Gradnja kod Leobersdorfa izazvala je kontroverze nakon što su na prostoru nekadašnjeg logorskog kompleksa pronađeni sačuvani arheološki tragovi

Nekoliko dotrajalih betonskih blokova usred zaraslog polja danas podsjeća na veliki nacistički kompleks za prisilni rad koji se nalazio u blizini austrijskog grada Leobersdorfa. Na dijelu tog historijski opterećenog prostora sada se gradi poslovni park, zbog čega aktivisti ponovo traže zaštitu preostalih tragova nekadašnjeg logora.

Erich Strobl, koji predvodi lokalnu inicijativu za očuvanje dijela lokaliteta, kaže da kod njega cijeli slučaj izaziva osjećaj tuge.

“Za mene je to tužan osjećaj jer se prostor opterećen historijom izgrađuje i žrtvuje zbog ekonomskih interesa”, rekao je Strobl za AFP.

Historija kompleksa Weinberglager seže u period nakon 1938. godine, kada je nacistička Njemačka anektirala Austriju. Prostor je korišten za smještaj hiljada ratnih zarobljenika i prisilnih radnika.

Kompleks je kasnije obuhvatio i Hirtenberg, podlogor koncentracionog logora Mauthausen. Hirtenberg je bio jedan od najvećih logora u Austriji namijenjenih isključivo ženama.

Oko 400 žena bilo je zatočeno

Od septembra 1944. do aprila 1945. godine u Hirtenbergu je bilo zatočeno oko 400 žena.

Većina ih je bila iz Sovjetskog Saveza, dok su među zatočenicama bile i žene iz Italije i Poljske. Prisiljavane su da proizvode pješadijsku municiju u obližnjem fabričkom kompleksu.

Dio ruševina nekadašnje fabrike sačuvan je do danas. Drugačija sudbina zadesila je logorske barake i većinu ostalih objekata, koji su poslije rata postepeno rušeni, prenamjenjivani ili potpuno uništeni.

Bertrand Perz, historičar specijaliziran za koncentracioni logor Mauthausen, smatra da Hirtenberg uprkos tome nije izgubio historijski značaj.

Za AFP je kazao da je lokalitet i dalje “historijski važan”, između ostalog i zato što su “zatočenice Mauthausena marginalizirane u kulturi sjećanja”.

Arheolozi pronašli tragove nekadašnjeg logora

Planovi za gradnju poslovnog parka na zemljištu približno 40 kilometara južno od Beča predstavljeni su 2024. godine. Projekt obuhvata i prostor koji je nekada pripadao koncentracionom logoru.

Arheološka istraživanja provedena na tom području otkrila su sačuvane tragove nekadašnjeg logorskog kompleksa.

Međutim, austrijski Savezni ured za zaštitu spomenika zaključio je da pronađeni ostaci “nisu dovoljni” da bi cijeli lokalitet dobio status zaštićenog spomenika.

Radovi na poslovnom parku u međuvremenu su počeli, a upravo je početak gradnje ponovo pokrenuo zahtjeve aktivista da se nekadašnji logorski prostor sačuva.

“Na prostoru nekadašnjeg koncentracionog logora ne smiju se graditi novi objekti”, poručili su iz Međunarodnog odbora Mauthausen.

“Tuga, ljutnja i bijes”

Na gradilištu se iz zemlje već uzdižu sivi stubovi budućih objekata.

Josef Pumberger, član uprave austrijskog Odbora Mauthausen, posjetio je gradilište i za AFP opisao reakciju koju kod njega izazivaju radovi na ovom mjestu.

Kazao je da osjeća “tugu, ljutnju i bijes zbog toga što se nešto takvo može dogoditi u Austriji 2026. godine”.

Cijeli projekt izazvao je dodatne kontroverze zbog ranijeg vlasništva nad zemljištem.

Prema izvještajima lokalnih medija, zemljište je prethodno pripadalo kompaniji povezanoj s lokalnim gradonačelnikom Andreasom Ramharterom. Kompanija ga je tokom 2022. i 2023. godine prodala za više od 15 miliona eura.

Kupac zemljišta bila je austrijska kompanija TRA LEO GmbH & Co KG.

Iz te kompanije su za AFP saopćili da su ponudili podršku izgradnji memorijalnog obilježja na lokaciji na kojoj se sada razvija poslovni park.

oslobodjenje.ba