Drugim riječima, ne mršavi algoritam. Mršavi čovjek koji, zahvaljujući dobro korišćenom algoritmu, lakše donosi dovoljno dobrih odluka – dovoljno dugo.

Kilogrami nijesu samo matematička jednačina

Da bi se tjelesna masa smanjila, tokom vremena je potreban manji unos energije od količine koju organizam troši. Ali to ne znači da je mršavljenje jednostavno pitanje sabiranja kalorija. Na težinu utiču genetika, hormoni, san, stres, lijekovi, zdravstveno stanje, dostupnost hrane, navike, emocije i okruženje. Svjetska zdravstvena organizacija gojaznost danas opisuje kao hronično, povratno i složeno stanje, a ne kao puki nedostatak karaktera ili samokontrole.

Upravo se tu otvara prostor za AI. On ne može da promijeni biologiju, ali može da smanji svakodnevni haos: da unaprijed osmisli obroke, napravi spisak za kupovinu, ponudi zamjenu za kaloričniju namirnicu, upozori na ponavljajuće večernje grickanje ili pokaže da problem možda nije ručak, već vino, sokovi i „samo nekoliko zalogaja“ tokom večeri.

Šta istraživanja zaista pokazuju

Dokazi nijesu ni senzacionalni ni beznačajni. Najviše istraživanja za sada ne odnosi se na obične chatbotove, već na strukturirane digitalne programe koji kombinuju praćenje težine i ishrane, edukaciju, povratne informacije, postavljanje ciljeva i povremenu podršku stručnjaka. Ta razlika je važna: razgovor sa generičkim AI alatom nije isto što i klinički provjeren program za kontrolu tjelesne mase.

Sistematski pregled objavljen 2025. godine, koji je obuhvatio 16 studija automatizovanih programa, zaključio je da nijedna od analiziranih intervencija u prosjeku nije dovela do smanjenja početne težine od pet odsto. Najviše potencijala pokazali su redovne ohrabrujuće poruke, edukacija zasnovana na principima kognitivno-bihevioralne terapije i kontinuirano samopraćenje, posebno kada su bili kombinovani sa ljudskim kontaktom.

Ipak, rezultati pojedinačnih kvalitetno osmišljenih programa mogu biti znatno bolji. U randomizovanom istraživanju sa 164 odrasle osobe sa gojaznošću, strukturirana digitalna aplikacija dovela je za šest mjeseci do prosječnog smanjenja težine od 5,29 odsto, u poređenju sa 1,76 odsto u grupi koja je dobijala uobičajenu zdravstvenu njegu. Program nije bio samo aplikacija: uključivao je planove obroka, praćenje, edukaciju, ciljeve, povratne informacije i kontakt sa dijetetičarem.

Drugo veliko kliničko istraživanje, sa 540 učesnika, pokazalo je da automatizovani onlajn program može da dovede do prosječnog gubitka od 3,6 kilograma tokom prva tri mjeseca. Učesnici koji su zatim dobijali aktivnu podršku za održavanje rezultata vratili su manje kilograma tokom naredne dvije godine od onih koji su dobijali samo mjesečne informativne biltene. Više dana praćenja i veća uključenost u program bili su povezani sa manjim vraćanjem težine.

Poruka istraživanja zato nije da „AI mršavi“, već da dobro organizovan digitalni sistem može pomoći ljudima da budu dosljedniji. A dosljednost je obično važnija od savršenstva.

U čemu AI može biti naročito koristan

Može da napravi plan koji liči na vaš život

Klasični jelovnici često pretpostavljaju da osoba doručkuje u osam, ruča u dva, svakodnevno kuva, voli sve namirnice i nema poslovne večere, djecu, alergije ni stres. Takav plan može biti nutricionistički korektan, a praktično neupotrebljiv.

AI može uzeti u obzir radno vrijeme, budžet, namirnice koje su dostupne u Crnoj Gori, alergije, porodične obroke, vrijeme prvog obroka, dane kada se kuva i dane kada se jede u restoranu. Može ponuditi više varijanti istog obroka i osmisliti plan koji ne zahtijeva da čovjek preko noći postane potpuno druga osoba.

Najbolji plan nije onaj koji izgleda najzdravije na papiru, već onaj koji se može ponavljati i kada je dan težak.

Može da otkrije gdje plan zapravo puca

Ljudi često pogrešno procijene šta ih udaljava od cilja. Neko vjeruje da jede previše za ručak, a dnevnik pokaže da najveći višak nastaje nakon večere. Drugi jede vrlo malo tokom radnog dana, pa uveče nadoknađuje glad. Treći se disciplinovano hrani od ponedjeljka do petka, ali tokom vikenda poništi cijeli sedmični deficit.

Kada mu se nekoliko sedmica redovno unose obroci, pića, osjećaj gladi, san i tjelesna masa, AI može sažeti obrasce koje je teško primijetiti iz jednog dana. Može, na primjer, pokazati da se grickanje najčešće javlja nakon lošeg sna, da se porcije povećavaju poslije preskakanja obroka ili da alkohol redovno prati dodatna hrana.

Tu AI najbolje funkcioniše kao ogledalo, a ne kao sudija.

Može da smanji broj odluka koje donosimo gladni

Mršavljenje često ne propada zato što ne znamo da su povrće i riba bolji izbor od peciva i pržene hrane. Propada zato što u sedam uveče, umorni i gladni, tek počinjemo da odlučujemo šta ćemo jesti.

AI može unaprijed pripremiti tri brze večere od namirnica koje već imamo, ponuditi bolji izbor sa jelovnika restorana, osmisliti zamjenu kada se pojavi želja za slatkim ili napraviti plan za situacije poput putovanja, slave i poslovnog ručka. Time se ne oslanjamo samo na snagu volje, koja je naročito nepouzdana kada smo iscrpljeni.

