HRA, CGO i ANIMA: Obilježena godišnjica ratnog zločina deportacije bosansko-hercegovačkih izbjeglica

Memorijalnim skupom ispred zgrade policije, Centra bezbjednosti Herceg Novi, juče u podne
obilježeno je 30 godina od ratnog zločina deportacije bosansko-hercegovačkih izbjeglica u organizaciji Akcije za ljudska prava, Centra za građansko obrazovanje i ANIME – Centra za mirovno i žensko obrazovanje, u prisustvu porodica žrtava zločina i, po prvi put, ministara iz Vlade Crne Gore, saopšteno je iz tih NVO.

„Iako smo i tridesetogodišnjicu zločina dočekali bez ponovnog otvaranja krivične istrage, bez spomenika i bez dana sjećanja na žrtve, ohrabreni smo prisustvom predstavnika Vlade, njihovim izvinjenjem porodicama žrtava i obećanjem da će se založiti za spomenik i dan sjećanja.

Od Glavnog specijalnog tužioca očekujemo da ponovo otvori istragu ovog nekažnjenog ratnog zločina“, navode u saopštenju.

Jučerašnji dan je, kako su kazali, bio od istorijskog značaja za Crnu Goru, koji će, nadaju se, imati pozitivan uticaj i na region.

„Očekujemo da se naredne godine okupimo na istom mjestu uz spomenik i zvanično proglašen dan sjećanja na žrtve ovog zločina, uz pomak ka ostvarenju krivične pravde“.

Skupu su prisustvovali članovi porodica žrtava i to Alen Bajrović i Adisa Bajrović Tabaković, sin i ćerka stradalog Osmana Bajrovića, Sejda i Sanela Krdžalija, majka i sestra stradalog Sanina Krdžalije i Tamara Topalović, rođaka stradalog Suada Topalovića.

Sejda Krdžalija, majka deportovanog i stradalog Sanina Krdžalije, došla je po prvi put poslije 30 godina u Herceg Novi, na mjesto gdje je posljednji put vidjela svog sina prije nego što je deportovan u logor u Foču.

Njegovi posmrtni ostaci su, kako navode, godinama kasnije pronađeni u masovnoj grobnici u jami Piljak. S druge strane, posmrtni ostaci Osmana Bajrovića i Suada Topalovića, kao i mnogih drugih deportovanih izbjeglica, do danas nijesu pronađeni.

Prvi put ove godine obilježavanju godišnjice deportacije prisustvovali su ministri u Vladi Crne Gore, ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić, ministar pravde Marko Kovač, ministar rada i socijalnog staranja Admir Adrović, ministar bez portfelja Adrijan Vuksanović, kao i direktor Uprave policije Zoran Brđanin.

Ove godine, kao i prošle, skupu je prisustvovao načelnik Centra bezbjednosti Herceg Novi, Predrag Žižić.

Po prvi put poslije 30 godina, kako navode iz ovih NVO, članovi porodica žrtava su čuli dugo očekivano izvinjenje policije i ministarstva unutrašnjih poslova zbog nezakonitog hapšenja i izručivanja izbjeglica vojsci Srpske Republike BiH.

“Naše pojavljivanje kao predstavnika Vlade Crne Gore, predstavnika Uprave policije, danas doživite kao izvinjenje Crne Gore i njenih institucija. Mi zaista želimo da poručimo da je ovo nešto što se nikada više ne smije dogoditi u Crnoj Gori“, kazao je Filip Adžić, ministar unutrašnjih poslova.

„Svjestan sam da nema riječi kojima se može nadoknaditi gubitak najmilijih. Ipak, koristim ovu priliku da uputim iskreno izvinjenje ispred Uprave policije“, kazao je Zoran Brđanin, direktor Uprave policije.

Takođe, ministar unutrašnjih poslova je javno podržao dugogodišnje inicijative nevladinih organizacija da se na mjestu okupljanja podigne spomen obilježje i obilježi dan sjećanja na žrtve ovog ratnog zločina.

„Ono što zajedno već godinama radimo je da se borimo protiv zataškavanja i zaborava. Ne
dozvoljavamo da se zataška ratni zločin protiv žrtava deportacije, uprkos sudijama i tužiocima, koji su se oko toga potrudili. Ne dozvoljavamo da se žrtve zaborave, jer su one naša opomena i naša nada da ćemo, sve dok ih se sjećamo i dok saosjećamo s njihovim porodicama, umjeti da sačuvamo i nas i naše porodice od takvog stradanja i takvih grehova ubuduće“, kazala je Tea Gorjanc Prelević, iz Akcija za ljudska prava.

„Ono što smo danas čuli je zapravo lice rata i to svi koji su danas ovdje neka zapamte, kada donose bilo koju odluku, ali posebno odluku da treba da bude rat”, poručila je Ervina Dabižinović, ANIMA – Centar za žensko i mirovno obrazovanje.

“Želio bih još jednom da poručim onima koji misle da će vrijeme učiniti svoje i da će zaborav
preovladati, da to ne smije i da ne može da se desi. Imamo obavezu da zločin pamtimo, da se borimo za pravdu, za žrtve i za njihove porodice. Crna Gora, naravno, ne smije da dozvoli sebi da pravda i dostojanstveno sjećanje na ove žrtve čekaju još trideset godina!”, kaže Petar Đukanović, iz Centra za građansko obrazovanje.

