KATASTROFALNE POSLJEDICE: Partijsko zapošljavanje razara institucije, obesmišljava odgovornost i dugoročno koči ekonomski i društveni razvoj zemlje
NORA PAVIĆEVIĆ: Kada se zapošljavanje svede isključivo na partijske linije, institucije gube efikasnost, rastu operativni troškovi, a ekonomski potencijal zemlje ostaje neiskorišćen. Takav sistem demotiviše stručne zaposlene i stvara radno okruženje u kojem se ne cijene znanje i rezultati. Posljedica toga je pad produktivnosti i kvaliteta javnih usluga
HUSNIJA HAJDARPAŠIĆ: Kao biznismen, smatram da se ljudi moraju birati po sposobnosti, a ne po partijskim linijama. Nije mi jasno da neko ko je cio život učio da bude ljekar – patolog, ginekolog ili hirurg – ulazi u politiku i upravlja sistemima za koje nema znanje. Isto važi i za velika državna preduzeća – njima treba profesionalni menadžment
Foto: Pixabay
ok se u Crnoj Gori godinama ponavlja teza da „nema dovoljno stručnih ljudi“, sagovornici Pobjede upozoravaju da je stvarni problem mnogo dublji – sistematsko potiskivanje znanja u korist političke lojalnosti.
Diplomirana ekonomistkinja (UN) Nora Pavićević i uspješni privrednik u Sloveniji Husnija Hajdarpašić, iz različitih profesionalnih i životnih perspektiva, ali sa istom porukom, ukazuju da partijsko kadrovanje razara institucije, obesmišljava odgovornost i dugoročno koči ekonomski i društveni razvoj zemlje. Njihove ocjene ogoljavaju ključni paradoks crnogorskog sistema: stručni kadar postoji, ali mu se ne dozvoljava da upravlja, dok politički podobni preuzimaju odgovorne funkcije za koje često nemaju ni znanje ni rezultate.
– Da bi se bilo koja institucija, organizacija ili složen sistem mogli uspješno voditi, stručnost je apsolutno ključna. Bez znanja, iskustva i razumijevanja procesa nema kvalitetnog upravljanja, bez obzira na političku pripadnost. Često se može čuti tvrdnja da „Crnoj Gori fali stručnjaka“, ali se sa tim ne mogu složiti. Smatram da stručnih ljudi ima, ali da oni vrlo često ne mogu doći do izražaja upravo zbog partijskog zapošljavanja – tvrdi za Pobjedu Pavićević.
Lojalnost paritji potiskuje znanje
Ona smatra da se znanje potiskuje lojalnošću partiji, sistem gubi kvalitet, a institucije postaju neefikasne.
– Stručnost omogućava odgovorno upravljanje resursima, donošenje racionalnih odluka i stabilnost, dok partijska pripadnost sama po sebi ne stvara nikakvu vrijednost – ističe Pavićević.
Nora Pavićević (Foto: UGC)
Smatra da nije jasno definisana granica između političke odgovornosti i profesionalne autonomije menadžera kako bi sistem mogao normalno da funkcioniše.
– Politika treba da određuje strateške ciljeve, razvojne prioritete i javne politike, dok profesionalni menadžeri moraju imati punu autonomiju u operativnom odlučivanju i svakodnevnom upravljanju institucijom. Njihove odluke treba da se zasnivaju na mjerljivim rezultatima, ekonomskoj održivosti, zakonitosti i funkcionalnosti tima. Kada se politika miješa u svakodnevno upravljanje, dolazi do gubitka profesionalne odgovornosti, slabije efikasnosti i donošenja odluka koje često imaju negativne ekonomske posljedice po sistem – kazala je Pavićević.
Dugoročno, kako ističe, takva praksa stvara konfuziju u hijerarhiji odgovornosti i obesmišljava ulogu stručnog menadžmenta. Time se menadžeri pretvaraju u izvršioce političkih naloga, a ne u nosioce profesionalne odgovornosti.
Pavićević smatra da rezultati rada treba da budu osnovni kriterijum za menadžere koji rukovode javnim preduzećima, ali da se moraju posmatrati znatno šire od samih kvantitativnih pokazatelja.
