Kako je saopšteno iz nevladine organizacije Bijeli štap, osobe sa urođenim invaliditetom su zabrinute povodom zakona koji je usvojila Vlada na sjednici održanoj 24. jula i koji se nalazi u skupštinskoj proceduri.
“Svi smo rođeni sa invaliditetom. Tokom života smo se suočavali sa brojnim izazovima i preprekama, od obrazovanja, preko zapošljavanja, do pristupa zdravstvenoj zaštiti, javnom prevozu i drugim osnovnim uslugama”, kaže se u reagovanju.
Osobe sa urođenim invaliditetom su ukazale da u gotovo svim segmentima društva nailaze na barijere koje ih ograničavaju i isključuju.
Kako su rekle, uprkos svemu tome, uprkos trajnosti njihovih stanja i brojnim medicinskim i stručnim procjenama koje su već prošli, sada se pred njih ponovo stavlja obaveza da do 1. jula 2029. godine podnesu zahtjev za novo vještačenje.
“Ukoliko to ne učinimo u predviđenom roku, izgubićemo status osobe sa invaliditetom, procenat invaliditeta i sva prava koja iz tog statusa proizilaze, bez obzira na to što se naša medicinska slika nije promijenila, jer je od rođenja trajna i potvrđena”, kaže se u reagovanju.
Osobe sa urođenim invaliditetom su istakle da je za njih potpuno nedopustivo da budu izloženi ponovnom vještačenju.
One su naglasile da je njihov invaliditet trajno utvrđen i potvrđen od samog rođenja.
Osobe sa urođenim invaliditetom su poručile da im ponovno vještačenje donosi nepotreban stres, narušava njihovo dostojanstvo i predstavlja dodatno opterećenje, koje ne mogu i ne smiju trpjeti.
“Zato tražimo da se u zakonu jasno izuzmu osobe sa urođenim invaliditetom od obaveze ponovnog vještačenja”, kaže se u reagovanju.
Navodi se da to nije samo pitanje pravde i poštovanja, već i osnovno ljudsko pravo da žive dostojanstveno, bez dodatnih i suvišnih prepreka.
Kako su rekle osobe sa urođenim invaliditetom, nacrt zakona ne pravi razliku između osoba koje su invaliditet stekle u toku života i onih koje su sa njim rođene.
“Za osobe sa urođenim, trajnim invaliditetom, ponovno vještačenje je administrativno nepotrebno, suštinski besmisleno i psihološki veoma teško”, kaže se u reagovanju.
Navodi se da ono dodatno produbljuje osjećaj nepovjerenja; birokratske nesigurnosti i lične degradacije.
“Takođe, postoji ozbiljna bojazan da mnogi, zbog lošeg zdravstvenog stanja, nedovoljne informisanosti ili drugih sistemskih prepreka, neće moći da podnesu zahtjev u predviđenom roku”, ističe se u reagovanju.
Navodi se da bi time, ne svojom krivicom, izgubili doživotno stečena prava i zaštitu koja im pripada.
“Takav pristup ne samo da je pravno i etički problematičan, već je i u suprotnosti sa Konvencijom Ujedinjenih nacija o pravima osoba sa invaliditetom, koju je Crna Gora ratifikovala, kao i sa temeljnim evropskim vrijednostima i standardima ljudskih prava, ka kojima kao država težimo”, piše u reagovanju.
Osobe sa urođenim invaliditetom pozvale su donosioce odluka da ozbiljno razmotre njihove stavove i prilagode zakon na način koji neće ugroziti prava i dostojanstvo onih koji s invaliditetom žive cijeli život.
Oni su istakli da njihova prava nijesu privilegija, već temelj njihovog dostojanstva i jednakosti.
Zato, kako su rekli, traže od države da jasno prepozna i zaštiti specifičan položaj osoba sa urođenim invaliditetom i da zakonom obezbijedi trajnost i nepovredivost njihovih prava – kao što to nalažu međunarodne obaveze, savremeni standardi i temeljna načela ljudskog dostojanstva.
“Vjerujemo da Crna Gora može i mora donijeti zakone koji unapređuju sistem, a ne dovode u pitanje sigurnost i osnovna prava onih koji su cijeli život suočeni sa brojnim preprekama, ali uprkos svemu dostojanstveno žive i doprinose ovom društvu”, navodi se u reagovanju.
izvor.rtcg. me
