Search
Close this search box.

Jugoslovenski Če Gevara

U bjelopoljskom Centru za djelatnosti kulture juče je povodom 11. februara, rođenja narodnog heroja Rifata Burdžovića Trša, održana tribina “Muslimani u NOB-u”. Tribina je održana u okviru projekta “Muslimani u NOB-u 19411945. godine”, čiji je nosilac Asmir Pućurica.

Pućurica je istakao da je ponosan što živi u gradu gdje ljudi poštuju i njeguju različitosti, ali prije svega njeguju antifašizam i što, kako je naveo, “može da predstavi sa svojim gostima značaj i učešće Muslimana u NOB-u, koji su gradili bivšu zemlju, ali i našu današnju Crnu Goru”.

On je podsjetio da je 11. novembar datum rođenja narodnog heroja Rifata Burdžovića Trša, ličnosti koja nije samo povezivala Muslimane, već sve narode i narodnosti bivše Socijalističke Jugoslavije i koju, kako je kazao, “svi imamo pravo da prisvajamo”.

“Ovo nije samo tribina o učešću Muslimana u NOB-u, već i o našem narodnom heroju Burdžoviću koji ni nakon toliko godina nije nestao iz slova javnosti i nije nestao iz sjećanja onih ljudi koji su o njemu više učili nego mi danas. On je bio, mogu slobodno reći, jugoslovenski Če Gevara. Ne kažem to slučajno, jer on je bio i sportista i glumac i muzičar, ali i učenik medrese, a na kraju i pravnik”, istakao je Pućurica.

Istoričar i književnik Edin Smailović je kazao da je Burdžović bio jedinstvena pojava na prostorima bivše Jugoslavije, te da ne postoji ni u današnjem vremenu pandam takve vizije i takve društvene prosvijećenosti.

“Ako bismo najkraće opisali Burdžovića, ja bih rekao da je on bio neko ko je svjetlosnim godinama bio udaljen od onog najbližeg okruženja, sa kojim se zajedno borio protiv fašizma, a kamoli u društvu u kojem je živio. Od onog malo što je iza njega ostalo, može se reći da je on bio pojava koja je čak nadilazila i komuniste. Može se zaključiti da se on zalagao za revoluciju po svakom pitanju: za socijalnu revoluciju, revoluciju građanskih prava, prevazilaženje nacionalnih i vjerskih podjela”, istakao je Smailović.

On je kazao da je Burdžović poginuo 1942. godine, a da je već 1944. među prvim borcima proglašen narodnim herojem.

Predstavnik Udruženja boraca i antifašista Hajrun Balić, čiji su članovi familije bili borci NOB-a, kazao je da su Muslimani tokom rata dali svoj doprinos onoliko koliko su mogli i koliko su bili prosvijećeni.

“Sa ponosom mogu reći da su Muslimani u velikom broju učestvovali u borbama gdje je veliki broj njih i poginuo, ali i narod je pomagao onoliko koliko je imao: u žitu, u mesu, mlijeku. Znali su i da kriju i pomažu ranjene”, kazao je između ostalog Balić, navodeći primjere iz većinskog muslimanskog sela Zminac, gdje se krila partizanska vojska.

Predstavnik Savjeta Muslimana Crne Gore Murat Međedović kazao je da ta organizacija afirmiše nacionalnu odrednicu Musliman u Crnoj Gori kroz podršku projektima, organizovanju tribina i raznim drugim aktivnostima u cilju razvoja kulture te nacionalne manjine, te da će i u narednom periodu raditi na edukaciji stanovništva islamske vjere.

Izvor: CDM

NOVOSTI

Povezane vijesti vijesti

Reklamni Prostor Prostor