– Važno je analizirati kako se do tih rezultata dolazi – kroz kvalitetno vođenje tima, jasno postavljene ciljeve, transparentne procedure i razvoj zaposlenih. Menadžer koji ulaže u ljude, unapređuje organizaciju rada i prenosi odgovornost gradi stabilan i održiv sistem. Pored krajnjih rezultata, potrebno je vrednovati i dugoročne efekte menadžerskih odluka na instituciju. Sa ekonomskog aspekta, takav pristup smanjuje rizike, povećava institucionalnu otpornost i doprinosi dugoročnoj efikasnosti javnog sektora. Kada je fokus isključivo na kratkoročne rezultate mogu se prikriti strukturni problemi u upravljanju – objašnjava Pavićević dodajući da je nažalost partijsko zapošljavanje česta pojava u Crnoj Gori i jedan od ključnih razloga za sve izraženiji odlazak mladih i obrazovanih ljudi.
– Sve je primjetnije da veliki broj stručnih ljudi napušta zemlju jer ne vidi realnu mogućnost profesionalnog razvoja bez političke pripadnosti. Kada se zapošljavanje svede isključivo na partijske linije, institucije gube efikasnost, rastu operativni troškovi, a ekonomski potencijal zemlje ostaje neiskorišćen. Takav sistem demotiviše stručne zaposlene i stvara radno okruženje u kojem se ne cijene znanje i rezultati. Posljedica toga je pad produktivnosti i kvaliteta javnih usluga – poručuje Pavićević.
Odluke bez stručne analize
Loš menadžer kako ocjenjuje iako je „dobar partijski kadar“ ne može donijeti stabilnost sistemu.
– Takav menadžer eventualno može donijeti kratkoročnu političku stabilnost, ali dugoročno ozbiljno destabilizuje cijeli sistem. Kada se odluke donose bez stručne analize i jasnih kriterijuma, dolazi do pogrešnih investicija, lošeg upravljanja resursima i značajnih ekonomskih gubitaka. Institucije tada postaju neotporne na krize i zavisne od političkih promjena. Sistem se ne razvija na osnovu pravila i procedura, već na osnovu političkih odnosa i interesa. Dugoročna stabilnost može se graditi isključivo na kompetenciji, odgovornosti i profesionalnom upravljanju – kaže Pavićević dodajući da sve drugo vodi ka institucionalnoj slabosti i gubitku povjerenja javnosti.
Navodi i da je u praksi partijska poslušnost često oslobađala ljude odgovornosti, ali da je to samo privremeno.
– Odgovornost se najčešće odlagala ili prebacivala na sistem, dok su se problemi i negativne posljedice gomilali. Takav pristup je izuzetno štetan jer loše odluke ostavljaju dugoročne posljedice po javne finansije i funkcionisanje institucija. Izostanak odgovornosti podstiče ponavljanje istih grešaka. Povjerenje građana u institucije se vremenom urušava, što dodatno slabi legitimitet sistema – smatra Pavićević.
Upoređujući Crnu Goru sa Slovenijom u kojoj je završila studije, smatra da ulaskom u EU nećemo automatski riješiti sve postojeće probleme, ali da ćemo nesumnjivo nametnuti strože pravne, ekonomske i institucionalne standarde.
– EU podrazumijeva jasno definisana pravila u oblasti javne uprave, upravljanja javnim finansijama, zapošljavanja, kontrole korupcije i odgovornosti nosilaca funkcija. To znači manje prostora za proizvoljno odlučivanje, a više za transparentnost, mjerljive rezultate i profesionalne kriterijume. Posebno važan segment su mehanizmi nadzora i kontrole, kako kroz domaće institucije, tako i kroz evropske procese praćenja i evaluacije. Time se jača odgovornost menadžera i smanjuje politički uticaj na operativne odluke. Kao neko ko je završio studije u Sloveniji, imala sam priliku da iz neposredne blizine vidim kako funkcionišu institucije u sistemu koji je usklađen sa evropskim standardima, gdje su procedure jasno definisane, a odgovornosti precizno raspoređene. Takvo iskustvo dodatno potvrđuje značaj profesionalizacije i institucionalne stabilnosti – objasnila je Pavićević.
