Foto: Ernad Agović
U Luksemburgu je, uz prisustvo velikog broja ljudi, otkriven spomenik žrtvama genocida u Srebrenici – kao trajno sjećanje na jedan od najmračnijih trenutaka moderne evropske historije. Ceremonija je započela ajetom iz Kur’ana: “Ko ubije jednog nevinog čovjeka, kao da je ubio cijeli svijet…” – a u Srebrenici je cijeli svijet ubijen 8372 puta.
Inauguraciji su prisustvovale političke ličnosti Velikog Vojvodstva Luksemburga, poslanici, gradonačelnica grada Luksemburga gospođa Lidija Polfer zajedno sa članovima gradske uprave, zatim predstavnici Ambasade Bosne i Hercegovine u Belgiji i Luksemburgu, članovi Odbora za Srebrenicu Luksemburg koji su pokrenuli ovu inicijativu, kao i brojni članovi bošnjačke zajednice, uključujući preživjele genocida i porodice žrtava.
Ovaj važan događaj okupio je veliki broj Bošnjaka sa svih prostora zapadnog Balkana – Bosne i Hercegovine, Sandžaka, Kosova, Crne Gore i Makedonije – koji su zajedno podigli glas protiv zaborava i pokazali jedinstvo u čuvanju kolektivnog pamćenja.
Spomenik, čiji je autor renomirani luksemburški arhitekta Luc Theis, otkriven je uz duboke emocije i tišinu koja je govorila više od riječi. Neposredno nakon otkrivanja, položeni su vijenci, a prisutna djeca su uz poseban osjećaj poštovanja i suosjećanja položila cvijeće u čast nevinim žrtvama. Dvije djevojčice su tada izrecitovale potresnu poemu “Fatima”, posvećenu Fatimi Muhić – bebi ubijenoj na dan rođenja u julu 1995. godine – najmlađoj žrtvi genocida u Srebrenici. Njihove riječi dodatno su ganule prisutne, podsjećajući na neizmjernu nepravdu i na važnost prenošenja istine novim generacijama.
U svom obraćanju prisutnima, preživjeli genocida Jasmin Sinanović kazao je:
„Stojim ovdje s tugom, ali i snagom koju crpim iz uspomena i iz zajedničke borbe za istinu. Ovo nije samo spomenik – ovo je zavjet da ćemo pamtiti i čuvati sjećanje na sve one koji su izgubili živote u julu 1995. godine. Nosim odgovornost da svijet ne zaboravi šta se dogodi kada mržnja postane zakon, kada se čovječanstvo povuče pred zlom.“
Dodao je kako nema oprosta bez priznanja i pokajanja:
„Srebrenica nije samo ime mjesta – ona je rana čovječanstva. Neka ova rana bude opomena svima koji šute pred nepravdom, koji zatvaraju oči pred diskriminacijom i koji pokušavaju relativizirati patnju i zločin.“
Bošnjaci Luksemburga ovom prilikom izrazili su duboku zahvalnost vlastima Velikog Vojvodstva, a posebno gradskoj upravi na čelu sa gospođom Lidijom Polfer, koja je, kako ističu, uvijek bila uz njih – i kada su bili primorani napustiti domove tražeći sigurnost, i danas, kada zajedno sa Luksemburgom i drugim velikim evropskim gradovima grade memorijale kako se zločini poput genocida u Srebrenici nikada više ne bi ponovili niti zaboravili.
U danima kada civilizovane zemlje podižu spomenike, otvaraju muzeje i usvajaju rezolucije kako bi se genocid u Srebrenici sačuvao od zaborava i negiranja, rukovodstvo Srbije, kao i vlasti manjeg entiteta Bosne i Hercegovine – Republike Srpske, ne samo da uporno negiraju presuđeni genocid, već i otvoreno glorifikuju ratne zločince osuđene pred međunarodnim sudovima. Takvo ponašanje ne vrijeđa samo žrtve i njihove porodice, već i predstavlja ozbiljnu prijetnju kulturi sjećanja, pomirenju i miru u regionu.
Otkrivanje spomen-obilježja u Luksemburgu nije samo čin sjećanja, već i moralna obaveza prema prošlosti i opomena za budućnost.
prenijeto sa portala Pobjeda.me
