Bijelo Polje: Centralna javna rasprava o lokaciji za skladištenje otpada pretvorila se u žustru debatu
Stanovnici Zatona, Pašića Polja, Brzave, Brestovika, Femića Krša, Prijeloga, Lahola i Dubova poručili da lokaciju uz Lim u neposrednoj blizini kuća i imanja neće prepustiti i da su spremni da je brane životima. Nadležni kažu da je lokaciju odabrala struka te da se problem upravljanja otpadom mora urgentno rješavati
Foto: Unsplash
Ilustracija
Mještani naselja koja gravitiraju lokaciji na kojoj je planirana izgradnja regionalnog centra za upravljanje otpadom oštro se protive toj ideji. Sa centralne javne rasprave o tom državnom projektu su poručili kako je centar zapravo eufemizam za deponiju, te poručili nadležnima da traže drugu lokaciju. Nijesu pomogla ni uvjeravanja predstavnika Ministarstva i opštine da će se proces odvijati po evropskim standardima i da se na taj način rješava problem upravljanja otpadom koje sada nije na zadovoljavajućem nivou.
Javna rasprava je prvobitno bila zakazana u prostorijama mjesnog centra, ali je zbog velikog interesovanja i žučnog negodovanja prisutnih premještena u fiskulturnu salu tamošnje osnovne škole.
Osim predstavnika opštine Bijelo Polje i Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, raspravi su prisustvovali brojni mještani Zatona, Pašića Polja, Brzave, Brestovika, Femića Krša, Prijeloga, Lahola i Dubova.
Zaton odabrala struka
Koordinator za ekologiju MZ Zaton Duško Dangubić ukazao je na to da se godinama bore sa nepravilnim odlaganjem otpada i neodgovornim pojedincima, akcentujući da taj negativni trend uzima sve više maha.
– Otpad se odlaže uz puteve, u riječnim slivovima i potocima, čime direktno zagađujemo izvore pitke vode, jer nemamo sistematsko deponovanje. Zato smo se i okupili, kako bismo razjasnili sve nedoumice u vezi s potencijalnom lokacijom za izgradnju Regionalnog centra za upravljanje otpadom – kazao je Dangubić.
Veliko interesovanje za centralnu javnu raspravu (Foto: B.Čoković)
Sekretar Sekretarijata za ruralni i održivi razvoj Opštine Armin Sijarić saopštio je da je Državnim planom upravljanja otpadom za period od 2025. do 2029. godine predviđena izgradnja regionalnih centara u četiri opštine: Podgorici, Baru, Nikšiću i Bijelom Polju.
– Definisano je da bjelopoljski centar koriste sve opštine sa sjevera države, a potencijalna lokacija za njegovu izgradnju, po prijedlogu Vlade, Opštine i međunarodnih institucija, nalazi se na teritoriji MZ Zaton. Tačnije, na izlazu iz tog naselja u pravcu Berana, prije mosta (Zaton – Brzava) na Limu. Lokacija je utvrđena na osnovu parametara saobraćajne dostupnosti i druge postojeće komunalne infrastrukture u neposrednoj blizini, kao i prijedloga opštinske komisije, u saradnji sa nadležnim organima državne uprave, a naročito ministarstvom nadležnim za poslove ekologije i zaštite životne sredine – iznio je Sijarić.
Regionalni centar za upravljanje otpadom Bijelo Polje se, kako je pojasnio, planira kao savremeni, potpuno zatvoreni sistem za selekciju i reciklažu komunalnog otpada, privremeno skladištenje reciklažnih materijala, obradu, preradu, stvaranje novog proizvoda i dalju prodaju, bez uspostavljanja klasične deponije, a u potpunom skladu sa standardima EU.
Nadležni predstavljaju projekat izgradnje regionalnog centra (Foto: B.Čoković)
Glavni menadžer opštine Bijelo Polje Fahrudin Begović izrazio je zadovoljstvo velikim odzivom građana i dodatno obrazložio razloge zbog kojih je Bijelo Polje prepoznato kao centar za izgradnju ovog objekta.
