U Skupštinu stigao predlog izmjena i dopuna zakona o sprečavanju pranja novca

Iako se predlogom mijenjaju ili dodaju 52 člana, zakon nije bio na javnoj raspravi

Priređivači kažu da će zbog spuštanja granice morati da prate i skupljaju podatke o svim građanima koji se klade i apeluju na poslanike da mijenjaju predlog

Pod posebnim nadzorom transakcije u kriptovalutama vrednije od 1.000 eura i gotovinske od 2.000 do 100.000 (ilustracija), Foto: Shutterstock

Goran Kapor                                                                                                                                                                                                               17.02.2025.

Svi koji obavljaju ili žele da obavljaju transakcije, ili da nude usluge u kriptovalutama, moraće da se prijave u Registar pružalaca usluga povezanih sa kriptoimovinom. Pod posebnim nadzorom biće sve transakcije u kriptovalutama vrednije od 1.000 eura, kao i gotovinske transakcije od 2.000 do 100.000 eura, zavisno od djelatnosti i namjene. Izuzetak su jedino igre za sreću, gdje će priređivači morati da sakupljaju podatke o svima igračima koji u jednoj ili više povezanih transakcija uplate 20 i više eura.

To je navedeno u predlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma, kojeg je usvojila Vlada i poslala Skupštini na usvajanje. Njime se mijenjaju ili dodaju čak 52 člana zakona, ali ga je Vlada usvojila i poslala u skupštinsku procedure bez organizovanja bilo kojeg oblika javne rasprave.

Formalni predlagač zakona je Ministarstvo unutrašnjih poslova.

Izmjene zakona definišu i šta je to “ugled” i ko može biti ugledan građanin ili privrednik, kao i da se mora znati stvarni vlasnik (konačno fizičko lice) pravnih lica koje obavljaju transakcije.

Izmjene zakona, kako je navedeno, stupile bi na snagu danom objavljivanja u “Službenom listu”, dok će se Registar pružalaca usluga povezanih sa kriptoimovinom formirati u roku od devet mjeseci od dana stupanja na snagu zakona.

MUP u obrazloženju navodi da su predložene izmjene i dopune zakona od velikog značaja za unapređenje borbe protiv pranja novca i finansiranja terorizma i za osiguranje daljeg napretka Crne Gore u procesu evropskih integracija.

“U procesu pristupanja Evropskoj uniji Crna Gora ima obavezu, između ostalog, da zatvori Pregovaračko poglavlje 4 – Slobodno kretanje kapitala u okviru koga je i borba protiv pranja novca i finansiranja terorizma. Shodno navedenom eksperti Generalnog direktorata za finansijsku stabilnost, finansijske usluge i uniju tržišta kapitala (DG FISMA) Evropske komisije su zahtijevali da se Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma (Zakon) uskladi sa Regulativom (EU) 2023/1113 Evropskog parlamenta i Savjeta od 31. maja 2023. godine o informacijama koje se prilažu prenosima novčanih sredstava i određene kriptoimovine i o izmjeni Direktive (EU) 2015/849. Takođe eksperti Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) su zahtijevali izmjene i dopune Zakona kojim se osigurava puna primjena instituta ‘stvarni vlasnik’”, navedeno je, između ostalog, u obrazloženju.

Autori zakona kažu i da su nove norme uskladili sa direktivama EU, kao i zahtjevima međunarodnih organizacije koje normiraju propise i mjere protiv utaje poreza, pranja novca i finansiranje terorizma kao što su MONEYVAL i FATF. Naveli su i da je odlučeno da, kako nije donijet Zakon o kriptoimovini, preporuke FATF-a ispune kroz izmjene ovog Zakona.

Brojne nejasnoće

Izmjenama se mjere poznavanja i praćenja poslovanja klijenta nameću priređivačima igara na sreću kod svih uplata i isplata, povezanih i u više transakcija, čija je vrijednost veća od 20 eura. U dosadašnjoj verziji zakona ta granica je bila 2.000 eura.

Mjere “poznavanja i praćenja poslovanja klijenta” definisane su kao identifikacija, uzimanje ličnih podataka, da “pribavi fotokopiju lične isprave i upiše datum, vrijeme i ime i prezime lica koje je izvršilo uvid u fotokopiju isprave i tu fotokopiju i prikupljene podatke čuva u skladu sa ovim zakonom”, da prikupi podatke o poslovnom odnosu i prirodi transakcije… U slučaju da se transakcija obavlja na daljinu (preko informacionih tehnologija) obaveznik identifikacije mora da sprovede video-elektronsku identifikaciju.

Nije objašnjeno kako se sve ovo može obavljati kod priređivača igara na sreću, kada će zbog smanjivanja granice praćenja transakcija na 20 eura u jednoj ili više uplata, biti obuhvaćeni skoro svi igrači, ili kako će se to primjenivati u kazinama prilikom žive igre na stolovima gdje često najjeftiniji žeton iznosi više od 20 eura.

