Izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević je istakla da je stanje u medijima teško, a da su prošle godine zabilježena 22 napada na novinare

Sa konferencije, Foto: Miljana Kljajić

Nezavisno i slobodno izvještavanje medija je važnije nego ikad, a sloboda medija je jedan od fundamenata modernih demokratskih društava, poručila je ministarka kulture i medija Maša Vlaović.

Ona je to kazala na konferenciji “Mediji u Crnoj Gori – kako do oporavka”, koju organizuje Centar za građansko obrazovanje u hotelu CUE u Podgorici.

Najavila je da će u saradnji sa medijskom zajednicom i partnerima iz civilnog društva raditi na kreiranju ambijenta za ostvarivanje prava na slobodu izražavanja i slobodu medija u Crnoj Gori.

Izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević je istakla da je stanje u medijima teško, a da su prošle godine zabilježena 22 napada na novinare.

Kako je istakla, ove godine je već zabilježeno pet napada na novinare.

Vlaović je najavila nastavak aktivnosti oko izrade ključnih medijskih zakona, kako bi izgradili jake medijsku scenu, koja bi bila otporna na pritiske bilo koje vrste.

Maraš: Javni servis čini sve da uguši medijski pluralizam

Direktor Medijske asocijacije jugoistočne Evrope (MAJE) Vuk Maraš ocijenio je da Javni servis, odnosno Radio Televizija Crne Gore čini sve da uguši medijski pluralizam u našoj državi, odnosno komercijalne medije.

On smatra da bi javnost trebalo da ima mnogo više informacija o funkcionisanju tog medija, pogotovo kada se uzme u obzir činjenica da je budžet RTCG 16 miliona eura.

Generalni direktor RTCG Boris Raonić je odbacio te navode i kazao da tom Javnom servisu komercijalni mediji nisu konkurencija.

Uljarević: Medijska scena u Crnoj Gori i dalje funkcioniše pod bremenom napada na novinare i imovinu medija

Izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO) Daliborka Uljarević poručila je da danas, dva dana pred punoljetstvo ubistva glavnog i odgovornog urednika Dana Duška Jovanovića, možemo konstatovati da medijska scena u Crnoj Gori i dalje funkcioniše pod bremenom napada na novinare i imovinu medija, jer najveći broj takvih slučajeva ostaje nerasvijetljen u cjelosti, uključujući i ovaj.

Tokom 2021. godine CGO je, kako navodi, zabilježio 211 napada na novinare, a u 2022. godini, odnosno za ovih pet mjeseci, dodatnih 5 napada

“Podsjetiću na prošlogodišnje istraživanje CGO urađeno upravo u okviru ovog projekta koje je koje je pokazalo da značajan procenat građana (38.5%) prepoznaje da su novinari i imovina medija u Crnoj Gori ugroženi. Meku cenzuru, koja je već deceniju karakteristična za crnogorski medijski sektor, upotpunjuju i razne neodržive i selektivne odluke u dijelu različitih vidova državne pomoći, često upitne zakonitosti”, poručila je Uljarević.

Ona dodaje da je dodjelom državne pomoći medijima diskreciono i netransparentno, i bivša Vlada Zdravka Krivokapića nastavila lošu praksu Vlada DPS-a.

“Višegodišnja istraživanja CGO-a ukazuju da je finansiranje medija iz javnih fondova, kroz različitije oblike, u direktnoj vezi sa načinom na koji medijske kuće izvještavaju o vladinim odlukama i aktivnostima, odnosno da li zauzimaju kritički ili podržavajući stav”, kazala je Uljarević.

Poručuje da RTCG ostaje jedna od “neuralgičnih tački u oblasti slobode medija.”

“U prethodnom periodu, tome je doprinio i kontroverzni izbor generalnog direktora, a čime je ugrožen i kredibilitet Savjeta RTCG-a, zatim problematični prilozi ali i načini na koje su određene teme otvarane na javnom servisu, posebno, uključujući i one koji se odnose na relativizovanje agresije Rusije na Ukrajinu”.

