaštita od mora sama po sebi neće riješiti sve probleme. Uz izgradnju infrastrukture biće potrebno upravljati korištenjem podzemnih voda i smanjiti uzroke slijeganja tla.

Koliko ljudi bi trebalo da zaštiti morski zid?

Indonezijski predsjednik Prabovo Subijanto ranije je izjavio da bi projekat trebalo da zaštiti oko 50 miliona ljudi.

Vlada projekat povezuje i sa očuvanjem poljoprivredne proizvodnje, sigurnosti snabdijevanja hranom te funkcionisanja industrijskih i saobraćajnih sistema.

Sjeverna obala Jave obuhvata gusto naseljena područja sa fabrikama, lukama, aerodromima, ribarskim zajednicama i poljoprivrednim zemljištem.

Prema procjenama indonezijskih vlasti koje je prenijela Antara, područja obuhvaćena planom povezana su sa privrednom aktivnošću vrijednom oko 368,3 milijarde dolara bruto domaćeg proizvoda.

Kako će se graditi zid dug 575 kilometara?

Prema izvještajima indonezijske agencije Antara iz maja 2026. godine, nadležno tijelo za upravljanje sjevernom obalom Jave razmatra 15 dionica koje bi se gradile postepeno.

Vlasti navode da će planiranje morati da obuhvati tehnička, ekološka i društvena pitanja, kao i postojeće privredne aktivnosti duž obale.

Među njima su ribarstvo, poljoprivreda i djelatnosti od kojih zavise lokalne zajednice.

Indonezijska vlada projekat predstavlja kao odgovor na klimatske promjene i rastuću izloženost obalnih područja poplavama.

Ministar AHY poručio je da se prilagođavanje više ne može posmatrati samo kao priprema za budućnost.

“Prilagođavanje više nije scenario budućnosti. To je trošak koji moramo snositi danas”, izjavio je.