Gašenjem preduzeća ,,Monter” i ,,Prevoz Pljevlja” oko 550 radnika ostalo bez posla, Radoman Gogić ističe
„Monter“ i „Prevoz Pljevlja“ stvarali su jako sposobne ljude, a druga jača preduzeća su ih na neki način „krala“ od nas, navodi Gogić

PLjEVLjA –Iako su nekada bila preduzeća koja su predstavljala rasadnik dobrih zanatlija i vozača, pljevaljska preduzeća „Monter“ i „Prevoz Pljevlja“ su u potpunosti ugašena. Preduzeće „Monter“ u najboljim vremenima zapošljavalo je oko 180 radnika. Kao izuzezetno uspješno zanatsko preduzeće izvodilo je radove od Ulcinja do Herceg Novog, Podgorice, Beograda…. Početkom devedesetih godina prošlog vijeka preduzeće je otišlo u stečaj. Iz stečaja je izašlo prodajom jednog dijela svoje imovine beogradskom preduzeću „Manik Mont“. Broj radnika je smanjen na oko 130. U periodu do 1999. godine preduzeće obavlja poslove za potrebe Termoelektrane i Rudnika uglja, a nakon političkih sukoba unutar tadašnjeg jedinstvenog DPS-a, preduzeće polako klizi u propast, da bi potom otišlo u stečaj. Većinski vlasnik preduzeća postaje funkcioner DPS-a Ljubiša Ćurčić. Nakon nekoliko godina rada pod novim imenom, preduzeće opet odlazi u stečaj. NLB banka je tada zatražila prodaju imovine kako bi namirila svoja potraživanja.
Kada je u pitanju preduzeće „Prevoz Pljevlja“, ono je likvidirano još u prvoj deceniji 21. vijeka. Nekada je zapošljavalo do 400 radnika obavljajući prevoz putnika i tereta.
– U preduzeću je bilo od 30 do 40 autobusa, a postajala su vozila za prevoz tereta čiji je kapacitet bio oko dvije i po hiljade tona nosivosti. Uz obavljanje prevoza putnika i tereta u preduzeću je radila i radionica koja je održavala sva ta vozila – kaže za „Dan” Radoman Gogić, nekadašnji direktor ovog preduzeća i nekadašnji predsjednik Opštine Pljevlja.
Gogić naglašava da je „Prevoz Pljevlja“ bio prepoznatljiv po prevozu putnika, odnosno po sposobnosti, znanju i ljubaznosti zaposlenih. Autobuske linije, osim u Crnoj Gori, postajale su do Beograda, Niša, Leskovca i Sarajeva.
– Tada su bili najtraženiji vozači i majstori iz „Prevoza Pljevlja“. U „Prevozu“ su radili i veoma stručni i sposobni inženjeri i slobodno se može reći da je to bilo preduzeće sa veoma bogatim stručnim kadrom – naglašava Gogić i dodaje da su „Monter” i „Prevoz” bila dva jaka preduzeća sa veoma velikim brojem jako sposobnih ljudi koji su ostali bez posla.
– „Monter“ i „Prevoz Pljevlja“ su bili rasadnik dobrih majstora i vozača i često se dešavalo da nam te majstore i vozače preuzima Rudnik uglja i druga finansijski jača preduzeća. Mnogi majstori i vozači su odlazili zbog bolje plate da rade u Rudniku uglja, jednom riječju ova preduzeća su stvarala jako sposobne ljude a druga, jača preduzeća su ih na neki način „krala“ od nas – navodi Gogić i ocjenjuje da je „Prevoz Pljevlja“ mogao da opstane u djelu koji se odnosi na prevoz putnika, odnosno da nije trebalo da bude tako brutalno ugašen.
– Bilo je potrebno zadržati nekoliko autobusa i sačuvati linije do Beograda, Podgorice, Sarajeva, prigradske linije i linije na lokalu. To se moglo uraditi – zaključuje Gogić.
U Pljevljima je prošle godine bio 641 penzioner sa najnižom penzijom u Crnoj Gori, čiji je iznos 128 eura. Među tim penzionerima upravo je najviše nekadašnjih radnika „Montera“ i „Prevoza Pljevlja“.
B. Je.
Sela ostala bez linijskog prevoza
U godinama postajanja preduzeća „Prevoz Pljevlja“ većina pljevaljskih sela imala je uređen prevoz, koji je u bio organizovan pazarnim danima, odnosno ponedjeljkom i petkom. Mjesni centri Šula, Gradac, Kosanica, Odžak, Mataruge, Vrulja, Crljenice i Boljanići imali su prevoz i tokom drugih dana u sedmici. Često se taj prevoz poklapao sa međugradskim linijama. Trenutno nema međugradskih linija, odnosno onih koji se odnose na Žabljak, Prijepolje i Priboj, ali nema ni seoskih linija.
– Opština Pljevlja je 2016. godine pokrenula konkurs za raspisivanje autobuskih linija. Od Savjeta MZ tražili su da im dostavimo moguće pravce. Naša MZ je predložila tri linije. Prva linija obuhvatala je pravac na kome se nalaze 63 domaćinstva, druga 61, a treća 125 domaćinstava. Ukupan broj stanovnika bio je 740. Autobuska linija nije organizovana ni tada, ni narednih godina, jer navodno nijedan privatni prevoznik nije pokazao interesovanje, kaže za „Dan” predsjednik MZ Crljenice Darko Gačević.
Izvor: Dan