Njemačka bi mogla da zabrani društvene mreže mlađima od 13 godina i uvede dodatne mjere za starije maloletnike. DW je pričao sa mladima koji su bili zavisni o telefonu i sa stručnjacima.
Njemačka bi mogla da zabrani društvene mreže mlađima od 13 godina i uvede dodatne mjere za starije maloletnike. DW je pričao sa mladima koji su bili zavisni o telefonu i sa stručnjacima.
Standard 28/06/2026
Leni je prije dvije godine primijetila da pretjeruje sa telefonom. Rjeđe je izlazila iz sobe i pričala sa roditeljima, ponekad ni vikendom nije išla napolje. Dešavalo se da deset sati dnevno gleda video-snimke na TikToku i Jutjubu.
,,Primijetila sam da zapostavljam školu, a ranije sam mnogo više učila”, kaže danas Leni (18) za DW.
Tada je počela da prati koliko vremena provodi na telefonu i trudila se da ne otkazuje sastanke sa prijateljima. Uspjela je, donekle – danas je prosječno pet sati dnevno za smartfonom.
Prema Organizaciji za ekonomsku saradnju i razvoj, 15-godišnjaci u Njemačkoj su u prosjeku sedam sati dnevno za telefonom. U poređenju sa 36 zemalja, Njemačka je na neslavno visokom 5. mjestu.
Prema studiji zdravstvenog osiguranja DAK, u Njemačkoj čak 1,5 miliona mladih koristi medije u problematičnom obimu, a među njima 350.000 može se smatrati zavisnim.
Često se zato čuju zahtjevi da se društvene mreže zabrane mlađima od 16 godina po ugledu na Australiju u kojoj je pravilo na snazi već pola godine.
,,To bi malo više zaštitilo djecu i mlade”, kaže i Leni.
,,I sama vidim da se na TikTok-u, Instagram-u i Jutjubu objavljuju komentari koje niko ne reguliše”.
Stručnjaci za jaču kontrolu
Zato se napeto čekao predlog nezavisne stručne komisije. Nadine Šen, kopredsjednica te komisije, za DW kaže da digitalni mediji „radikalizuju naš demokratski diskurs” i „utiču na razvoj djece i mladih”.
,,Vidimo da su sve više pred ekranom. I vidimo da često pate od zavisnosti. Želimo da društvene mreže nose veću odgovornost, da omoguće svima učešće, ali da nude više zaštite nego sada, recimo pri kontroli starosti”, dodaje Šen.
Komisija je izašla sa 56 preporuka za njemačke vlasti – digitalne platforme bi trebalo obavezati da nude sigurna podešavanja za maloljetnike, sadržaj primjeren godinama i lako prijavljivanje problematičnog sadržaja.
U zakon bi trebalo zapisati da su roditelji odgovorni i za „digitalno vaspitanje” svoje djece. I još, telefoni treba da budu zabranjeni u školama sve do osmog razreda.
Savezna ministarka obrazovanja Karin Prin (CDU) zato traži starosnu granicu, najbolje na nivou EU.
,,Za samostalno korišćenje društvenih mreža u ovom predlogu prepoznajem da je pravi put zakonska granica od 13 godina”, rekla je ona.
Osim toga, efikasnu provjeru starosti i stepenastu zaštitu sve do 18. godine.
Pogrešna komunikacija roditelja i djece
Florijan Bušman se zalaže za isto. Kaže, kao dječak je po 16 sati dnevno igrao video-igre, posebno pucačke iz prvog lica poput Vorfejsa. Kaže, bio je „zatočenik digitalnog svijeta”.
Sinulo mu je kada je bio na učeničkoj razmjeni u Rumuniji pa je tamo naučio kako se pali logorska vatra, penjao se i igrao sa psima.
Napisao je knjigu „Zbogom avataru”, vodič za djecu i mlade za oslobađanje iz digitalnog svijeta. Pokrenuo je inicijativu „Oflajn heroji” i posjećuje škole u Nemačkoj – samo ove godine održao je 534 predavanja.
Jedno od posljednjih pred preko hiljadu zabrinutih roditelja.
,,Mnogi ne znaju kako da ispravno komuniciraju sa svojom djecom u toj situaciji”, kaže Bušman za DW.
„Jer vide samo uređaj i ponašanje, ali ne i potrebe djeteta koje zato diže gard”.
Po Bušmanu, važno je da roditelji ipak postave jasna pravila za korišćenje medija. Sve sadašnje inicijative, kaže Bušman, dolaze veoma kasno – jer vještačka inteligencija je već sljedeći izazov sa kojim se treba boriti.
Zavisnost od porno-filmova
I Tomas Pauli se svakodnevno bori protiv internet-zavisnosti dece i mladih. Taj socijalni pedagog u Kelnu vodi jedno udruženje koje se bori protiv zavisnosti, između ostalog tako što mlade obučava kako da oni dalje obučavaju vršnjake.
,,Vidimo jačanje dva nova fenomena – zavisnosti od porno-filmova i nekontrolisanu potrošnju. Neki mladi sa 17 godina imaju deset hiljada eura dugova. Između ostalog, jer provajderi plaćanja poput Pejpala ne vode računa o tome”, kaže on za DW.
Leni sa početka priče se i sama honorarno angažuje u ovom udruženju. Pauli kaže da mladi sami lakše pristupaju drugim mladima.