Nije jasno ni zašto bi priređivači mogli da sakupljaju i čuvaju lične podatke o tolikom broju građana, da li zaposleni u kladionicama ovim postaju neka službena lica i kako mogu znati da je neko u toku nekog perioda, uplatama od jednog ili više eura, prešao granicu od 20 eura.

“Predloga zakona predlažu se izmjene i dopune Zakona u smislu obavezivanja priređivača igara na sreću da preduzima mjere poznavanja i praćenja poslovanja klijenta prilikom uplate uloga u iznosu od 20 eura ili više, kod izvršenja jedne ili više povezanih transakcija, a što se do sad odnosilo na uplatu ili isplatu u iznosu od 2.000 eura ili više. Navedena izmjena izvršena je iz razloga što je u djelatnosti igara na sređu identifikovan viši rizik od pranja novca i finansiranja terorizma. Takođe propisuje se i da se ove mjere primjenjuju i prilikom svake povremene transakcije koja predstavlja prenos kriptoimovine u vrijednosti od 1.000 eura ili više”, navedeno je u obrazloženju ovog člana predloga zakona.

Iako se u preporukama međunarodnih organizacija trgovina i transakcije kripto valutama navode da su od posebnog rizika za pranje novca i finansiranje terorizma, ovim predlogom se granica za njhovo praćenje utvrđuje na iznos koji je 50 puta veći nego kod igara na sreću.

Priređivači: Neodrživa norma o “praćenju” građana

Grupacija priređivača igara na sreću planira da pošalje klubovima poslanika dopis u kojem traže amandmansko djelovanje kako bi se ukolonile odredbe o igrama na sreću, jer smatraju da je norma o praćenju građana koji uplate 20 eura neodrživa, suprotna međunarodnim standardima i direktivama EU, kao i da bi takva primjena dovela do prelaska igrača na sivo tržište i gubljenje milionskih prihoda za državu.

Oni protestuju zbog toga što je predlog ovih izmjena usvojen bez javne rasprave i uključivanja predstavnika priređivača igara na sreću kojima se “uvode nove obaveze, protivne standardima EU, a ujedno i direktno krši sloboda preduzetništva i pružanja usluga na tržištu”.

Prirađivači navode da je ova norma suprotna Direktivi (EU) 2015/849, koja propisuje prag od 2.000 eura i više za sprovođenje mjera dubinske analize klijenata u oblasti igara na sreću.

“Predloženim izmjenama se, suprotno i važećem rješenju koje je usaglašeno sa EU standardima, iz potpuno nejasnih razlogam ide korak unazad, i neopravdano uvodi snižavanje ovog praga na 20 eura, bez bilo kakve pravne i ekonomske osnove i uporišta u komparativnoj praksi i standardima. Ovo rješenje ne samo da uvodi nesrazmjerne administrativne barijere, već i ozbiljno ugrožava poslovanje priređivača igara na sreću, što će neminovno rezultirati gubitkom budžetskih prihoda i definitivnim povećanjem udjela nelegalnog tržišta”, smatraju priređivači.

Oni kažu da je ova norma u suprotnosi da predlogom iz Zakona o igrama na sreću koji se istovremeno nalaze u skupštinskoj procedure.

“Ovakvim rješenjem bi se značajno povećale administrativne obaveze i priređivača i nadležne institucije za oblast sprečavanja pranja novca, a upravo zbog ovako niskog praga i hiperprodukcije informacija o ogromnom broju uplata fokus skinuo sa kvaliteta i suštine ovog posla i ovih kontrola”, naveli su prirađivači.

Oni kažu i da se ovi pragovi ne mogu proizvoljno mijenjani na nacionalnom nivou bez prethodnog usklađivanja sa direktivom i odgovarajuće izmjene propisa na nivou Evropske unije. Granica od 2.000 eura osim u EU postoji i u susjednim državama.

Priređivači kažu da će im ove i druge obaveze, nametnute ovim zakonom, donijeti finansijske troškove jer će morati zaposliti više administrativnog osoblja.

Zakon mjeri ko je ugledan čovjek

U predlog zakona je dodat novi član koji definiše koje fizičko lice ima ugled. To se definiše zbog toga što će se u Registar pružalaca usluga povezanih sa kriptoimovinom moći upisivati samo ugledni ljudi, koji će taj ugled morati da dokažu u smislu ovog zakona.

Tako da ugled, u smislu ovog zakona, ima fizičko lice ako se protiv njega ne vodi krivični postupak, odnosno ako nije osuđivano za krivično djelo za koje je propisana bezuslovna kazna zatvora u trajanju od jedne ili više godina; ako nije kao zakonski zastupnik pravnog lica ili privrednog društva povrijedilo odredbe ovog zakona; ako nije saradnik lica osuđenog za krivično djelo pranja novca i/ili finansiranja terorizma…, pa i ako u odnosu na to lice postoji sumnja u izvršenje krivičnog djela pranja novca ili finansiranja terorizma.

Izvor :Vijesti