– Mi smo geografski centar za sjever Crne Gore kada se sabere kilometraža od Pljevalja do Plava, što je ekonomska studija jasno pokazala. Ovo je zajednički državni i opštinski projekat. Vidjećemo koje će se opštine sa sjevera priključiti, a ponudićemo im i cijenu. To je stvar ekonomije o kojoj će Opština pregovarati sa Vladom i drugim lokalnim samoupravama koje su određene državnim planom. Mi vam garantujemo da nigdje na teritoriji naše opštine neće biti klasične deponije, niti ćemo dozvoliti da Lim odnosi imanja. Razumijem ljude koji posmatraju lokaciju sa udaljenosti od 200 ili 300 metara, ali zaboravite riječ deponija. Ovdje se radi o namještaju, staklu, papiru – mi taj materijal vraćamo u proces, ponovo proizvodimo i deponije ovdje nikada neće biti. Mi se već 15 godina borimo da Bijelo Polje nema deponiju – poručio je Begović.
Fali državna strategija
Predsjednik MZ Brzava Nikola Femić smatra da potencijalna lokacija nije dobra.
– Izgradnjom bilo čega na tom mjestu, pa da i Vojno-medicinsku akademiju prenesete tu, moramo podići nivo parcela. U ovom momentu, podizanjem tih parcela lijeva obala će biti ugrožena jer je sada na svega 15 centimetara od vodostaja. Na taj način se uništava nekoliko stotina hektara jedine plodne zemlje koju imamo – upozorio je Femić.
Mještanin Pašića Polja i službenik lokalne uprave Mujo Vreva, u blizini čijeg domaćinstva se nalazi planirana lokacija, smatra da na državnom nivou ne postoji valjana strategija upravljanja komunalnim otpadom, navodeći dva ključna razloga protiv ovog projekta.
– Kao mala država treba da počnemo sa selektiranjem komunalnog otpada u samim domaćinstvima i na taj način nećemo imati ovakvih problema. Potencijalna lokacija se nalazi u zaštićenom području Natura 2000, odnosno u najvećoj mreži zaštićenih područja na prostoru Evrope. Takođe, na jednoj od parcela se nalazi muslimansko groblje. To su dva više nego dovoljna i jaka razloga da se na ovoj lokaciji ne gradi nikakav reciklažni centar – poručio je Vreva.
Mještanin Bubanja Vesko Bubanja pitao je koliko je opština obuhvaćeno ovim projektom i kroz koje će sve gradove prolaziti kamioni sa smećem.
Mještanin Dubova Dragan Čampar istakao je da mještani noćima ne spavaju zbog informacija koje kruže da bi reciklažni centar mogao biti građen u njihovom mjestu.
Mještanin Brestovika Damir Šabović smatra da je reciklažni centar zapravo samo eufemizam za deponiju, bez obzira na sve predviđene filtere.
– Kad narod u savremenom svijetu nije naučio da sortira smeće, neće ni u Crnoj Gori. Imate milion pustih lokacija gdje niko ne živi, zato nemojte graditi među narodom – poručio je Šabović.
Marko Božović iz Zatona takođe je istakao da građani ovaj centar doživljavaju kao regionalnu deponiju koja će im biti „ispred nosa“
– Bilo je najava da će se tu otvoriti nova radna mjesta. Ispred svih građana poručujem da nama ta radna mjesta ne trebaju – bio je izričit Božović.
Mještani Brestovika i Bubanja, Blažo Bošković i Zoran Lješnjak, poručili su da ni po koju cijenu neće dozvoliti gradnju u blizini svojih kuća i imanja, te da će lokaciju braniti i svojim životima.
I penzionisani profesor Dragomir Femić usprotivio se projektu, ističući da ovakav odabir lokacije pokazuje nepoštovanje prema Bijelom Polju.
– Zašto Klinički centar nijesu postavili u Bijelom Polju, ako su već htjeli da uvaže naš grad – pitao je Femić.
Iako su mještani oštro kritikovali i odbacili ideju da se centra gradi na predloženoj lokaciji, tokom dvočasovnog skupa niko od građana nije iznio konkretan alternativni prijedlog za neku drugu lokaciju.
Brnović: Nije rađeno zakulisno
Predstavnica Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Ružica Brnović kazala je da taj resor djeluje isključivo kroz zakone i strateške pravce.
– Nije tačno da se ovo radi zakulisno. Manipuliše se raznim informacijama o deponijama i vodama, a sa druge strane, Bijelo Polje je odavno raseljeno, rijeke su nam zagađene, a i sami kažete da je voda koju pijete zagađena. Dakle, i bez reciklažnog centra i ministarstva situacija je već loša. Puna su nam usta ekologije, a rijeke su nam pune smeća. Dnevno svi produkujemo po kilogram otpada i za njega se moramo pobrinuti. Da li će to biti ova lokacija – vidjećemo.
pobjeda
