Njemački kancelar Friedrich Merz i francuski predsjednik Emmanuel Macron u petak su u Tivtu, uoči Samita EU – Zapadni Balkan, otvoreno podržali proces proširenja Evropske unije. Iako su domaćina samita izdvojili kao najnaprednijeg kandidata, ključne poruke i novi njemačko-francuski plan direktno se tiču i evropskog puta Bosne i Hercegovine.

Novi plan Berlina i Pariza: Šansa koju BiH ne smije propustiti

Za zvanično Sarajevo najvažnija vijest sa samita jeste zajednički non-paper Francuske i Njemačke pod nazivom „Novi zamah za proširenje“.

U dokumentu koji bi mogao redefinirati evropski put BiH, Pariz i Berlin priznaju da je dosadašnji model proširenja postao prespor, birokratiziran i nedovoljno motivirajući za zemlje kandidatkinje. Njemački kancelar Friedrich Merz bio je samokritičan prema dosadašnjoj politici Brisela:

„Ovaj dio Evrope u perspektivi pripada Evropskoj uniji i, ako tokom 13 godina nismo primili nijednu novu članicu, možemo reći da je i Evropska unija napravila određene greške. Evropska unija mora pokazati da je voljna i spremna za proširenje.“

Ovakav zaokret i pojednostavljenje metodologije otvaraju prostor da BiH, uz provođenje ključnih reformi, izbjegne višegodišnje birokratske blokade. Francuska i Njemačka ističu da će se napredak i dalje mjeriti prema zaslugama, ali da će zemljama koje provode reforme biti omogućena znatno brža integracija.

Crna Gora kao lokomotiva regiona

Dok se BiH i dalje suočava s unutrašnjim političkim blokadama i teškoćama u usaglašavanju reformskih zakona, susjedna Crna Gora dobila je ulogu regionalnog predvodnika. Francuski predsjednik Emmanuel Macron otvoreno je poručio da su evropski čelnici stigli u Tivat kako bi pružili podršku Crnoj Gori kao sljedećoj članici Evropske unije.

„Razlog našeg dolaska je proširenje s našom novom članicom, Crnom Gorom“, kazao je Macron, naglašavajući da će proces integracije donijeti konkretne rezultate cijelom regionu.

Lekcija iz susjedstva: Bilateralni sporovi kao trajna kočnica

Samit u Tivtu donio je još jednu važnu lekciju za Bosnu i Hercegovinu, koja i sama ima niz neriješenih pitanja sa susjedima. Na marginama samita hrvatski premijer Andrej Plenković sastao se s crnogorskim premijerom Milojkom Spajićem, jasno poručivši da se put ka EU ne može odvojiti od rješavanja bilateralnih sporova.

Plenković je istakao da je rješavanje otvorenih pitanja preduslov za dugoročno unapređenje odnosa, navodeći kao prioritete:

– obeštećenje logoraša i pronalazak nestalih osoba;

– procesuiranje ratnih zločina;

– povrat imovine hrvatskoj manjini i školskog broda „Jadran“;

– konačno rješenje graničnog pitanja na moru.

Za Bosnu i Hercegovinu, koja s Hrvatskom i dalje ima otvorena pitanja poput granice na moru, Trgovske gore ili imovine bh. kompanija u Hrvatskoj, ovaj susret predstavlja podsjetnik da će regionalna saradnja i rješavanje naslijeđenih sporova biti pažljivo ocjenjivani na putu ka Briselu.

Zaključak iz Tivta je jasan: Evropska unija nudi „novi zamah“, ali unutrašnje reforme i uređeni odnosi sa susjedima ostaju domaća zadaća koju Sarajevo mora završiti želi li iskoristiti priliku koja se možda neće ponoviti.

avaz.ba