Bosna i Hercegovina BiH ponovo je stavljena pod pojačani međunarodni finansijski nadzor nakon što je Radna grupa za finansijske mjere (FATF) 19. juna uvrstila na tzv. sivu listu država s nedostacima u borbi protiv pranja novca i finansiranja terorizma, piše Radio Slobodna Evropa RSE.
Odluka bi mogla dovesti do sporih i skupljih međunarodnih transakcija, povećanog nadzora nad bankarskim poslovanjem te negativnih posljedica za investicije i kreditni rejting zemlje.
Odluka FATF-a, koja čini više od 40 država i organizacija među kojima su Evropska unija i Sjedinjene Američke Države, uslijedila je nakon višegodišnjih upozorenjaSavjeta Evrope.
Njegovo tijelo MONEYVAL ocijenilo je da Bosna i Hercegovina nije ispunila ključne preporuke, uključujući uspostavljanje registra koji će znati ko su stvarni vlasnici kompanije ili donošenje zakona o upravljanju nezakonitom stečenom imovinom.
Sve banke u svijetu i zemlji sada će morati da sprovode pojačane provjere svih transakcija prema i iz BiH.
To će, kako su za Radio Slobodna Evropa upozorili iz privrednih udruženja, bankarskog sektora i Centralne banke BiH, usporiti prekogranična plaćanja i povećati troškove poslovanja značiti nove troškove za građane u zemlji i inostrasnstvu te posebno privredu.
Posljedice će osjetiti izvoznike, ali i građani na čijem se računu iz dijaspore, uglavnom kao pomoć, godišnje slijevaju oko 2,2 milijarde eura.
Postoji i rizik da pojedine strane banke ograniče ili prekinu saradnju s bankama iz BiH.
Sve za sobom vuče i pad kreditnog rejtinga i više kamatne stope.
“BiH će biti prepoznata kao zemlja sa povećanim rizikom od pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti. Veliki uvoznici i izvoznici će prvi biti na udaru. Sve međunarodne transakcije iz i prema BiH bit će opterećene dodatnim administrativnim provjerama”, rekao je za RSE Edis Ražanica , direktor Udruženja banaka u BiH.
Bosna i Hercegovina bila je od 2015. do 2018. godine pod “režimom pojačanog nadzora”, a ponovo je uvrštena zbog “nedovoljno razvijenog sistema za otkrivanje i kršenje finansijskih zloupotreba”.
Iz MONEYVAL-a nijesu za RSE komentarisali konkretne propuste BiH, već su ukazali na svoje preporuke i ranije izvještaje.
Kakve će biti posljedice po građane?
Iz Centralne banke BiH, preko koje se vrši sav unutrašnji i vanjski platni promet, za RSE su kazali da je MONEYVAL izvršio procjene uslova koje BiH treba ispuniti 2024. godine kada je objavljen i izvještaj s jasno definisanim prioritetnim akcijama.
Iz Centralne banke naglašavaju da finansijski sektor nije odgovoran, ali da će osjetiti posljedice kroz pojačanu kontrolu stranih banaka i partnera.
“Stavljanje na tu listu može dovesti do sporijeg i složenog sprovođenja prekograničnih transakcija, povećanih troškova poslovanja te dodatnih zahtjeva u međunarodnom platnom prometu”, kazali su za RSE iz Centralne banke BiH.
U praksi, svaka međunarodna transakcija iz i prema BiH biće pod dodatnim nadzorom banaka, što će produžiti vrijeme obrade i povećati troškove.
Najveći teret, upozoravaju analitičari, snosiće izvoznici i uvoznici, ali i građani koji opisuju novčanim doznakama iz inostranstva.
Iz Vanjskotrgovinske komore BiH upozoravaju da je posebno izložen izvozni sektor, s obzirom na to da više od 73 odsto ukupnog izvoza BiH odlazi na tržište Evropske unije.
Iz Savjeta stranih investitora u BiH upozoravaju da se reputacijski rizik brzo prenosi na cijenu kapitala, što znači da bi zaduživanje kompanije i države na međunarodnim tržištima moglo postati skuplje.
“Investitori ulažu tamo gdje je rizik manji. Reputacijski rizik BiH se vrlo lako transformiše u cijenu kapitala, tako da će eventualna zaduženja privrednika, ali i svih nivoa vlasti na međunarodnim tržištima biti skuplja”, naveli su iz tog savjeta za RSE, dodajući da bi odluka FATF-a mogla negativno utjecati na nivostranih ulaganja.
Povećani troškovi finansijskih transakcija, prema procjeni stručnjaka, mogli bi se preliti i na krajnje korisnike.
“Ne treba stvarati paniku, ali posljedice će se osjetiti, posebno u finansijskom sektoru”, ističe Ražanica iz Udruge banaka u BiH.
Građani već sada plaćaju visoke naknade za međunarodne transfere, a novi režim dodatnih provjera mogao bi ih dodatno povećati.
BiH je zemlja kao jedna od najvećih dijaspore u Evropi, a godišnje se iz inostranstva šalje više od 2,2 milijarde eura.