Kada je riječ o Sloveniji, naglašava da ona predstavlja primjer zemlje koja je kroz EU integracije ojačala institucionalni okvir i profesionalizovala javni sektor. Iako politički uticaj postoji, sistem je stabilniji zahvaljujući jasnim procedurama, snažnijoj kontroli i razvijenoj kulturi odgovornosti.
– Promjene u Crnoj Gori biće moguće ukoliko se iskoristi potencijal dijaspore. Povratak stručnjaka koji su znanje i iskustvo stekli u EU, uz povjerenje i dovoljno vremena da upravljaju sistemima, može značajno doprinijeti izgradnji institucija i prenosu znanja. Iskustvo Slovenije pokazuje da upravljanje zasnovano na struci daje konkretne rezultate, ali samo ukoliko postoji spremnost da se znanje i profesionalni standardi stave ispred uskih interesa – zaključuje Pavićević.
Hajdarpašić ističe za Pobjedu da je ključna razlika između Crne Gore i Slovenije u načinu upravljanja državnim i opštinskim preduzećima.
– U Sloveniji je sistem potpuno drugačiji. Državna i opštinska preduzeća su u nadležnosti opština, ali se njima upravlja profesionalno. Gradonačelnici ne moraju biti članovi političkih partija – svako može da se kandiduje sa sopstvenom listom, kao nezavisni kandidat. U Crnoj Gori je sve izrazito politizovano. Partije postavljaju gradonačelnike i preko njih kontrolišu sistem, često u skladu sa sopstvenim interesima, što otvara prostor za korupciju – navodi Hajdarpašić.
Husnija Hajdarpašić (Foto: Privatna arhiva)
Prema njegovim riječima, veliki problem predstavlja i neiskorišćenost evropskih fondova.
– Crna Gora dobija velika sredstva iz evropskih fondova, ali opštine nemaju dovoljno stručnih ljudi koji znaju da pripreme projekte i prate procedure. Zbog toga novac ostaje neiskorišćen, dok su neki gradonačelnici godinama na vlasti, a rezultati su gotovo nevidljivi – i za građane, i za sela – smatra Hajdarpašić dodajući da bi rukovodeća mjesta trebalo da zauzimaju stručni ljudi, a ne političari.
– Kao biznismen, smatram da se ljudi moraju birati po sposobnosti, a ne po partijskim linijama. Nije mi jasno da neko ko je cio život učio da bude ljekar – patolog, ginekolog ili hirurg – ulazi u politiku i upravlja sistemima za koje nema znanje. Isto važi i za velika državna preduzeća – njima treba profesionalni menadžment – kaže Hajdarpašić.
Govoreći o Sloveniji, ističe da i tamo postoji partijsko zapošljavanje, ali da sistem ipak funkcioniše i da se gleda i na stručnost.
– Velike državne i privatne kompanije, poput Krke ili drugih velikih industrijskih sistema, rade veoma uspješno. To su firme sa stotinama ili hiljadama zaposlenih i one moraju da funkcionišu na profesionalnim osnovama.
Na pitanje da li će se ulaskom Crne Gore u Evropsku uniju nešto promijeniti, Hajdarpašić je oprezan.
– Možda će doći do većeg reda i kontrole, ali sve zavisi od vlasti – ko je na vlasti i kako upravlja sistemom. Trenutno imam utisak da većina političkih struktura, oko 90 odsto, prije svega gleda sopstvene interese – poručuje na kraju Hajdarpašić.
Pavićević: Profesionalni menadžment jača institucije i povjerenje u sistem
Pavićević smatra da depolitizacija menadžerskih pozicija predstavlja ključni preduslov za izgradnju funkcionalne, profesionalne i odgovorne države.
– Ona omogućava da se na rukovodeća mjesta biraju ljudi na osnovu znanja, iskustva i kompetencija, a ne ličnih ili partijskih veza. Time se obezbjeđuje kontinuitet rada institucija i jasna podjela uloga i odgovornosti unutar sistema. Profesionalni menadžment doprinosi uvođenju jasnih procedura, standarda rada i mjerljivih ciljeva, što povećava efikasnost i kvalitet rada institucija. Na taj način jača se povjerenje zaposlenih u sistem rada i napredovanja, a institucije postaju stabilnije, uređenije i sposobnije da obavljaju svoje funkcije u skladu sa profesionalnim standardima – tvrdi Pavićević.
pobjeda portal
