Donja polovina građana po visini prihoda u SAD ne bi trebalo da plaća federalni porez na dohodak, rekao je u srijedu milijarder i osnivač Amazona Džef Bezos (Jeff Bezos), u trenutku kada su pojedine savezne države predložile dodatne poreze za najbogatije građane.
Donjih 50 odsto građana po zaradi u SAD učestvuje sa tri odsto u ukupnim poreskim prihodima, rekao je Bezos za CNBC, dodajući: „Mislim da bi to trebalo da bude nula.“
Prosječna stopa poreza na dohodak iznosila je 14,1 odsto u 2023. godini, dok je najbogatijih jedan odsto poreskih obveznika plaćalo prosječnu stopu od 26,3 odsto. Donja polovina, koja je u prosjeku ostvarivala oko 24.500 dolara bruto prihoda, plaćala je prosječnu stopu od 3,7 odsto, prema analizi najnovijih podataka IRS-a koju je uradila Tax Foundation, istraživački centar za poresku politiku.
Prihod od poreza na dohodak koji dolazi od građana sa najnižim primanjima predstavlja „mali iznos novca za vladu“, rekao je Bezos, dodajući: „Ne bi trebalo da tražimo od medicinske sestre u Kvinsu da šalje novac u Vašington. Trebalo bi da joj šalju izvinjenje. To zaista nema smisla.“
Bezos, koji je kao primjer naveo radnika Amazona u Njujorku koji zarađuje 50.000 dolara godišnje, nazvao je ideju da se takvi radnici oporezuju „apsurdnom“, pitajući: „Zašto ih toliko oporezujete?“
Bezos je rekao da bi se zalagao za takvo smanjenje poreza, tvrdeći da bi ono „zaista pomoglo ljudima“.
Ključni citat
„U ovoj zemlji imate mnogo ljudi kojima ide zaista dobro, ali imate i mnogo ljudi koji se bore“, rekao je Bezos. „Neki govore o tome da poreski sistem treba učiniti progresivnijim. A šta kažete da počnemo od toga da medicinska sestra u Kvinsu, koja zarađuje 75.000 dolara godišnje, ne plaća porez?“
Niže plate i nestabilnost poslova u Amazonu
Prosječna satnica Amazonovih dostavljača iznosi 19 dolara, u poređenju sa 35 dolara za sindikalno organizovane dostavljače UPS-a, prema istraživačima sa Harvardovog programa Shift Project, koji analizira zarade. Ako rade 40 sati sedmično, to iznosi oko 39.520 dolara godišnje, dok radna sedmica od 30 sati donosi oko 39.640 dolara godišnje. Oko 26 odsto Amazonovih dostavljača suočavalo se s glađu, a 33 odsto nije moglo da plati račune za komunalije, dok većina vozača ima manje od godinu iskustva i suočava se sa manjim izgledima za dugoročno zaposlenje, naveli su istraživači.
Forbesova procjena
Bezos je četvrta najbogatija osoba u svijetu, sa procijenjenim bogatstvom od 267,3 milijarde dolara zaključno sa srijedom. Nalazi se odmah iza suosnivača Gugla (Google) Lerija Pejdža (Larry Page), čije se bogatstvo procjenjuje na 315,3 milijarde dolara, i Sergeja Brina (Sergey Brin), sa 290,7 milijardi dolara, koji su iza Teslinog Ilona Maska (Elon Musk), procijenjenog na 800,8 milijardi dolara.
Neke države predložile “porez za milijardere”
Nekoliko američkih saveznih država posljednjih godina predložilo je dodatne poreze za najbogatije građane, uključujući „porez za milijardere“ u Kaliforniji, koji je naišao na otpor bogatih stanovnika. Bivši stanovnik Kalifornije Brin protivio se jednokratnom porezu od pet odsto za stanovnike te države sa imovinom od najmanje 1,1 milijardu dolara, navodeći da je 1979. pobjegao iz Sovjetskog Saveza i da ne želi da „Kalifornija završi na istom mjestu“.
Piter Til (Peter Thiel) bio je među prvim milijarderima koji su napustili tu državu zbog predloženog poreza, a za njim su otišli magnat za auto-kredite Don Henki (Don Hankey), bivši izvršni direktor Ubera Trevis Kalanik (Travis Kalanick) i suosnivač DoorDasha Endi Feng (Andy Fang).
Pojedini savezni zakonodavci nedavno su predložili smanjenje poreza za građane sa nižim primanjima, uključujući senatora Korija Bukera (Cory Booker), demokratu iz Nju Džersija, čiji prijedlog zakona „Keep Your Pay Act“ predviđa da prvih 75.000 dolara prihoda bude neoporezivo.
Ty Roush, Forbes
forbes.vijesti.me
