Prije izrade glavnih projekata za objekte budućeg naselja na Veljem brdu, potrebno je izvesti namjenska detaljna hidrogeološka istraživanja, jer taj prostor može imati direktnu vezi sa izvorištem Mareza. Nakon istraživanja potrebno je uraditi glavni projekat određivanja i održavanja zona i pojaseva sanitarne zaštite izvorišta Mareza jer je za očekivati da je područje planom predviđeno za naselje nalazi u drugoj i trećoj zoni sanitarne zaštite vodoizvorišta.

To je, između ostalog, navedeno u Preliminarnoj hidrogeološkoj studiji o mogućem uticaju izgradnje naselja Velje brdo na izvorište Mareza, koju je juče objavilo Ministarstvo javnih radova.

Hidrolog Slavko Hrvačević je kazao juče “Vijestima” da bi sada zatražena detaljna hidrogeološka istraživanja terena ovog obima trajala najmanje 15 mjeseci, odnosno da bi konačan pouzdan rezultat mogli imati za najmanje dvije godine i da bi svako skraćivanje tih rokova bilo stručno neosnovano i potencijalno rizičan po sigurnost vodosnabdijevanja Podgorice.

Pomjeranje rokova čak i u slučaju pozitivnog rezultata

Kada su iz Vlade prvi put predstavili ideju gradnje naselja na Veljem brdu od 15 hiljada stanova pred izbore u septembru 2024. godine, prvo useljenje je najavljeno za sredinu 2026. godine, dok su zvaničnici posljednjih mjeseci kao novi rok za prva useljenja navode kraj 2027. godine.

Sada se u zvaničnom naučnom radu koje je zatražilo i platilo Ministarstvo javnih radova navodi da su preduslovi detaljna hidrogeološka istraživanja i glavni projekat zaštitne zone, da bi se počela izrada projekta naselja i dobile prve građevinske dozvole. Minimalni rokovi za to su najmanje dvije godine od kada počnu istraživanja.

“Obzirom da se sa izvorišta Mareza vodosnabdjeva veliki broj stanovnika Podgorice, i da bi eventualno ugrožavanje izvorišta imalo nesagledive posledice za Glavni grad ali i za cijelu Crnu Goru, potrebno je izvesti sveobuhvatna hidrogeološka istraživanja u cilju trajne zaštite izvorišta”, navedeno je u studiji.

Direktna veza Veljeg brda i Mareze

Preliminarnu studiju radilo je preduzeće “Geoprojekt” iz Podgorice na bazi dosadašnjih hidrogeoloških istraživanja područja Mareze, kao i hidrogeoloških i seizmogeoloških karata i podloga područja Podgorice i Danilovgrada koje su rađene 80-ih godina prošlog vijeka.

“Ovo sve nameće pretpostavku da djelovi karstno-pukotinske izdani formirani u području obuhvaćenom generalnim urbanističkim planom (Velje brdo) mogu imati direktnu hidrauličku vezu sa izvorištem Mareza. To se naročito odnosi na sjeverne i sjeveroistočne padine Veljeg brda, iako se za sada ne mogu isključiti ni ostali djelovi terena obuhvaćeni planom. Naravno, to treba ispitati izvođenjem detaljnih hidrogeoloških istraživanja. Karstno-pukotinske izdani se odlikuju brzom vodozamjenom. U slučaju da zagađivač dođe do izdanskih voda, najčešće se veoma brzo pojavljuje na izvorištima koja dreniraju izdani. Jasno je da se zbog ovih činjenica mora posvetiti posebna pažnja zaštiti izvorišta Mareza”, navedeno je u studiji.

Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, prije 20 dana, predstavilo je izabrano idejno rješenje za prvi stambeni blok prve faze budućeg naselja Velje brdo sa 557 stanova. U tom idejnom rješenju je između ostalog navedeno da bi se te prve zgrade privremeno gradile sa septičkim jamama, dok se ne završi kanalizaciona mreža od Veljeg brda do novog postrojenja koje se gradi u blizini sela Botun koje je 11 kilometara udaljeno.

