Search
Close this search box.

Energetska kriza utiče na proizvodnju peleta

Strah zbog poskupljenja energenata naterao je mnoge u regionu da već sada kupuju ogrev za sledeću zimu. Tražnja je višestruko uvećana. Ugalj na stovarištima teško je naći, a za kubik ogrevnog drveta u Srbiji treba dati od 6.000 do čak 8.500 dinara, dok je cijena tone peleta gotovo 40.000 dinara.

Rat u Ukrajini ugrožava i već oslabljenu drvnu industriju u svijetu i tako povećava troškove gradnje.

Profesor Šumarskog fakulteta u Beogradu Branko Glavonjić kaže za RTS da analize pokazuju da je u ovom trenutku stabilnost tržišta relativno zadovoljavajuća kada su u pitanju pelet i ogrevno drvo.

„Peleta ima u relativno dovoljnim količinama, posebno na stovarištima koja imaju direktne ugovore sa proizvođačima drvnog peleta. Njima se pelet isporučuje svakodnevno. Iako same fabrike imaju dosta problema u svom poslovanju, ulažu puno napora da obezbede kontinuitet proizvodnje i isporuke“, kaže profesor Glavonjić.

Ističe da manji problemi postoje na stovarištima koja nemaju direktne ugovore sa proizvođačima jer kod njih povremeno bude nestašice.

„Uputio bih savet potrošačima da već sada krenu u nabavku peleta za narednu grejnu sezonu iako još ni ova nije završena. Situacija je takva, energetska kriza je svuda oko nas i neke stvari se onda moraju raditi na vreme“, objašnjava Glavonjić.

Naglašava da nema razloga za paniku jer je situacija, što se tiče količina, u ovom trenutku stabilna. Ipak, neizvjesno je u ovom trenutku kakve će biti cijene.

„Energetska kriza izazvala pometnju u proizvodnji peleta“

Na početku grejne sezone, u okrobru, peleta nije bilo dovoljno, a cijene su i išle do 250 evra. U novembru se tržište stabilizavalo, da bi se sada dogodila „eksplozija cijena“.

Profesor Glavonjić kaže da je energetska kriza izazvala pravu pometnju u proizvodnji drvnih peleta jer je cena drvne sirovine koju fabrike koriste povećana za više od 15 odsto, cijena struje za oko 40 odsto, a skuplji su i naftni derivati.

„Kada se sve to sabere, troškovi proizvodnje su povećani za između 55 i 60 procenata u poređenju sa prethodnom godinom. To se svakako odražava i na cene na tržištu“, naglašava Glavonjić.

Kaže da Evropska unija proizvodi 18 miliona, a troši oko 19,5 miliona tona peleta, što znači da 1,5 milion uvozi iz Sjeverne Amerike i Rusije.

„Rusija proizvodi oko 2,2 miliona tona godišnje i preko 80 procenata je izvozila u Evropsku uniju. Ukrajina proizvodi oko 520.000 tona i takođe su ogromne količine završavale u Evropskoj uniji. Mi smo uvozili i uvozimo iz Ukrajine, ali to nisu velike količine“, navodi profesor Glavonjić.

„Traži se pelet, skoro da niko ne pita za cijenu“

Profesor Glavonjić ističe da se pritisak iz Evropske unije zbog nedostatka proširio i na Zapadni Balkan, pa proizvođačima u Srbiji svakodnevno stižu upiti, pogotovo iz Italije.

„Traži se pelet i skoro da niko ne pita za cijenu, samo za količine. U ovom trenutku je nezahvalno davati dugoročnije prognoze, ali situacija je takva da će cijene u narednih nekoliko mjeseci biti u dijapazonu između 33.000 i 36.000 dinara po toni“, kaže profesor Glavonjić.

Naglašava da se još uvek ne zna šta će biti od juna, prije svega po pitanju cijene struje koja je u ovom trenutku fiksirana za industriju.

„Ako struja poskupi posle 30. juna, sigurno je da će cene peleta biti povećane“, ističe profesor Glavonjić.

Navodi da se 49,3 odsto odnosno 1.215.00 domaćinstava u Srbiji grije na drvo i drvna goriva, dok oko 110.000 domaćinstava troši pelet.

„Cijene rezane građe u Srbiji duplirane“

Rat u Ukrajini dodatno je ugrozio i drvnu industriju, a profesor Glavonjić kaže da su globalni tokovi trgovine drvetom i proizvodima od drveta takvi da su cijene polufinalnih proizvoda rekordni u poslednjih 100 godina.

„Cene rezane građe u Srbiji su duplirane u odnosu na prošlu godinu. U ovom trenutku se u Srbiji jako puno gradi i potražnja za rezanom građom četinara je strahovito visoka“, naglašava profesor Glavonjić.

Kaže da Srbija već dugo godina unazad uvozi rezanu građu četinara, pre svega iz susjednih zemalja, ali sada i tamo postoje problemi u proizvodnji, pa je ponuda ograničena, a cijene visoke.

 

NOVOSTI

Povezane vijesti vijesti

Reklamni Prostor Prostor