“Penzija mi je nikakva. Moj sin radi u Austriji i svaki mjesec mi šalje 300 eura. Njegova banka njemu naplati 22 eura, a meni moja banka uzme još toliko”, rekla je za RSE penzionerka Sanela Hamzić iz Sarajeva.
Prebacivanje odgovornosti
Jedan od ključnih uslova koji BiH nije ispunila odnose se na zakon o upravljanju nezakonitom stečenom imovinom na državnom nivou.
Dodatno, vlasti u entitetu Federacije BiH nisu uspostavile funkcionalan registar stvarnih vlasnika kompanije, koji se smatra standardom u borbi protiv finansijskih zloupotreba.
Državne institucije su početkom maja usvojile zakon o ograničavanju raspolaganja imovinom radi sprečavanja finansiranja terorizma, ali su iz MONEYVAL-a poručili da je taj korak došao prekasno kako bi uticao na odluku FATF-a.
Iz ministarstava pravde i finansija BiH, Federacije BiH i Republike Srpske nisu odgovorili na upit RSE koje uslove njihov nivo vlasti nije ispunio i zašto.
Iz Ministarstvabezbjednosti BiH ranije su za RSE kazali da MONEYVAL, između ostalog, traži bolji sistem nadzora, uvođenje strogih kazni i sprečavanje ulaska rizičnih osoba u vlasničke strukture kompanije.
Tužilaštva i sudovi trebaju povećati broj istraga i presuda za pranje novca, dok država mora da efikasno upravlja oduzetom imovinom.
BiH je usvojila i Zakon o sprečavanju pranja novca, ali on propisuje da nadzor nad njegovom primjenom vrši 19 različitih institucija iz dva entiteta i Brčko Distrikta, od agencije za bankarstvo i osiguranje, preko komisije za hartije vrijednosti i advokatskih komora, do inspektora.
Da bi se mogao primijeniti ovaj zakon mora se izmijeniti zakoni na nivou entiteta, prema prijedlozima izmjena, formirati posebne sektore koji će se baviti pranjem novca i finansiranjem terorizma te u njima zaposliti nove kadrove ili preraspodijeliti postojeće.
U javnosti, dio političkih predstavnika iz Federacije BiH tvrdi da su za kašnjenje odgovorni zastupnici i ministarstva iz Republike Srpske, dok vlast RS-a prebacuju na institucije u entitetu Federacije BiH.
Premijer Republike Srpske Savo Minić , iz vladajućeg Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), izjavio je 17. maja da su “Ministarstvo pravde i Vlada RS davno sve završili, au Federaciji BiH apsolutno ništa nije urađeno”.
S druge strane, zastupnici iz Federacije BiH, poput zastupnika Naroda i Pravde i član rukovodstva Predstavničkog doma Parlamenta BiH Denisa Zvizdića, optužuju zastupnike i ministarstvo iz SNSD-a da “svjesno nanose štete svim građanima”.
Pri tome podsjećaju na prekid parlamentarnih sjednica zbog nedostatka kvoruma, nakon napuštanja predstavnika iz Republike Srpske koji su tako konfuzno izglasali smjene svojih kadrova u državnoj vlasti.
Ministar pravde Federacije BiH Vedran Škobić je u saopštenju za medije za neuspjeh o uspostavljanju registra stvarnih vlasnika u ovom entitetu opis softvera Svjetske banke koja je nabavljena u sklopu međunarodnog pilot-projekta.
“Softversko rješenje koje je ponuđeno u sklopu tog međunarodnog projekta nije u potpunosti odgovorilo domaćim tehničkim zahtjevima suda”, naveo je Škobić.
Škobić je rekao da pilot-sudovi, odnosno Opštinski sud u Sarajevu i Opštinski sud u Travniku, “nikada nije prihvatio niti odobrila softverska rješenja” za koju je rekao da su “prepuna manjkavosti i koja usporava registraciju poslovnih subjekata u Federaciji BiH”.
Najavio je raspisivanje tendera za kupovinu softvera, vrijedan više od 1,3 miliona eura.
Opštinski sud u Sarajevu je u svoje ime Opštinskog suda u Travniku odbacio ministarske tvrdnje, naglasivši da ti sudovi “nijesu nadležni za uspostavu registra stvarnih vlasnika” te pojasnivši da se projekat koji sprovodi odnosi “isključivo na digitalizaciju registracije poslovnih subjekata”.
“Od suda se ne može očekivati da bez posebnog zakonskog ovlašćenja i odgovarajućih tehničkih rješenja vodi evidenciju stvarnih vlasnika”, kazali su za RSE i, pored ostalog, naglasili da je softver koji se upotrebljava za online registraciju poslovnih subjekata “upotrebljiv i zadovoljavajući potrebe”.
Dok se političari i institucije međusobno optužuju za kašnjenja stručnjaka, poput direktora Udruženja banaka u BiH Edisa Ražanice, kažu da ponovno stavljanje BiH pod međunarodni finansijski nadzor neće ostati bez posljedica za privredu i građane.
Ražanica smatra da će, osim samog usvajanja zakona koje se čeka od 2024. godine, ovog puta biti neophodno njihovo adekvatno sprovođenje, uz pomnu kontrolu predstavnika MONEYVAL-a.
CdM portal