Zgrade i septičke u drugoj zoni zaštite

Idejno rješenje je osnov za izradu glavnog projekta naselja, nakon čega se može izdati građevinska dozvola.

U ovoj preliminarnoj studiji se navodi da je detaljna hidrogeološka istraživanja područja Veljeg brda i izvorišta Mareza neophodno uraditi prije izrade glavnog projekta za buduće naselje, što znači da bi glavni projekat i građavinska dozvola morala čekati pozitivne nalaze detaljnih istraživanja da naselje na Veljem brdu neće ugroziti glavno gradsko izvorište.

“Prije izrade glavnih projekata za objekte budućeg naselja, potrebno je izvesti namjenska detaljna hidrogeološka istraživanja, a nakon dobijenih rezultata izraditi glavni projekat određivanja i održavanja zona i pojaseva sanitarne zaštite izvorišta ‘Mareza’ u okviru kojeg će se propisati detaljne mjere zaštite izvorišta Mareza”, navedeno je u studiji.

Za izvorište Mareza postoji elaborat o sanitarnoj zaštiti i 1997. godine, ali glavni projekat zona sanitarne zaštite nikada nije urađen, pa one nisu jasno definisane, zbog čega autori studije navode da je i glavni projekat zona sanitarne zaštite neophodan dokument prije izrade glavnog projekta naselja.

“Za početne faze projektovanja, dok se ne izvedu hidrogeološka istraživanja, potrebno je pretpostaviti da se djelovi terena obuhvaćeni generalnim urbanističkim planom mogu naći u zonama II ili III sanitarne zaštite izvorišta”, navedeno je u studiji.

Ukazuju da je prema važećem Pravilniku o određivanju i održavanju zona i pojaseva sanitarne zaštite izvorišta i ograničenjima u tim zonama, u II zoni zaštite zabranjeno izvođenje radova, izgradnja objekata i obavljanje aktivnosti kojima se mogu zagaditi vode izvorišta, a naročito: ispuštanje neprečišćenih otpadnih voda; odlaganje otpada, uključujući i odlaganje na sanitarne deponije; građenje saobraćajnica bez sistema kontrolisanog odvođenja i prečišćavanja atmosferskih voda,…

Navedeno je i da je i u trećoj zoni zaštite zabranjeno ispuštanje neprečišćenih otpadnih voda kao i gradnja saobraćajnica bez sistema prečišćavanja atmosferskih voda.

Kako je njihovo očekivanje da će dio područja prostornim planom predviđen za novo naselje biti u II i III zaštitnoj zoni, upitan je predlog iz izabranog idejnog rješenje da se prvi blok zgrada radi sa septičkim jamama dok se ne završi kanalizaciona mreža do novog uređaja u Botunu.

Voda i sa bulevara mora na prečišćavanje

Vlada je na svečanosti 25. marta ozvaničila početak pripremnih radova na budućem bulevaru Velje brdo, kada je navedeno da će ti pripremni radovi uklanjanja rastinja i ravnanja trase za bulevar biti završeni do kraja jula ove godine, nakon čega bi se krenulo u izgradnju bulevara.

Ovaj bulevar će biti širok 30 metara, imaće četiri saobraćajne trake duge 5,3 kilometra. Odnosno sama njegova površina, bez pristupnih ulica i parkinga, bila bi 160 hiljada kvadratnih metara. U Podgorici je prije tri godine zabilježena padavina od 170 litara kiše za 24 sata, što bi na površinu ovog bulevara bila količina od 27 miliona litara za dan, koja bi negdje morala da ode. Na predstavljanju projekta idejnog rješenja bulevara iz decembra prošle godine nije navedeno da će imati prečišćavač atmosferskih vode, što je kako je navedeno u ovoj studiji, neophodno ako se saobraćajnica nalazi u drugoj ili trećoj zaštitnoj zoni izvorišta.

Jedna od zaštitnih mjera navedena u studiji je da prilikom radova na Veljem brdu ne smije doći do izlivanja ni minimalnih količina mineralnih ulja, goriva, maziva,..