Može da pomogne u održavanju rezultata

Veći izazov od samog gubitka kilograma često je njihovo nevraćanje. Digitalni programi koji nastavljaju sa praćenjem, povratnim informacijama i povremenim podsjećanjem pokazuju bolje rezultate u održavanju težine od programa koji se naglo završavaju.

AI zato može biti koristan i nakon dijete: da prepozna postepeno povećavanje porcija, smanjenje kretanja ili povratak starih navika prije nego što nekoliko stotina grama preraste u nekoliko kilograma.

Fotografija obroka nije laboratorijska analiza

Jedna od najprivlačnijih mogućnosti jeste fotografisanje tanjira i pitanje: „Koliko ovo ima kalorija?“ Takva procjena može biti korisna kao okvir, ali nikako kao precizno mjerenje.

AI sa fotografije teško može znati koliko je ulja upotrijebljeno, šta se nalazi ispod sosa, kolika je stvarna težina porcije ili da li su sastojci prženi, pečeni ili kuvani. Istraživanje objavljeno 2026. godine, u kojem je testirano 40 vizuelno-jezičkih modela, pokazalo je da su profesionalni nutricionisti bili znatno precizniji od svih analiziranih sistema, naročito pri procjeni proteina.

Druga studija je pokazala da se rezultat poboljšava kada korisnik, osim fotografije, navede naziv hrane, količinu i način pripreme. Najčešće greške odnosile su se upravo na procjenu porcije, skrivene namirnice, nejasne fotografije i izmišljene ili pogrešno prepoznate sastojke.

Zato je fotografija dobra kao dnevnik i podsjetnik, ali ne i kao nepogrešiv kalorimetar. Kada je važna veća preciznost, treba koristiti deklaraciju proizvoda, vagu ili provjerenu nutritivnu bazu.

Gdje počinje opasnost

Veliki jezički modeli mogu zvučati uvjerljivo čak i kada griješe. Sistematski pregled njihove upotrebe u liječenju gojaznosti utvrdio je da mogu biti korisni za edukaciju, motivacioni razgovor i personalizovanje preporuka, ali i da daju neujednačene, ponekad netačne ili pristrasne odgovore, posebno u složenim medicinskim situacijama.

AI zato ne treba da:

• postavlja dijagnoze;
• određuje terapiju ili dozu lijeka za mršavljenje;
• preporučuje ekstremno nizak unos hrane;
• tumači laboratorijske nalaze bez ljekara;
• zamijeni stručnu pomoć kod dijabetesa, bolesti bubrega ili jetre, hormonskih poremećaja, trudnoće ili poremećaja ishrane.

Kod zdravstvenih problema plan mršavljenja treba uskladiti sa ljekarom ili registrovanim nutricionistom. Američki Nacionalni institut za dijabetes, bolesti organa za varenje i bubrega posebno naglašava da uspješan program treba da ima realne ciljeve, individualno prilagođen plan, praćenje navika i težine, redovne povratne informacije i strategiju za održavanje rezultata.

Važna je i privatnost. Podaci o težini, bolestima, terapiji, obrocima i fotografijama predstavljaju osjetljive lične informacije. Svjetska zdravstvena organizacija upozorava da zdravstveni AI sistemi moraju štititi autonomiju, privatnost, bezbjednost i odgovornost korisnika. Zato u javno dostupne chatbotove ne treba unositi ime, dokumentaciju sa ličnim podacima niti više medicinskih detalja nego što je zaista potrebno.

Kako razgovarati sa AI-em da odgovor bude zaista koristan

Loš zahtjev glasi: “Napravi mi dijetu da brzo smršam”.

Mnogo bolji zahtjev mogao bi izgledati ovako:

Želim da smršam postepeno i održivo. Imam ___ godina, visok/a sam ___ centimetara, imam ___ kilograma i moja fizička aktivnost je ___. Radim od ___ do ___, obično prvi put jedem u ___, spavam približno ___ sati, ne jedem ___, a alergičan/na sam na ___. Od zdravstvenih stanja i terapija relevantno je ___. Moj najveći problem je večernje grickanje/preskakanje obroka/vikend-prejedanje.

Nemoj postavljati dijagnoze, preporučivati lijekove ni ekstremnu restrikciju. Navedi koje pretpostavke praviš i označi procjene koje nijesu precizne. Predloži realan sedmodnevni plan od dostupnih namirnica, sa približnim porcijama, jednostavnim zamjenama, listom za kupovinu i planom za situacije kada jedem u restoranu. Na kraju svake sedmice analiziraj prosjek težine, glad, energiju, san i pridržavanje plana i predloži najviše dvije izmjene za narednu sedmicu.

Korisno je od AI-a tražiti i da objasni zbog čega nešto predlaže, da ponudi nekoliko opcija umjesto jedne zabrane i da jasno odvoji poznate činjenice od procjene.

Može li se smršati pomoću AI-a?

Može – ukoliko vještačku inteligenciju koristimo kao organizatora, podsjetnik, analitičara navika i pomoć pri donošenju odluka. Ne može – ukoliko od nje očekujemo da bude nepogrešivi nutricionista, ljekar, moralni autoritet ili zamjena za sopstveno ponašanje.

Njena najveća vrijednost nije u tome da sastavi “savršenu dijetu”. Savršene dijete obično kratko traju. Vrijednost je u tome da nesavršen, ali razuman plan učini jednostavnijim za sprovođenje.

AI može da pokaže put, da primijeti kada smo sa njega skrenuli i da predloži kako da se vratimo. Ali korake i dalje moramo napraviti sami.

Članak pripremljen uz podršku AI alata.

vijesti