KAMP u Seeshauptu na Starnberškom jezeru relativno je mali, kapacitet mu je samo 75 parkirnih mjesta, ali lokacija je idilična. Kamp je smješten neposredno uz jezero i omiljeno je odredište za one koji traže prije svega mir i opuštanje. “Riječ je jednostavno o boravku na otvorenom, u prirodi i minimalističkom načinu života. Baš onako kako kamperi vole”, kaže Matthias Lederer, koji upravlja ovim kampom. Upravo je to mjesto gdje su početkom svibnja i ovaj put mnogi kamperi “otvorili” novu sezonu, piše Deutsche Welle u tekstu koji se bavi cijenama ljetovanja u Njemačkoj i inozemstvu.

U spomenutom kampu odmaraju prvenstveno Nijemci, ali i Austrijanci i Švicarci. “Od sredine lipnja do sredine rujna smo potpuno popunjeni”, kaže Lederer. Rezervacije se posebno preporučuju za ljetne mjesece, a to ne vrijedi samo za kamp u Seeshauptu. Kampiranje je popularno, a prošle su godine njemački kampovi zabilježili 44,7 milijuna noćenja, što je rekord.

“Ove godine imamo posebno velik broj dugoročnih rezervacija, posebno za ljetne mjesece”, kaže Lederer. Vlasnik kampa smatra da i financijski aspekti igraju ulogu. “Svakako mogu zamisliti da ljudi žele uštedjeti na gorivu i novcu općenito”, kaže on. S obzirom na trenutne cijene goriva, to ne čudi. Prema ADAC-u (Njemački automobilski klub), travanj ove godine bio je najskuplji mjesec za točenje goriva u povijesti. Vozači su u prosjeku plaćali 2,11 eura po litri za super E10 benzin i 2,26 eura za dizel.

Rekordna potrošnja za odmor, Hrvatska i Turska među povoljnijim zemljama

Nijemci su zasigurno spremni potrošiti mnogo novca na odmore. Prema aktualnoj Analizi turizma (Tourismusanalyse), prošle su godine na odmor potrošili rekordnih 1636 eura po osobi. Što se tiče najpopularnijih destinacija u europskom inozemstvu, najviše su u prosjeku potrošili u Grčkoj (1.872 eura), a najmanje u Austriji (1.183 eura). U Hrvatskoj su, prema podacima Analize turizma, prošle godine trošili 1.303 eura.

Hrvatsku se, baš kao i Tursku, u toj analizi naziva “povoljnijom” zemljom, odnosno tretira kao destinacije u kojima turisti troše manje novca za otprilike istu razinu usluge nego u nekim drugim mediteranskim zemljama. U analizi se, između ostaloga, o troškovima u 2025. može pročitati i ova rečenica: “Grčka i Španjolska znatno skuplje od Turske i Hrvatske.”

S obzirom na generalni rast cijena, ove godine slijedi vjerojatno novi rekord, predviđa Anne Zitschke, stručnjakinja za putovanja u HolidayChecku. “Zbog općenitog rasta cijena rastu i troškovi putovanja. Ali turisti su i dalje spremni platiti više cijene”, kaže stručnjakinja. Cijene su posebno naglo porasle u popularnim turističkim regijama, poput Španjolske. U jeku ljeta, na vrhuncu sezone, cijene su tamo i pet puta veće u usporedbi s proljećem. Odmor za jedan par u hotelu s četiri zvjezdice na plaži, s doručkom, u glavnoj sezoni košta oko 5.000 eura.

Ipak, turisti i dalje dolaze. Ove godine Španjolska očekuje više turista nego ikad prije. Španjolski ministar turizma Jordi Hereu Boher predviđa 100 milijuna stranih posjetitelja. “Istina je da će sukobi koji traju tjednima dovesti do promjena u odabiru turističkih destinacija. Moramo se pripremiti za to”, kaže on.

Zitschke naglašava da i turističke agencije reagiraju na povećanu potražnju za europskim destinacijama. “Tamo gdje je potražnja velika, organizira se još više letova. Stoga još uvijek ima raspoloživih kapaciteta, a bit će i last-minute ponuda.” Međutim, upozorava i da turisti koji se nadaju ponudama u zadnji čas moraju biti fleksibilni, primjerice u pogledu odabira destinacije ili datuma putovanja.

Rat u Iranu utječe i na turizam

Pogotovo zbog toga što bi zračni promet općenito uskoro mogao postati skuplji. Razlog je udaljen oko 5.000 kilometara: Hormuški tjesnac, blokiran zbog rata u Iranu. To izravno utječe na cijenu kerozina. Početkom godine iznosila je oko 670 dolara po toni goriva. S početkom rata došlo je do značajnog skoka cijena, koji je dosegnuo vrhunac od gotovo 1.800 dolara po toni u travnju. Od tada je cijena kerozina malo opala, ali je i dalje viša nego prije početka rata s Iranom.

