Na 1.400 metara nadmorske visine, među stoljetnim borovima, čistim planinskim vazduhom i netaknutom prirodom Kamene Gore, Dragoljub – Simo Simović već dvije decenije dokazuje da se ljubav prema zavičaju može pretvoriti u uspješnu životnu priču. Dok su mnogi sreću tražili u gradovima, on je ostao tamo gdje su mu korijeni i svojim radom postao jedan od pionira seoskog turizma u pljevaljskom kraju.
Njegova priča počela je prije dvadeset godina, u vrijeme kada je seoski turizam bio gotovo nepoznat pojam. Stare brvnare, koje su nekada bile nijemi svjedoci života planinskih domaćinstava, Simović je pretvarao u skromne, ali tople kutke za odmor i boravak gostiju. Prvi posjetioci bili su planinari, zaljubljenici u prirodu i avanturisti željni autentičnog doživljaja planine.
– Kada bi dolazile veće grupe, u pomoć su pristizali rođaci i prijatelji. Svi smo zajedno radili kako bi se gosti osjećali kao kod svoje kuće – prisjeća se Simović.
Njegov put nije bio slučajan. Umjesto da posao traži negdje drugo, odlučio je da ga stvori upravo tamo gdje je odrastao. Tako je nastala priča koja danas predstavlja jedan od najljepših primjera održivog razvoja sela.
Korijeni seoskog turizma u Kamenoj Gori vezani su za njegov prvi posao – rafting na Limu. Brojni gosti koji su dolazili zbog adrenalinske avanture željeli su da upoznaju i kraj kroz koji prolaze. Nakon raftinga nisu željeli odmah da odu.
– Ljudi su tražili mjesto gdje mogu da ostanu još nekoliko dana, da upoznaju prirodu, običaje i ljude ovog kraja. Kamena Gora je sa svim svojim ljepotama bila idealno rješenje – kaže Simović.
Njegovo domaćinstvo nalazi se u neposrednoj blizini čuvenog Svetog Bora, jednog od najprepoznatljivijih simbola ovog kraja. Smješteno između Pljevalja i Bijelog Polja, na nadmorskoj visini od 1.400 metara, pruža pogled koji ostavlja bez daha i mir kakav je danas rijetkost pronaći.
Posebnu vezu sa planinom Simović je izgradio još kao mlad planinar. Nekada je godišnje učestvovao na gotovo pedeset planinarskih akcija, upoznavajući vrhove, staze i skrivene ljepote crnogorskih planina. Upravo to iskustvo pomoglo mu je da prepozna potencijal Kamene Gore.
Njegova vizija danas prevazilazi pružanje smještaja turistima. Cilj mu je da domaćinstvo postane potpuno samoodrživo i da gostima ponudi autentično iskustvo života na selu.
– Imamo odličnu saradnju sa komšijama. Od njih nabavljamo ono što sami ne proizvodimo, kako bismo gostima ponudili domaće proizvode iz našeg sela. Želimo da osjete pravi ukus Kamene Gore – priča Simović.
U želji da pomjere granice mogućeg, upustili su se i u novu avanturu. Na 1.400 metara nadmorske visine podigli su plastenike i počeli proizvodnju kultura koje se rijetko uzgajaju na toj visini.
To je još jedan dokaz da se upornost, znanje i ljubav prema zemlji mogu isplatiti i u najizazovnijim uslovima.
Glavna turistička sezona počinje u maju i traje do septembra, kada planina pokaže svoje najljepše lice. Zimi gostiju ima manje, ali Kamena Gora ni tada ne gubi svoju čar. Snijeg, tišina i mir pretvaraju je u pravu planinsku bajku.
Prateći savremene trendove, Simović od prvih dana svoj rad predstavlja i na društvenim mrežama. Tako su fotografije netaknute prirode, domaće hrane i topline seoskog doma stigle do hiljada ljudi širom regiona i Evrope.
Iako iza sebe ima dvije decenije uspješnog rada, Simović ne govori samo o svom uspjehu. Njegove misli okrenute su budućnosti sela i mladim ljudima.
– Mladima bih poručio da ne bježe od sela. Na selu se može živjeti i stvarati. Potrebno je pronaći svoju ideju, vjerovati u nju i imati podršku da je razvijete – poručuje Simović.
Dok se iznad Kamene Gore lagano spušta planinska izmaglica, a vjetar prolazi kroz krošnje stoljetnih borova, jasno je da priča Dragoljuba – Sima Simovića nije samo priča o turizmu. To je priča o čovjeku koji je ostao vjeran svom zavičaju, oživio stare brvnare, sačuvao duh sela i pokazao da budućnost crnogorskih planina može biti jednako lijepa kao njihova prošlost.

J.Š.

bizniscg.me