Neophodan je odgovorniji odnos svakog pojedinca prema šumama, zbog čega je neizostavno jačanje kolektivne svijesti o značaju zaštite šuma. Potreban je jak sistemski odgovor i djelovanje brojnih nadležnih institucija, odnosno intenzivna međusektorska saradnja, poručuju iz Uprave.
Problem nelegalnih sječa je veliki problem s kojim se suočavamo u kontinuitetu, ne samo posljednjih godina, a koji zahtijeva mnogo više i ljudskih i finansijskih resursa, ukazuju u odgovorima dostavljenim “Danu” iz Uprave za gazdovanje šumama i lovištima. U narednom periodu šume bi trebalo da se snimaju i dronovima u cilju sprečavanja nelegalnih aktivnosti.
Iako su na sjeveru česte tvrdnje da su u periodu do 2020. godine, kada su u Vladi Crne Gore sjedjeli kadrovi Demokratske partije socijalista, mnogi drvoprerađivači bili navodno povlašćeni, u Upravi za gazdovanje šumama i lovištima tvrde da takve podatke nemaju.
Na taj način u pomenutoj Upravi ne znaju ništa ni o tvrdnjama da su pojedini drvoprerađivači finasirali političke kampanje, a da su zauzvrat dobijali navodno hiljade kubika besplatnog drveta. Prema tvrdnjama na terenu, pojedini drvoprerađivači bi zvanično dobili stotine ili hiljade kubika drveta, a potom bi, uz prećutnu saglasnost, dobijali još toliko bez plaćanja. Naši sagovornici, koji trenutno žele da ostanu anonimni, svoje tvrdnje potkrepljuju činjenicom da su mnogi “povlašćeni” drvoprerađivači bili čak i funkcioneri.
Dobri poznavaoci prilike tvrde da je upravo takva sječa i bila najveća korupcija kada je u pitanju gazdovanje šumama. Svakako, u javnosti se najviše priča ukoliko neki mještanin nekog sela na sjeveru Crne Gore posječe stablo kako bi sagradio neki pomoćni objekat. Pojedini čelnici vatrogasnih službi su upozoravali proteklih godina, da se šumski požari pojavljuju na pojedinim lokacijama gdje se izvrši izvlačenje posječenih stabala. Ekolozi su tvrdili da požari izazivaju upravo da bi se prikrila takva nelegalna sječa, jer se na opožarenom prostoru ne može utvrditi kada je koje stablo osječeno.
Međutim, ovakva saznanja danas nemaju predstavnici Uprave za gazdovanje šumama i lovištima, ali priznaju da ima nelegalne sječe.
Ne znamo za to, niti nam je u nadležnosti finansiranje bilo kakvih kampanja, a posebno ne političkih. Uprava za gazdovanje šumama i lovištima je državni organ koji gazduje državnim resursom na osnovu planskih dokumenata, koje usvaja Vlada Crne Gore – tvrde u Upravi i napominju da u skladu sa svojim nadležnostima i mogućnostima čini sve da zaštite šume i šumsko zemljište od protivpravnog prisvajanja i korišćenja, kao i da kontrolišu i sprečavaju bespravnu sječu.
O svemu tome vodi se redovna evidencija na godišnjem nivou, po područnim jedinicama. Sve nelegalne sječe koje se dogode u toku jedne kalendarske godine, evidentiraju se u područnim jedinicama i dostavljaju nadležnim organima na dalje postupanje i to je nešto što spada u naše redovne poslovne aktivnosti, kako prethodnih godina, tako i sada.
Takođe, broj bespravnih sječa po područnim jedinicama svake godine se objavljuje u Izvještaju o radu za prethodnu godinu, a koji se javno objavljuju na našem sajtu – tvrde u Upravi.
Navode da je problem nelegalne sječe veliki problem s kojim se suočavaju u kontinuitetu, a koji zahtjeva mnogo više i ljudskih i finansijskih resursa, te da je potrebno mnogo intenzivnijih aktivnosti i to ne samo Uprave, već i drugih nadležnih institucija, od šumarske inspekcije, preko policije, sudstva do tužilaštva, ali takođe i izmjene zakonskih rješenja u pogledu kaznene politike za ovakve bespravne aktivnosti.
Takođe, neophodan je odgovorniji odnos svakog pojedinca prema šumama, zbog čega je jačanje kolektivne svijesti o značaju zaštite šuma neizostavno. Ono što je sigurno jeste da je neophodan jak sistemski odgovor i djelovanje brojnih nadležnih institucija, odnosno intenzivna međusektorska saradnja. Takođe, neophodno je da se po prijavama reaguje promptno i da se procesuiraju i sankcionišu svi oni za koje se utvrdi da su vršili bespravne aktivnosti u šumama – kažu u Upravi.
Tvrde da su mapirali kritične tačke
