Lideri zemalja Zapadnog Balkana okupili su se u četvrtak, 16. juna, na Prespa forumu u Ohridu.

Forum će trajati tri dana, a tema razgovora biće “izgradnja budućnosti Zapadnog Balkana u modernoj evropskoj bezbjednosnoj arhitekturi”.

Domaćin je predsjednik Sjeverne Makedonije Stevo Pendarovski. Na listi najavljenih učesnika su predsjednici Hrvatske, Slovenije, Crne Gore i Kosova, kao i premijeri Srbije, Crne Gore i Kosova.

Forumu takođe prisustvuju međunarodni zvaničnici, između ostalih predsjednik Savjeta Evrope Čarls Mišel, komesar za proširenje Evropske unije (EU) Oliver Varhelji, specijalni izaslanik SAD za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar, podsekretarka Ujedinjenih nacija (UN) Rozmari Dikarlo, te generalni sekretar Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS), Helga Šmid.

U dijalogu će učestvovati brojne ličnosti iz akademske zajednice, biznisa, medija i civilnog sektora.

Platforma za politički dijalog

Prespa forum pokrenut je prošle godine kao okvir za izgradnju povjerenja i političkog dijaloga između zemalja Zapadnog Balkana. Vlasti u Skoplju označile su manifestaciju i kao platformu za zaštitu i promociju političkih sporazuma.

Ove godine forum se održava na četvrtu godišnjicu potpisivanja Prespanskog sporazuma, kojim je okončan spor oko imena između Sjeverne Makedonije i Grčke. Sporazumom, koji je potpisan 17. juna 2018, otvoren je put za članstvo Sjeverne Makedonije u NATO.

Međutim, četiri godine kasnije, javnost je podijeljena da li je Prespanski sporazum – osim uklanjanja blokade za ulazak u NATO – otvorio i izglede za evropske integracije Sjeverne Makedonije.

Šta je Sjevernoj Makedoniji donio Prespanski sporazum?

Opoziciona partija VMRO-DPMNE više puta je kritikovala vladu zbog promjene imena države – iz Bivše Jugoslovenske Republike Makedonije u Sjevernu Makedoniju – a da pritom nije dobila uvjeravanja međunarodne zajednice o evropskom putu.

Vasko Naumovski, bivši potpredsjednik Vlade za pitanja integracije, ocijenio je za Radio Slobodna Evropa da je Prespanski sporazum razočarao građane.

“Sada, nekoliko godina kasnije, vidimo da su sva ta očekivanja bila nerealna. To pojačava osjećaj frustracije među građanima Sjeverne Makedonije i očaj zbog cjelokupnog procesa integracija”, rekao je Naumovski i dodao:

“Ako evropska perspektiva ostane ovako nejasna, vjerujem da će to pojačati argumente da Prespanski sporazum mora proći kroz određene adaptacije.”

S druge strane, bivši diplomata Muhamed Halili izrazio je uvjerenje da je potpisivanje Prespanskog sporazuma veoma važan korak za integraciju Sjeverne Makedonije u EU.

Halili smatra da ruska invazija na Ukrajinu dodatno naglašava značaj tog sporazuma.

“Zamislite da u ovoj fazi ukrajinske krize Sjeverna Makedonija nije članica NATO alijanse. Sa tako slabom finansijskom, ekonomskom i vojnom strukturom, da li bi mogla da izdrži težnje Rusije za proširenjem? Ne samo na nekadašnjem sovjetskom prostoru, već i na Balkanu”, upozorava Halili.

Sjeverna Makedonija je od 2005. kandidat za članstvo u EU.

Iako je otvorila vrata za početak pregovora 2018. godine, EU ih još nije pokrenula, kako sa Sjevernom Makedonijom, tako i sa susjednom Albanijom.

Proces je blokirala Bugarska zbog više sporova sa Sjevernom Makedonijom koji se tiču identiteta i jezika.

Tako je i Albanija zaostala u procesu, jer pojedine zemlje EU ne žele da ta zemlja bude izdvojena iz paketa sa istočnim susjedom.