„Naš zajednički cilj i dalje ostaje traženje mogućnosti da Rusiju dovedemo nazad za pregovarački sto. Slovenačka spoljna politika trebalo bi da se koncentriše na humanitarnu i razvojnu pomoć“, kazala je Fajon.

Novi slovenački premijer izjavio je u ponedjeljak da će se pozicija prema ratu u Ukrajini usaglasiti uskoro, nakon rasprave na parlamentarnom odboru za spoljnu politiku, jer on o tome ne odlučuje sam, a želi sa jedinstvenim stavom o tome da zastupa Sloveniju na predstojećem samitu EU u Briselu krajem mjeseca.

Robert Golobje nakonnedavne potvrde svoje vlade u parlamentudobio suprotstavljene poglede uglednih javnih osoba o tome kako bi se trebalo postaviti prema ukrajinskoj krizi.

U prvom pismu, koje su potpisali i bivši predsjednici Milan Kučan i Danilo Turk, preporučeno mu je da se distancira od bezrezervne, pa i oružane podrške Ukrajini, koju je vodila bivša vlada Janeza Janše, kao i da u Evropskoj uniji zastupa deeskalaciju i organizovanje mirovnih pregovora sa Rusijom. Po ocjeni potpisnika tog pisma, nema realnih izgleda da Ukrajina vrati izgubljenu teritoriju, a slanje oružja samo povećava žrtve i izaziva globalnu krizu, pa je potrebno raditi na novoj europskoj arhitekturi, pri čemu bi se uvažili i interesi Rusije.

Drugo pismo, koje je potpisalo pedesetak uglednih ličnosti i intelektualaca, među njima više ministara u bivšim vladama, kao i nekadašnji premijer Miro Cerar, iznosi suprotne stavove i navodi da Slovenija treba da pomaže ukrajinskom otporu svim sredstvima koja su joj na raspolaganju i da mir koji bi bio nametnut Ukrajini ne bi bio ni pravedan ni trajan.

Navode kako je i sporazum iz Minska, koji je nakon prve agresije na Ukrajinu dogovoren uz pomoć vodećih članica EU, bio “katastrofa” i poslužio Rusiji za ponovno kršenje međunarodnog prava i novu agresiju i da bi takvo popuštanje Rusiji uz prisiljavanje Ukrajine da prekine otpor bilo slično popuštanju Hitleru na konferenciji u Minhenu, kad mu je dopušteno da pod izgovorom odbrane prava sudetskih Njemaca priključi dio Čehoslovačke.