Uljarević je poručila da je zainteresovana javnost negativno odreagovala i na odluku generalnog direktora da smijeni Vladana Mićunovića sa pozicije urednika redakcije TVCG za spoljnu politiku, “a čiji je kredibilitet kao novinara i urednika neupitan.”

“Sve ovo su samo neke od posljedica loše izvedenih izmjena i dopuna Zakona o RTCG koji nije osigurao samostalnost i pluralnost Savjeta RTCG, a čime je nastavljen trend političkog uticaja na RTCG, samo uz promjenu aktera shodno rezultatima posljednjih parlamentarnih izbora. Tome treba i dodati neodrživu finansijsku poziciju RTCG-a gdje su planirana lična primanja tokom 2021. godine (9.197.000 EUR) činila 51.72% ukupnih planiranih rashoda RTCG-a (17.781.900 EUR), a troškovi proizvodnje i emitovanja programa tek 24,29%. I to sve plaćaju poreski obveznici Crne Gore”, poručila je Uljarević.

Ona je kazala da su mehanizmi samoregulacije i dalje nedostatni, uz rijetke primjere aktivnih ombudsmana.

“Nažalost, Agencija za elektronske medije (AEM) kao nezavisni regulator ne uspijeva da ostvari potpunu nezavisnost, nepristrasnost i neselektivnost u radu i pored nekih dobrih odluka, poput one da zabrane više emisija srpske televizije Happy na teritoriji Crne Gore za period od šest mjeseci, ali i to nakon velikog pritiska javnosti.”

Uljarević ističe da nizak nivo medijske pismenosti opterećuju i portali i društvene mreže koji su najmanje regulisana oblast, a čiji je uticaj, i to negativan, rastući u Crnoj Gori.

Dodaje da je širenje dezinformacija i govora mržnje primjetno je i kroz upliv jednog dijela medija iz Srbije.

“Kroz dva monitoringa komentara na internet portalima u Crnoj Gori konstatovali smo da nažalost ne postoji pomak u poštovanju zakonskih obaveza u uređivanju komentara. Javni prostor je kontaminiran govorom mržnje na nacionalnoj ili vjerskoj osnovi, obično usmjeren ka licima crnogorske ili srpske nacionalnosti, a često i pripadnicima manjinskih naroda, LGBT populaciji, uz rastuću mizoginiju”, kazala je Uljarević.

Paralelno sa ovim procesom, kako navodi, potrebna je dalja popularizacija predmeta Medijska pismenost u školama koji je skoro potpuno zapostavljen.

“Kroz različite neformalne programe obrazovanja smo jačali medijsku pismenosti mladih, jer samo na taj način, obrazovanjem, može se kreirati platforma za široko upoznavanje javnosti sa ulogom medija i vrijednosnim okvirom koji mediji stvaraju te suočavanjem sa dezinformacijama i lažnim vijestima. Uz svo razumijevanje pokušaja prethodne Vlade Crne Gore da Medijskom strategijom kao krovnim dokumentom postavi osnove medijskog sektora u Crnoj Gori, CGO sumnja da će samo takav dokument značajno promijeniti stanje u oblasti slobode medija”, poručila je Uljarević.

Podsjeća i da su prije Medijske strategije usvojena dva nova zakona – o medijima i RTCG, koji su već dali okvir normiranja medijskog sektora u Crnoj Gori, ali i dodala da to ne znači da medijsko zakonodavstvo ne treba dalje jačati u određenim segmetima.

Nadležno Ministarstvo kulture i medija ima veliki posao pred sobom, smatra Uljarević, a vrijeme će pokazati koliko će biti političke volje u Vladi, kao i posvećenosti resornog Ministarstva za “kvalitativne iskorake.”

“Situacija u medijima je ogledalo našeg društva, ali predstavljaju i srž našeg integracionog puta ka EU”, zaključuje Uljarević.

izvor: Vijesti