Divlje svinje, prema primjeru iz sela Poblaće kod Pljevalja, pričinjavaju štete prekopavanjem livada u većini pljevaljskih sela, a zečevi i srne pričinjavaju štete samo u onim selima u kojima se uzgaja voće. Jedno od najpoznatih pljevaljskih sela kada je u pitanju voćarstvo je Poblaće, saznaje portal sjevercg.
U ovom selu poslednjih godina uspješno se razvija uzgoj maline i pitome borovnice, a kada je u pitanju uzgoj šljive, jabuke, kruške i oraha Poblaće je po tome već odavno poznato, a sada je poznato i po sve većem prisustvu zečeva i srna.
Goran Laković, predsjednik Mjesne zajednice Poblaće u Pljevljima kazao je da se srne najčešće pojavljuju tamo gdje su zasadi pitome borovnice, ali one ipak najmanje nanose štetu, tvrdi. Srne dolaze, kazao je, kako bi pasle preostalu travu ili sa prvim danima proljeća, kako bi pasle mladu zelenu travu. Zečevi često, istakao je Laković, nanose veću štetu jer gule koru sa stabala voćki a najviše vole koru stabla jabuke. Laković tvrdi da koliko god se neko potrudi da zaštiti stablo, dodao je, zec dođe do kore – uz objašnjenje da najviše štete nanose divlje svinje, koje se, kazao je Laković, pojavljuju na livadama, njivama i malinjacima. U potrazi za hranom divlje svinje prekopavaju zemljište, vade korijenje i jedu, istakao je, a nakon njihovog boravka i prekopavanja, livade je nemoguće pokositi, naglasio je Goran.
Laković: -” Ne možete da povjerujete da su na pojedinim livadama boravile divlje svinje jer prostor koje su uništile izgleda kao da je neko plugom orao zemljište. U poslednje vrijeme divlje svinje prekopavaju livade i kada su pod snijegom.”
Vasilije Drobnjak, predsjednik Mjesne zajednice Potkovac, kazao je da na tom predjelu veliki problem stvara to što divljih svinja ima mnogo, jer se stvara utisak da krda ovih ,,štetočina” pojedine livade ne napuštaju ni danju ni noću, tvrdeći da su livade koje su okružene šumom bukvalno preorane. -Slična je situacija i kada su u pitanju voćnjaci – tvrdi Drobnjak.
Divlje svinje se slobodno kreću posebno blizu onih kuća u kojima niko ne živi, tvrdi Drobnjak.
Drobnjak: –” U nekim selima u kojima nema mnogo stanovnika, divlje svinje su kopale praktično pored kućnog praga. Naravno, u tim kućama niko ne živi” – kaže Drobnjak i pojašnjava da su štete velike, ali mnoge od tih preoranih livade već duži vremenski period se ne obrađuju.
Lovna sezona na štetočine već završena
Lovna sezona u Crnoj Gori počinje u prvoj nedjelji oktobra, a završava se krajem januara. Lov na zeca je okončan još krajem decembra, dok je lov na divlje svinje bio dozvoljen i u januaru. Kada su u pitanju štetočine, kao što su lisica, vuk i šakal, u pljevaljskom kraju je dozvoljen lov i u februaru. Lov na štetočine se strogo kontroliše i moguć je samo kroz organizovanje hajki.
U Lovačkom društvu Pljevlja nijesmo mogli saznati koliko je divljih svinja ustrijeljeno tokom lovne sezone, ali su obećali da će kada se izvrši obrada podataka o tome obavijestiti javnost. Prema planu, za već proteklu lovnu sezonu, kako saznaje portal sjevercg, lovcima je bilo odobreno da ustrijele do 200 divljih svinja.
