Cijene nafte u ponedjeljak su pale, ali ključna pitanja ostaju otvorena: kada će brodovi ponovo prolaziti bez zastoja i koliko brzo će proizvođači iz Zaljeva vratiti proizvodnju na prijeratni nivo. Prije rata kroz moreuz je prolazila petina svjetske sirove nafte, a sada stotine brodova čekaju izlazak iz Perzijskog zaljeva kroz uski plovni put.
Analitičari navode da kapetani, osiguravatelji i vlasnici brodova ne žure s povratkom na uobičajene rute zbog nestabilne sigurnosne situacije.
“Operativno, sektor se ne vraća u žurbi”, rekao je Richard Meade iz Lloyd’s Lista uz ocjenu da su uklanjanje mina i povratak na međunarodno priznate tranzitne koridore preduslovi za sigurnu plovidbu.
Iran War Strait of Hormuz (Foto: AP)
Prema podacima kompanije Kpler, oko 500 komercijalnih plovila i dalje je u Perzijskom zaljevu i ne mogu sva odjednom proći kroz moreuz. Amena Bakr iz iste kompanije procjenjuje da bi uklanjanje mina moglo trajati šest mjeseci, povratak brodova i novo ukrcavanje tereta dva do tri mjeseca, a obnova proizvodnje u pojedinim državama još tri mjeseca.
Dodatnu neizvjesnost stvara zahtjev Irana da naplaćuje prolaz brodovima. Ako bi se te naknade zaista naplaćivale, brodari i banke mogli bi se suočiti sa sankcijama SAD-a i Evropske unije zbog povezanosti s iranskim institucijama pod restrikcijama. Pravni stručnjaci upozoravaju i da bi iranska kontrola prolaza bila suprotna međunarodnom pravu o slobodi plovidbe.
Ni proizvođači ne mogu odmah vratiti raniji obim isporuka. Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati mogli bi se brže oporaviti jer dio izvoza mogu preusmjeriti alternativnim rutama, dok bi Irak mogao imati znatno više poteškoća.
“Raspoloženje se očito popravilo. Ali raspoloženje nije isto što i ponuda”, rekao je Claudio Galimberti iz Rystad Energyja.
Ekonomisti Capital Economicsa procjenjuju da bi energetski tokovi do septembra mogli dostići 80 posto prijeratnog nivoa, dok bi inflacija u velikim ekonomijama mogla ostati povišena i nakon formalnog otvaranja moreuza.
klix. ba
