Ideja o otvaranju graničnog prelaza preko Čakora, između Crne Gore i Kosova, ponovo je aktuelizovana nakon što su se dvojica uticajnih država Kosova obratila Kancelariji Evropske unije na Kosovu sa pitanjem da li ta institucija može pomoći u otvaranju graničnog prelaza na ovoj planini.

Pitanje je upućeno zbog višegodišnjeg interesa stanovništva sa obje strane da se ponovo uspostavi putna veza preko Čakora, što bi značajno olakšalo komunikaciju između kosovske Metohije i crnogorskog Polimlja.

Iz Kancelarije Evropske unije na Kosovu stigao je odgovor Komisije, iz kojeg proizilazi da pitanje otvaranja graničnog prelaza nije jednostavna odluka koju Evropska unija može direktno donijeti, već da to zavisi od nadležnih institucija Crne Gore i Kosova, kao i ispunjavanja potrebnih uslova i procedure.

VD šega Kancelarije Evropske unije na Kosovu Pjer Mišel (Pierre Michel) u odgovoru koji je Portal RTCG imao uvid da postoji mogućnost da se do konačnog rješenja ovog problema može zatražiti otvaranje takozvanog lokalnog graničnog prelaza na određeni period.

“Obavješten sam da imate mogućnost da zatražite takozvani “lokalni granični prelaz” na određeni vremenski period, kada je to najpotrebnijim zajednicama koje žive u pograničnom području, na primjer tokom ljetnih mjeseci.

Ovaj lokalni granični prelaz zahtijeva Memorandum o razumijevanju između dvije zemlje i može se primijeniti na specifično ograničeno vrijeme kako bi olakšao život zajednica u pograničnom regionu. Možete odlučiti da zahtjev za lokalni granični prijelaz uputite ministarstvima unutrašnjih poslova Kosova i Crne Gore. Budite uvjereni da je Kancelarija Evropske unije na Kosovu posvećena podršci kosovskim institucijama u primjeni evropskih standarda i najboljih praksi” – odgovorio je VD šef Kancelarije EU na Kosovu Pjer Mišel.

Ipak, interes za ponovno otvaranje puta preko Čakora nije samo pitanje institucija. Među građanima Crne Gore, posebno u gradovima Polimlja, postoji značajna podrška ovoj inicijativi.

Veći dio građana ovog područja zalaže se za otvaranje puta i graničnog prelaza, smatrajući da bi to donijelo brojne koristi – od lakše komunikacije ljudi i roba, preko razvoja turizma, do snažnijeg povezivanja sjevera Crne Gore sa Kosovom.

„Otvaranje Čakora bilo bi važno za cijelo Polimlje. Ljudi sa obje strane granice imaju rodbinske, poslovne i druge veze, a put preko Čakora bi značajno skratio i olakšao putovanje“, stav je koji se može čuti među zagovornicima ove inicijative.

Ipak, postoje i manji dio građana koji se protive otvaranju puta, prvenstveno zbog mogućih bezbjednosnih, ekoloških i drugih posljedica koje bi, kako smatraju, trebalo detaljno sagledati prije donošenja konačne odluke.

Čakor, međutim, već decenijama nije samo geografska granica. On predstavlja i simboličnih prekinutih veza između ljudi koji su nekada ovom trasom svakodnevno komunicirali.

Zato pitanje koje su dvojica građana Kosova uputila Kancelariji Evropske unije otvara širu temu- da li postoji politička volja Podgorice i Prištine da se ozbiljno razmotri ponovno uspostavljanje putne veze preko Čakora?

Za stanovnike Polimlja odgovor je, čini se, uglavnom jasan. Oni u otvaranju puta vide razvojnu šansu i mogućnost da sjever Crne Gore dobije još jednu važnu saobraćajnu i turističku vezu.

Put Murino – Čakor – Peć zatvoren za saobraćaj 1999. godine, u vreme ratnih dešavanja. Sporazum između Vlade Republike Kosovo i Vlade Crne Gore o otvaranju zajedničkog graničnog prelaza Kotlovi-Kućište za međunarodni drumski putnički saobraćaj na ovom putu potpisan je još 2014. godine, ali se njegovo sprovođenje u djelo prolongira iz nepoznatih razloga.

Portal RTCG je ranije objavio tekst tog sporazuma do kojeg je došla ova udruženja građana.

Iz teksta se može vidjeti da su ga u Prištini potpisali tadašnja ministarstva unutrašnjih poslova Kosova i Crne Gore, Bajram Redžepi i Raško Konjević u dva originalna primjerka, “svaki na albanskom, srpskom, crnogorskom i engleskom jeziku, pri čemu su svi tekstovi jednako vjerodostojni”. Sporazum je potpisan na neodređeno vrijeme, što znači da je još uvijek na snazi.

Ostaje da se vidi da će nakon građanske inicijative i odgovora Evropske unije uslijediti konkretni razgovori nadležnih institucija Crne Gore i Kosova, i hoće li Čakor, poslije decenija čekanja, ponovo postati put koji povezuje, a ne granica koja razdvaja.

rtcg