Čini se da nas sa svih strana bombardovaju upozorenja o zdravlju srca. Od reklama uz auto-puteve i vijesti o slavnim ličnostima i političarima pa sve do upozorenja ljekara.
Možda imate neko zdravstveno stanje koje povećava rizik od srčanih bolesti ili poznajete nekoga ko se oporavlja od srčanog ili moždanog udara.
Šta kaže statistika?
Uz to, Američko udruženje za srce svake godine objavljuje statistike koje ponovno pokazuju da su kardiovaskularne bolesti vodeći uzrok smrti odraslih u SAD.
Kada je riječ o prevenciji kardiovaskularnih bolesti ili barem smanjenju rizika, važno je pratiti određene brojke.
Možda vas zanima:
Kardiolozi usaglašeni: Ova navika najvažnija je za zdravlje srca
Neke su povezane sa životnim navikama, poput količine zasićenih masnoća koje unosite ili sedmične tjelesne aktivnosti – preporuka je najmanje 75 minuta intenzivnog ili 150 minuta umjerenog vježbanja sedmično.
Redovne krvne pretrage
Druge zahtijevaju odlazak ljekaru i vađenje krvi, što mnogima nije ugodno. Ipak, jedan kardiolog ističe koliko su ti nalazi važni.
“Redovne krvne pretrage važne su ako imate poznati kardiovaskularni problem ili uzimate lijekove za holesterol”, kaže dr. Bradley Serwer, intervencijski kardiolog i glavni medicinski direktor kompanije VitalSolution.
“Važno je znati koliki je vaš rizik i djeluju li lijekovi koje uzimate.”
Nalazi krvi mogu pomoći i u prilagođavanju životnih navika kako biste bolje zaštitili zdravlje srca. Kada pregleda krvne nalaze pacijenta, dr Serwer prvo obraća pažnju na jednu, odnosno dvije vrijednosti, piše Parade.
Koje vrijednosti kardiolog prvo gleda?
Kada pregledava nalaze, dr Serwer prvo provjerava LDL kolesterol i trigliceride. Kaže da upravo te vrijednosti pacijentima mogu pomoći da na vrijeme preduzmu korake za bolje zdravlje srca.
“Holesterol je jedan od najvažnijih faktora rizika koji možemo promijeniti kada je riječ o razvoju koronarne bolesti srca”, objašnjava. “Poznavanje nivoa holesterola omogućuje procjenu individualnog rizika i rano djelovanje, čime se mogu spriječiti ili ublažiti buduće komplikacije”.
Koronarna bolest srca razvija se kada se u koronarnim arterijama koje snabdijevaju srce krvlju nakupljaju naslage plaka. Takve naslage mogu suziti ili blokirati arterije i otežati protok krvi.
Iako zvuči zabrinjavajuće, stvarni rizik ne možete znati dok ne napravite krvne pretrage i s ljekarom ne razgovarate o vrijednostima LDL-a i triglicerida.
“Najbolji način za snižavanje holesterola je prvo saznati koliki vam je nivo i koji je cilj”, kaže dr Serwer.
“To se određuje razgovorom s ljekarom i procjenom individualnog rizika”.
Koliko često treba kontrolisati holesterol?
Koliko često trebate vaditi krv ovisi o vašem riziku od komplikacija.
“Vrijeme i učestalost testiranja holesterola ovise o riziku od razvoja komplikacija”, objašnjava dr Serwer.
“Ako imate dijabetes, poznatu koronarnu bolest srca ili članove porodice s izrazito povišenim vrijednostima, poznavanje vlastitih nalaza ključno je kako bi se izbjegle ozbiljne komplikacije”.
Što je LDL holesterol i zašto je opasan?
LDL holesterol često se naziva „lošim holesterolom“.
“LDL ili lipoprotein niske gustoće može se taložiti na unutrašnjim stijenkama arterija”, objašnjava dr Serwer.
“S vremenom se te naslage zadebljavaju i okružuju kalcijem. Taj proces naziva se ateroskleroza. Ako se događa u koronarnim arterijama, može uzrokovati bol u prsima ili povećati rizik od srčanog udara”.
Dodaje da se isti proces može dogoditi i u arterijama vrata ili mozga, čime se povećava rizik od moždanog udara.
“Ponekad te nakupine holesterola puknu unutar arterije”, kaže. “Tada tijelo stvara krvni ugrušak koji može vrlo brzo zaustaviti protok krvi i izazvati srčani ili moždani udar”.
Koje su poželjne vrijednosti LDL holesterola?
Ciljna vrijednost LDL holesterola ovisi o individualnom riziku:
• ispod 130 mg/dL za osobe niskog rizika
• ispod 100 mg/dL za osobe srednjeg rizika
• ispod 70 mg/dL za osobe visokog rizika
• ispod 55 mg/dL za osobe vrlo visokog rizika
“Vrlo visok rizik uključuje osobe s koronarnom bolešću srca uz dijabetes, bolest bubrega ili aktivno pušenje”, pojašnjava dr Serwer.
Šta su trigliceridi?
“Trigliceridi su masnoće u krvi koje pokazuju šta ste jeli tokom posljednja 24 sata”, kaže dr. Serwer.
Njihove vrijednosti brzo se mijenjaju ovisno o prehrani.
“Kod nekih ljudi trigliceridi su vrlo visoki jer ih organizam ne može učinkovito razgraditi”, upozorava. “Povišeni trigliceridi mogu dovesti do ozbiljnih problema poput pankreatitisa.”
Idealno bi bilo da nivo triglicerida bude ispod 150 mg/dL.
Kako sniziti holesterol?
Prvi korak je upoznati vlastite vrijednosti holesterola. Osim LDL-a i triglicerida, dr Serwer savjetuje da obratite pažnju i na HDL, odnosno “dobar holesterol”.
“Kod muškaraca bi HDL trebao biti iznad 40 mg/dL, a kod žena iznad 50 mg/dL”, kaže. “Vrijednosti iznad 60 mg/dL smatraju se zaštitnima i smanjuju rizik od koronarne bolesti srca”.
Nakon toga slijede promjene životnih navika:
Fizička aktivnost
“Vježbanje povećava HDL i pomaže snižavanju LDL-a“, objašnjava ljekar. Gubitak 5 do 10 posto tjelesne težine može značajno sniziti LDL holesterol.
Manje zasićenih masnoća
Prehrana igra važnu ulogu, posebno ako unosite puno zasićenih masnoća koje se nalaze u pekarskim proizvodima te crvenom i prerađenom mesu. Američko udruženje za srce preporučuje najviše 13 grama zasićenih masnoća dnevno kod prehrane od 2000 kalorija.
Više vlakana
Samo mali broj ljudi unosi dovoljno vlakana, iako ona mogu pomoći u regulaciji holesterola. Posebno su korisna topljiva vlakna iz zobi, ječma i graha.
Lijekovi
Ponekad prehrana i vježbanje nisu dovoljni. Tada ljekar može preporučiti lijekove poput statina, ezetimiba ili PCSK9 inhibitora.
Stručnjaci ističu da je upravo ljekar najbolja osoba koja može procijeniti koje će metode snižavanja holesterola biti najučinkovitije za vas, prenosi N1.
nezavisne.com
