Search
Close this search box.

Gordani Vunjak-Novaković uručena prestižna UNESCO nagrada

Foto: Screenshot/X | Svjetsko priznanje za Gordanu Vunjak-Novaković
J.T.

PARIZ – Na svečanoj ceremoniji, u petak, 11.juna, u sjedištu Uneska u Parizu, profesorki Gordani Vunjak-Novaković uručena je prestižna internacionalna nagrada „L’Oréal–UNESCO Za žene u nauci“ za 2026. godinu.

Srpsko-američka naučnica, pionirka regenerativne medicine i profesorka Univerziteta Kolumbija, nagrađena je kao laureatkinja za Sjevernu Ameriku za svoj izuzetan doprinos razvoju bioinženjerstva ljudskih tkiva i unapređenju ljudskog zdravlja.

Istraživanja koja mijenjaju budućnost medicine

Profesorka Vunjak-Novaković priznanje je dobila za pionirski rad u oblasti inženjerstva ljudskih tkiva, uključujući razvoj tehnologija za uzgajanje koštanih graftova prilagođenih svakom pacijentu, kao i bioinženjerstvo ljudskih pluća za transplantacije koje spasavaju živote. Njena istraživanja pomjeraju granice regenerativne medicine i otvaraju nove mogućnosti za razvoj personalizovanih terapija

Posebno značajan doprinos predstavlja razvoj sistema poznatih kao „organi na čipu“, koji vjerno reprodukuju složenost ljudskih bolesti, uključujući kardiomiopatije i metastatske oblike karcinoma. Ove tehnologije omogućavaju naučnicima da proučavaju bolesti i testiraju terapije na način koji je bliži stvarnim uslovima u ljudskom organizmu, prenosi Serbian Times.

Vizija personalizovane regeneracije ljudskih organa

U Laboratoriji za matične ćelije i inženjerstvo tkiva na Univerzitetu Kolumbija, profesorka Vunjak-Novaković sa svojim timom razvija tehnologije za uzgajanje ljudskih tkiva u laboratorijskim uslovima radi regeneracije tijela – od zarastanja preloma kostiju do oporavka oštećenih pluća, jetre i srca. Njena dugoročna vizija jeste stvaranje univerzalnih matičnih ćelija koje bi omogućile regeneraciju vitalnih organa bez potrebe za imunosupresivnim terapijama nakon transplantacije.

“Naš rad često opisujem kao radionicu za telo, za tretiranje povređenih ili obolelih organa, čime pomažemo ljudima da žive duže i zdravije”,  rekla je profesorka Vunjak-Novaković.

“Naša vizija je da uzgajamo biološke zamene za ljudska tkiva tako što ćemo ćelijama dati „uputstva“ kako da formiraju funkcionalna tkiva prilagođena svakom pacijentu. U krajnjem ishodu, ovaj rad će omogućiti delotvorne personalizovane terapije”, dodala je.

Ovogodišnje laureatkinje izabrane su među rekordne 504 nominacije iz 89 zemalja svijeta. Nagrade su uručene naučnicama koje svojim istraživanjima daju ključan doprinos rješavanju globalnih zdravstvenih i ekoloških izazova – od regenerativne medicine i genomike do poljoprivrednih inovacija i istraživanja uticaja ishrane na mentalno zdravlje.

Uz profesorku Vunjak nagrade su dobile profesorka Lizl Cilke za srčane i kardiovaskularne sisteme (laureatkinja za Afriku i arapske države), profesorka Felise Džaka za oblast psihijatrije (laureatkinja za Aziju i Pacifik), profesorka Sara A. Tajhman u oblasti biologije ćelije (laureatkinja za Evropu) i laureatkinja za Latinsku Ameriku i Karibe – profesorka Rakel Lija Čan u oblasti poljoprivredne biotehnologije.

Program koji je podržao više od 5.000 naučnica

Program „L’Oréal–UNESCO Za žene u nauci“, koji ove godine obilježava svoje 28. izdanje, do sada je podržao više od 5.000 naučnica iz preko 140 zemalja svijeta. Od 1998. godine dodjeljene su 142 međunarodne nagrade, a čak sedam laureatkinja kasnije je osvojilo Nobelovu nagradu za nauku.

Govoreći o značaju programa, Žan-Pol Agon, predsjednik Fondacije L’Oréal, istakao je da žene imaju ključnu ulogu u napretku nauke, ali da se i dalje suočavaju sa sistemskim preprekama koje ograničavaju njihov pun doprinos naučnim istraživanjima.

“Ove godine naš program dostigao je istorijsku prekretnicu: podržano je 5.000 naučnica u 140 zemalja svijeta. To je 5.000 žena koje su, uprkos preprekama, dobile priliku da pomeraju granice nauke”,  poručio je Agon.

Generalni direktor Uneska Halid el-Enani naglasio je da nauka može ostvariti svoj puni potencijal samo kada je otvorena za sve talente, te da osnaživanje žena u nauci predstavlja preduslov za inovacije i održivi razvoj.

“Laureatkinje za 2026. godinu predstavljaju oličenje transformativne snage nauke kada različitost ima priliku da procvjeta”,  rekao je el-Enani.

nezavisne.com

 

 

NOVOSTI

Povezane vijesti vijesti

Reklamni Prostor Prostor