Hrvačević: Skraćivanje istraživanja bilo bi stručno neosnovano

Hidrolog mr sc. Slavko Hrvačević kazao je juče “Vijestima” da detaljna hidrogeološka istraživanja ovakvog tipa predstavljaju složen, višefazan i vremenski zahtjevan proces.

“Imajući u vidu da se radi o karstnom terenu i izvorištu koje snabdijeva oko 70% stanovništva Podgorice, minimalno trajanje istraživanja je jedna hidrološka godina, odnosno oko 15 mjeseci kontinuiranih osmatranja i mjerenja. Razlog za to je potreba da se obuhvate svi hidrološki režimi – od minimalnih do maksimalnih voda – kako bi se pouzdano definisali pravci i brzine kretanja podzemnih voda, kao i eventualne hidrauličke veze između planiranog naselja Velje brdo i izvorišta Mareza. Cjelokupan proces obuhvata više međusobno povezanih faza: sprovođenje tenderskih procedura za izbor izvođača istražnih radova, zatim izvođenje terenskih istraživanja, dugotrajna osmatranja i mjerenja hidrogeoloških parametara, kao i obradu i interpretaciju prikupljenih podataka i izradu stručnih izvještaja i tehničke dokumentacije. Nakon završetka terenskih istraživanja slijedi faza izrade tehničke dokumentacije (studije, elaborati i projekti zona sanitarne zaštite izvorišta), koja takođe zahtijeva dodatno vrijeme”, kazao je Hrvačević.

On navodi da juče objavljena studija ima preliminarni karakter i da je urađena bez terenskih istraživanja, i da sama po sebi ne može dati konačne odgovore o uticaju planiranog naselja na izvorište.

“Zbog prirode karstno-pukotinskih izdani, koje karakteriše brza cirkulacija podzemnih voda, eventualno zagađenje može se vrlo brzo prenijeti do izvorišta. Upravo zbog toga, prije bilo kakve urbanizacije ovog prostora, neophodno je sprovesti sveobuhvatna i dugotrajna hidrogeološka istraživanja i na osnovu njih donijeti odgovorne i stručno utemeljene odluke. Uzimajući u obzir sve navedene faze – od pripreme i sprovođenja tendera, preko izvođenja radova i višemjesečnih osmatranja, do izrade konačne tehničke dokumentacije – realno je očekivati da se do pouzdanih i primjenljivih rezultata može doći u roku od najmanje dvije godine, a svaki pokušaj skraćivanja tog procesa bio bi stručno neosnovan i potencijalno rizičan po sigurnost vodosnabdijevanja”, kazao je Hrvačević.

Nova izvorišta u Tološkoj šumi, Sadinama, Rogamima i Zagoriču

Da bi se gradskom vodovodnom sistemu nadoknadila voda koja bi sa Mareze išla u novo naselje na Veljem brdu od 44 hiljade stanovnika, nova izvorišta – bunari mogli bi se napraviti u Tološkoj šumi (dio gdje je trim staza), Sadinama, u Rogamima ispod sadašnje petlje za auto-put i na lokacijama Krnjevine u Zagoriču (dio između Morače i naselja iza groblja).

To je navedeno u Preliminarnoj hidrogeološkoj studiji o potencijalnim lokacijama novih izvorišta za vodosnabdijevanje na području Podgorice, koju je juče objavilo Ministarstvo javnih radova.

Podgoričko preduzeće “Vodovod i kanalizacija” ranije je saopštilo Ministarstvu javnih radova da im ne može izdati uslove priključenja budućeg naselja Velje brdo na vodovodnu i kanalizacionu mrežu dok se ne završe detaljna geološka istraživanja zone Mareze i dok se ne obavi istraživanje novih izvorišta koja bi gradskom sistemu nadoknadila vodu potrebnu za 44 hiljade stanovnika na Veljem brdu.

U studiji se navodi da se na tim lokacijama voda nalazi ispod dubokog sedmineta gline i da je zaštićena od površinskih zagađivača, kao i da bi se mogli uspostaviti sistemi zaštićenih zona.

vijest. me