Leni je prije dvije godine primijetila da pretjeruje sa telefonom. Rjeđe je izlazila iz sobe i pričala sa roditeljima, ponekad ni vikendom nije išla napolje. Dešavalo se da deset sati dnevno gleda video-snimke na TikToku i Jutjubu
,,Primijetila sam da zapostavljam školu, a ranije sam mnogo više učila”, kaže danas Leni (18) za DW.
Tada je počela da prati koliko vremena provodi na telefonu i trudila se da ne otkazuje sastanke sa prijateljima. Uspjela je, donekle – danas je prosječno pet sati dnevno za smartfonom.
Prema Organizaciji za ekonomsku saradnju i razvoj, 15-godišnjaci u Njemačkoj su u prosjeku sedam sati dnevno za telefonom. U poređenju sa 36 zemalja, Njemačka je na neslavno visokom 5. mjestu.
Prema studiji zdravstvenog osiguranja DAK, u Njemačkoj čak 1,5 miliona mladih koristi medije u problematičnom obimu, a među njima 350.000 može se smatrati zavisnim.
Često se zato čuju zahtjevi da se društvene mreže zabrane mlađima od 16 godina po ugledu na Australiju u kojoj je pravilo na snazi već pola godine.
,,To bi malo više zaštitilo djecu i mlade”, kaže i Leni.
,,I sama vidim da se na TikTok-u, Instagram-u i Jutjubu objavljuju komentari koje niko ne reguliše”.
Stručnjaci za jaču kontrolu
Zato se napeto čekao predlog nezavisne stručne komisije. Nadine Šen, kopredsjednica te komisije, za DW kaže da digitalni mediji „radikalizuju naš demokratski diskurs” i „utiču na razvoj djece i mladih”.
,,Vidimo da su sve više pred ekranom. I vidimo da često pate od zavisnosti. Želimo da društvene mreže nose veću odgovornost, da omoguće svima učešće, ali da nude više zaštite nego sada, recimo pri kontroli starosti”, dodaje Šen.
Komisija je izašla sa 56 preporuka za njemačke vlasti – digitalne platforme bi trebalo obavezati da nude sigurna podešavanja za maloljetnike, sadržaj primjeren godinama i lako prijavljivanje problematičnog sadržaja.
U zakon bi trebalo zapisati da su roditelji odgovorni i za „digitalno vaspitanje” svoje djece. I još, telefoni treba da budu zabranjeni u školama sve do osmog razreda.
Savezna ministarka obrazovanja Karin Prin (CDU) zato traži starosnu granicu, najbolje na nivou EU.
,,Za samostalno korišćenje društvenih mreža u ovom predlogu prepoznajem da je pravi put zakonska granica od 13 godina”, rekla je ona.
Osim toga, efikasnu provjeru starosti i stepenastu zaštitu sve do 18. godine.
Pogrešna komunikacija roditelja i djece
Florijan Bušman se zalaže za isto. Kaže, kao dječak je po 16 sati dnevno igrao video-igre, posebno pucačke iz prvog lica poput Vorfejsa. Kaže, bio je „zatočenik digitalnog svijeta”.
Sinulo mu je kada je bio na učeničkoj razmjeni u Rumuniji pa je tamo naučio kako se pali logorska vatra, penjao se i igrao sa psima.
Napisao je knjigu „Zbogom avataru”, vodič za djecu i mlade za oslobađanje iz digitalnog svijeta. Pokrenuo je inicijativu „Oflajn heroji” i posjećuje škole u Nemačkoj – samo ove godine održao je 534 predavanja.
Jedno od posljednjih pred preko hiljadu zabrinutih roditelja.
,,Mnogi ne znaju kako da ispravno komuniciraju sa svojom djecom u toj situaciji”, kaže Bušman za DW.
„Jer vide samo uređaj i ponašanje, ali ne i potrebe djeteta koje zato diže gard”.
Po Bušmanu, važno je da roditelji ipak postave jasna pravila za korišćenje medija. Sve sadašnje inicijative, kaže Bušman, dolaze veoma kasno – jer vještačka inteligencija je već sljedeći izazov sa kojim se treba boriti.
Zavisnost od porno-filmova
I Tomas Pauli se svakodnevno bori protiv internet-zavisnosti dece i mladih. Taj socijalni pedagog u Kelnu vodi jedno udruženje koje se bori protiv zavisnosti, između ostalog tako što mlade obučava kako da oni dalje obučavaju vršnjake.
,,Vidimo jačanje dva nova fenomena – zavisnosti od porno-filmova i nekontrolisanu potrošnju. Neki mladi sa 17 godina imaju deset hiljada eura dugova. Između ostalog, jer provajderi plaćanja poput Pejpala ne vode računa o tome”, kaže on za DW.
Leni sa početka priče se i sama honorarno angažuje u ovom udruženju. Pauli kaže da mladi sami lakše pristupaju drugim mladima.
Pokrenuta je kampanja One day off – izazov je da 7. jula svi na 24 sata ostave telefon. Prema Paulijevom iskustvu, kada djeca ostave telefon, vrlo brzo primijete da im je bolje.
,,Jedna koleginica je nedavno rekla da moramo opet učiniti stvarni svijet ljepšim kako djeca ne bi bježala u virtuelni svijet”, zaključuje Pauli.
Izvor: DW
standard.co.me
