31.10.2026 bizniscg

Presudama crnogorskih sudova, Kotoranin Dragan Buzdovan i još osam osoba ostali su bez 305 kvadrata morske obale na Jazu, čiji su zakonski nasljednici.

Sudski proces, koji je započeo 2011. godine po saznanju da su druga lica upisana u budvanski katastar kao nosioci prava korišćenja njihove svojine, okončan je nakon više od decenije na štetu Buzdovana i ostalih nasljednika, zbog čega taj Kotoranin namjerava da pravdu potraži u Strazburu.

Njihova imovina, koja, po riječima Buzdovana, nije mogla biti prometovana shodno Zakonu o gradsko-građevinskom zemljištu i Zakonu o morskom dobru, ipak je prodata trećem licu od strane lica koje nije vlasnik.

– Sporno zemljište je u vrijeme potpisivanja ugovora bilo gradsko-građevinsko zemljište i morska obala, dakle, prvo društvena, pa državna svojina, na kojoj promet nije bio dozvoljen u trenutku potpisivanja ugovora, kao ni danas. Zemljište koje predstavlja morsko dobro može biti isključivo predmet povraćaja ranijim zemljišnoknjižnim vlasnicima, a to je u ovom slučaju porodica Buzdovan, koja je to vlasništvo i dokazala – kazao je Buzdovan za „Dan“, dodajući da je takav stav Vrhovni sud zauzeo u predmetu „Nešić“, dok je u konkretnom slučaju postupio suprotno.

Naglašava da su on i ostali tužioci u ovom postupku dokazali pravni kontinuitet vlasništva svojih prethodnika, što je, po njegovim riječima, konstatovao i prvostepeni sud u Kotoru 2019. godine, a potom i Viši sud i Vrhovni sud.

– Sudovi su u ovom predmetu zauzeli mišljenje da je nebitno što je u trenutku zaključenja ugovora o kupoprodaji sporna parcela bila upisana kao državna svojina, što ona predstavlja morsku obalu i morsko dobro, što pravo upisa kao suvlasnici imaju isključivo zemljišnoknjižni vlasnici, s obzirom na to da nijesu izvršene eksproprijacija i isplata, što je ugovor ništav. Svojim odlukama su ništav ugovor ozakonili s pozivom na savjesnost kupca – tvrdi Buzdovan.

Njegov je stav da su sudije savjesnost kupca cijenile suprotno velikom broju odluka Vrhovnog suda u kojima se, kako objašnjava, savjesnim kupcem smatra lice koje je izvršilo uvid u spise katastra i uvjerilo se u osnov upisa prodavca, nakon čega je ušlo u posjed nepokretnosti.

U našem slučaju, kupac je ugovor zaključio sa 11 lica koja nijesu bila upisana u katastar prilikom izlaganja, odnosno osam lica nije imalo rješenje Komisije za izlaganje, a tri lica su imala rješenje na osnovu njihove izjave i bez ijednog dokaza, što potvrđuje nesavjesnost kupca i njegovo nesporno saznanje da ugovor zaključuje sa nevlasnicima – smatra naš sagovornik.

Tvrdi da kupac nikada nije ušao u posjed sporne nepokretnosti, niti su ga prodavci uveli u posjed, što su potvrdili i svojim izjavama, navodeći da je takvo stanje Vrhovni sud u svojim drugim odlukama cijenio kao nesavjesnost kupca, dok u njihovom predmetu cijeni da je kupac bio savjestan.

– Vrhovni sud je u više odluka naglasio da je savjestan samo kupac koji je izvršio uvid ne samo u list nepokretnosti, već i u spise katastra (hronologiju upisa), i koji je ušao u posjed. U ovom predmetu kupac nikada nije ušao u posjed sporne parcele, niti je provjeravao hronologiju upisa. Nju je sve vrijeme koristila porodica Buzdovan i izdavala je u zakup za auto-kamp – naglasio je Buzdovan.

Prema njegovim riječima, u trenutku kupoprodaje nije postojao list nepokretnosti, koji je dostavljen u sumnjivoj kopiji nakon 11 godina suđenja. Buzdovan ističe da taj list nepokretnosti nije ni mogao postojati u trenutku zaključenja ugovora jer rješenje Komisije nikada nije postalo pravosnažno.

DAN

bizniscg