Među, kako se navodi, pedesetak učesnika skupa, koji je bio znatno brojniji nego prethodnih 12 godina, bili su i predstavnici Islamske zajednice, na čelu sa reisom Fejzićem, predstavnici Bošnjačkog vijeća, Mirsad Rastoder i Bejto Šahmanović, Savjeta za građansku kontrolu rada policije, Milena Popović Samardžić, UNDP-a u Crnoj Gori, Građanske inicijative „21. maj“, političkih partija, nevladinih organizacija, aktivisti i građani i građanke Herceg Novog.

„Nezvanična, građanska, Crna Gora, već 18 godina, svake godine odaje počast žrtvama ovog ratnog zločina, a ovo je 13. memorijalni skup pred zgradom Uprave policije u Herceg Novom, odakle je najveći broj nezakonito uhapšenih civila iz Bosne i Hercegovine izručen vojsci Srpske Republike.

I ove godine ne dopuštamo da se žrtve ovog ratnog zločina zaborave, zahtijevamo utvrđivanje krivične odgovornosti i dostojan memorijal za žrtve“, navodi se u saopštenju.

Podsjećaju da je crnogorska policija u maju 1992. nezakonito uhapsila najmanje 66 civila starosti od 18 do 66 godina, koji su u Crnu Goru izbjegli od rata koji je već buktao u Bosni i Hercegovini, i da ih je kao taoce predala vojsci bosanskih Srba pod vođstvom Radovana Karadžića i Ratka Mladića da im posluže za razmjenu ratnih zarobljenika.

O ovoj činjenici svjedoče, kako kažu, pisana dokumenta i pravosnažna presuda krivičnog suda. Svi izručeni iz Herceg-Novog 27. maja 1992. su neposredno nakon toga ubijeni, dok je druga grupa 25. maja 1992. upućena u koncentracioni logor u Foču (KPD), i od njih je samo nekolicina preživjela.

„Još uvijek nisu pronađena tijela svih žrtava deportovanih iz Herceg-Novog 27. maja 1992. niti se pouzdano zna mjesto na kome su stradali. U policijskoj akciji je uhapšeno i deportovano i najmanje 33 civila srpske nacionalnosti radi prinudne mobilizacije u vojsku tadašnje Srpske Republike.

Nemamo podatke da je neko od njih stradao. Žrtve ovog zločina su nesporne, Crna Gora je njihovim porodicama posle četvorogodišnjeg suđenja na osnovu poravnanja platila naknadu štete zbog nezakonitog djelovanja crnogorske policije koje je dovelo do smrtnih posljedica i najteže torture preživjelih. Da su nezakonito uhapšeni i izručeni kao taoci utvrđeno je i pravosnažnom krivičnom presudom u Crnoj Gori, kao i presudom Haškog tribunala
u predmetu protiv Milorada Krnojelca, upravnika logora u Foči“, dodaju u saopštenju.

Međutim, kako navode, sud u Crnoj Gori nije kaznio ovaj zločin.

„Očekuje se odluka Evropskog suda za ljudska prava u sporu sa Crnom Gorom koji je u ime grupe majki, ćerki i sestara stradalih žrtava pokrenula izvršna direktorica HRA, Tea Gorjanc Prelević, zato što država nije poštovala ljudsko pravo na život i zabranu mučenja, jer nije obezbijedila djelotvornu istragu i adekvatno krivično gonjenje.

HRA, CGO, ANIMA i nekadašnji član Savjeta za građansku kontrolu rada policije, Aleksandar Saša Zeković, prije deset godina (2011. godine) uputili su tadašnjim vlastima tri inicijative od kojih je do danas samo jedna prihvaćena i to javno izvinjenje crnogorske policije zbog nezakonitog hapšenja i izručivanja izbjeglica njima neprijateljskoj vojsci Srpske Republike BiH.

Još uvijek nijesu prihvaćene inicijative podnesene:

1) predsjedniku Skupštine Crne Gore, Ranku Krivokapiću, i svim šefovima poslaničkih klubova da se proglasi Dan sjećanja na žrtve zločina deportacije izbjeglica 1992. godine;

2) predsjedniku Vlade Crne Gore Igoru Lukšiću, ministru unutrašnjih poslova Ivanu Brajoviću i ministru kulture Branislavu Mićunoviću, kao i tadašnjem predsjedniku Skupštine Opštine Herceg-Novi, Dejanu Mandiću – da se podigne spomen obilježje žrtvama deportacije izbjeglica 1992.  ispred objekta Uprave policije u Herceg Novom, i tako podrži želja porodica stradalih žrtava.

Novom predsjedniku Skupštine Crne Gore, Aleksi Bečiću, 19. maja 2021. takođe smo uputili inicijativu da Skupština proglasi Dan sjećanja. Odgovorio je da bi za to trebalo promijeniti zakon, ali nije inicirao promjenu.

Inicijativu za podizanje spomen obilježja žrtvama deportacije izbjeglica uputili smo odborničkim klubovima Skupštine Opštine Herceg-Novi nakon formiranja vlasti u toj opštini, kao i predsjedniku Skupštine opštine Herceg-Novi, Ivanu Otoviću, koji na nju nije odgovorio. O inicijativi smo prošle nedjelje obavijestili i predsjednika opštine Herceg-Novi, Stevana Katića, koji nam takođe nije odgovorio“, zaključuju u saopštenju.

izvor: AntenaM

NOVOSTI

Povezane vijesti vijesti

Reklamni Prostor Prostor