Međutim, cijene avionskih karata još nisu porasle u istoj mjeri, kako pokazuje nedavna analiza portala Check24 za njemačku TV-emisiju Plusminus, koja se emitira na javnom servisu ARD. Prema analizi, cijene rezervacija napravljenih na Check24 do početka svibnja bile su u nekim slučajevima čak i niže nego prošle godine. Cijene letova za Cipar opale su za 16 posto, za Egipat za 12 posto, a za Tursku za 4 posto. Popularne mediteranske destinacije bile su nešto skuplje: cijene letova za Grčku porasle su za 3 posto, a za Španjolsku za 4 posto. “Trenutno ne vidimo sveobuhvatni porast cijena”, rekao je Christian Meier, generalni direktor Check24.

Najviše Nijemaca ostaje vjerno domovini

Što se tiče omiljenih turističkih destinacija, Njemačka je za Nijemce i dalje uvjerljivo broj jedan. U 2025. je, prema podacima Tourismusanalyse, odredište svakog trećeg putovanja (35%) bila neka od omiljenih regija u Saveznoj Republici. Slično se očekuje i u tekućoj godini. Oko dvije trećine ispitanika reklo je da u ovoj godini planira najmanje jedno turističko putovanje.

Svaki četvrti ispitanik (25%) posjetit će neki cilj u Njemačkoj, a 42 posto njemačkih turista planira se tijekom 2026. odmarati u nekoj od drugih europskih zemalja. Najviše ispitanika želi u Španjolsku (9%), Italiju (7%), Skandinaviju (5%), Tursku (4%), Grčku (3%), Francusku (3%), Austriju (2%) i Hrvatsku (1%), objavljeno je u Analizi turizma.

Svaki peti ispitanik planira odmor provesti izvan Europe, što je najviše do sada, tvrdi Tourismusanalyse. Njih 13 posto u trenutku provođenja reprezentativnog istraživanja još nije donijelo odluku o destinaciji. Istraživanje je provedeno tijekom prosinca 2025. i siječnja 2026., dakle prije početka rata s Iranom, a obuhvatilo je 3.000 njemačkih građana starijih od 18 godina.

Zrakoplovne tvrtke već su “osigurale” cijene

Stručnjak ARD-a za zrakoplovstvo Michael Immel procjenjuje da je to prvenstveno zbog toga što velike zrakoplovne tvrtke “osiguravaju” cijene goriva mjesecima unaprijed. To se radi putem zaštite od rizika, tzv. hedginga. “U Lufthansi, na primjer, cijene za 80 posto svojih potreba za kerozinom osigurane su putem zaštite od rizika. To je svakako jedan od razloga zašto još nismo vidjeli nikakva velika povećanja cijena”, kaže Immel. Uz to, zrakoplovne tvrtke reagirale su i drugim mjerama za smanjenje potrošnje kerozina. “Djelomično su reducirale svoje usluge prema Aziji, a iz pogona su uklonile i zrakoplove koji troše posebno velike količine kerozina.”

Turiste zaokuplja i rasprava o nadolazećoj nestašici kerozina. “Ono što je utješno u vezi s ovim pitanjem jest činjenica da tri četvrtine potražnje za kerozinom ne potječe iz regije Zaljeva”, kaže Immel. “A ono što trenutno nedostaje zbog rata može se zamijeniti, uglavnom iz SAD-a ili Nigerije.”

Možda je to razlog zašto su njemačke zrakoplovne tvrtke optimistične u pogledu budućnosti. Lufthansa je kao odgovor na upit Plusminusa napisala: “Koncern očekuje uglavnom stabilnu opskrbu gorivom za letove predviđene ljetnim planom letenja. Lufthansa radi na raznim mjerama kako bi to postigla.” TuiFly i Eurowings poručuju slično.

Turisti mijenjaju svoje planove

Putnici su još uvijek nesigurni i mijenjaju svoje planove. Prema nedavnom istraživanju HolidayChecka, gotovo petina Nijemaca želi se ove godine u potpunosti odreći odmora, a 40 posto ispitanika bira druge, sigurnije destinacije. “Ne vidimo nužno mnogo otkazivanja, već alternative. Odmori su i dalje važni, a turisti traže nova mjesta”, naglašava turistička stručnjakinja Zitschke.

Jedna destinacija koja bi se mogla etablirati u ovoj situaciji je Maroko. Marakeš, u srcu te zemlje, prepun je posjetitelja, a marokanska vlada očekuje turistički rekord ove godine. Samo prošle godine zabilježen je porast od jedanaest posto u broju njemačkih posjetitelja.

Upitno je hoće li trenutni procvat potrajati. Njemica Gabriele Noack-Spaeth vodi mali hotel u starom dijelu Marakeša. Proljeće je prošlo jako dobro, ali rat na Bliskom istoku počinje utjecati i ovdje, kaže ona. “Trenutno smo jako dobro popunjeni, ali to su rezervacije koje su već odavno napravljene. Praktički ne primamo nove rezervacije”, kaže ona.

Međutim, za turističku industriju u cjelini ovo ne mora nužno biti loša vijest. Zitschke zaključuje: “Nažalost, turistička branša je posljednjih godina doživjela mnoge krize, a iskustvo nam govori da se vrlo brzo oporavlja od njih.”

index.hr