Bageri uz nalazište u Bijelom Polju staro više od šest hiljada godina

Mještani sela Bijedići kod Bijelog Polja ogorčeni su zbog započetih građevinskih radova firme “Elas” na izgradnji kamenoloma na lokalitetu Ober, na svega par desetina metara od arheološkog nalazišta iz neolita, starog 6.500 godina, ali i glavnog vodovoda za naselje Gubavač.

Tvrde da je put napravljen bez saglasnosti mještana, Foto: Jadranka Ćetković

Jedan od mještana, Krsto Tvrdišić je kazao da traže raskid koncesije koju je Vlada, odnosno ministar kapitalnih investicija Ervin Ibrahimović potpisao sa firmom “Elas”, ističući da se radovi izvode pod velom geoloških istraživanja, za šta nemaju ni ekološku saglasnost.

U mišljenju lokalnog Sekretarijata za ruralni i održivi razvoj o procjeni uticaja na životnu sredinu navodi se da je “potrebno pokrenuti postupak izrade Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za datu lokaciju”.

Vlasnik “Elasa” Šućro Omerović je kazao za “Vijesti” da ima sve potrebne saglasnosti i dozvole, koje su im potrebne u ovoj fazi, podsjećajući da je ugovor potpisan na 30 godina, a da mu ekološka saglasnost u prvoj fazi, odnosno godini, nije potrebna.

Mještani su za danas u 16 časova najavili protest u Bijedićima, ističući da neće dozvoliti rad kamenoloma u blizini nalazišta, kuća, vodovoda, jer bi to uništilo život na selu.

Iako je Omerović dobio pozitivno mišljenje Uprave za zaštitu kulturnih dobara Cetinje, arheolog Predrag Lutovac je za “Vijesti” kazao da je takva odluka ishitrena.

Nalazište u Bijedićima sa mnogobrojnim predmetima iz perioda starog oko 6.500 godina prije nove ere, otkriveno 2012. godine, kako je ranije kazao Lutovac, “zajedno sa onim u selu Radmanci kod Berana, pomjera dosadašnja naučna saznanja o smjenjivanju kulture na ovim prostorima”, ističući da su ta nalazišta od velikog značaja ne samo za sjever Crne Gore, nego i cijele države’.

U rješenju JU Zavoda za geološka istraživanja, u koje su “Vijesti” imale uvid, zastupnik te firme Anan Omerović je 25. oktobra 2022. sa Vladom Crne Gore, koju je zastupao ministar kapitalnih investicija Ervin Ibrahimović potpisao ugovor “za dodjelu koncesije za detaljna geološka istraživanja i eksploataciju nemetalične mineralne sirovine, tehničko-građevinskog kamena na lokalitetu Ober u mjestu Bijedići.

Mještani su, kako tvrde, zbog nezakonitih radnji firme, protiv Šućra Omerovića, podnijeli krivičnu prijavu 3. maja, u kojoj su naveli da “izvodi građevinske radove za koje nema uredno izdatu dozvolu, niti ima saglasnost mještana, niti saglasnost za eksploataciju kamena, već posjeduje samo saglasnost za ispitivanje materijala za izradu pijeska, šljunka, kamena i ostalog građevinskog materijala”.

U prijavi koju je potpisao Dragoslav Tvrdišić navodi se da ta firma ‘nema ni elaborat za zaštitu životne sredine, pri čemu ugrožava životnu sredinu sela, stvaranjem velike prašine, od mljevenja raznog kamena radi proizvodnje pijeska i drugih građevinskih sirovina’.

Krsto Tvrdišić je ispričao da se prije desetak dana Omerović pojavio u selu i počeo mašinama da pravi pristupni put u donjem dijelu lokaliteta, pri čemu nije obavijestio nikog od mještana.

”Kada je uradio pristupni put, tek kasnije smo saznali da je dobio koncesiju. Poslije par dana Šućro Omerović nam je dostavio dokumenta o potpisanom ugovoru sa Vladom. Međutim, on nam je rekao da je Vlada ‘njega našla’ i dala mu koncesije, što nije istina”, kazao je Tvrdišić.

Tvrdišić je kazao da je još u novembru 2020. godine Omerović počeo da prikuplja dokumentaciju i preko preduzeća “Elas” podnio inicijativu za dodjelu koncesije.

Na sajtu Ministarstva kapitalnih investicija, u Nacrtu koncesionog akta lokaliteta Ober, stoji da je ‘Omerović 23. decembra 2020. podnio inicijativu Zavodu za geološka istraživanja za dodjelu pomenute koncesije’.

Rješavajući po inicijativi Zavod za geološka istraživanja donio je dva dana kasnije rješenje po kojem je obrazovana komisija, koja je postupajući po dostavljenim mišljenjima prihvatila koncesiju.

U mišljenju Uprave za zaštitu kulturnih dobara Cetinje, navodi se da na ‘predmetnom lokalitetu nema zakonom zaštićenih kulturnih dobara i arheoloških lokaliteta sa aspekta zaštite kulturnih dobara’.

Mještanin Andrija Bjelopavlić je kazao da traže da se preispitaju sve saglasnosti koje je Omerović dobio.

”Nejverovatno je da Omerović dobio saglasnost Uprave za vode za izvođenje radova, bez obzira što se uz parcelu nalaze kaptaže bjelopoljskog vodovoda koju koriste mještani MZ Gubavač, kojoj to selo pripada. Ako mirnim putem ne riješimo ovaj problem, blokiraćemo puteve i već sjutra mu nećemo dozvoliti da odvozi kamen. U selu se nalaze stare kuće koje nemaju betonskih stubova niti betonskih ploča, pa bi u slučaju bilo kakvih miniranja došlo do urušavanja istih. Praktično radi se radovima koji će biti oko 200 metara od prvih kuća”, istakao je Bjelopavlić, dodajući da će biti uništena kompletna poljoprivedna proizvodnja, malinarstvo, stočarstvo, te staništa divljih životinja.

Krsto Tvrdišić je kazao se Omerović bavi svakodnevnim iskopavanjem i prevozom kamena, uništavajući puteve koji su mještani sami izgrađivali preko svojih imanja.

Mještani ističu da Omerović nema ni njihovu saglasnost i da se protive bilo kakvoj devastaciji prostora i sredine u kojoj žive.

Budući kamenolom, prema ugovoru sa ministrom kapitalnih investicija Ervinom Ibrahimovićem potpisanim 25. oktobra 2022. godine, u početnoj fazi je predviđen na 17 hektara, od čega 10 hektara šume.

Na osnovu lista nepokretnosti lokalnog Sekretarijata za uređenje prostora, u koji su “Vijesti” imale uvid, na firmu “Elas” doo Bijelo Polje je upisano 175 hektara zemlje, od čega 174 hektra šume (pete klase).

Mještani su najavili podnošenje građanske inicijative lokalnom parlamentu, kako bi se raspravljalo o ovom gorućem problemu, a u međuvremenu, oko pedeset njih je potpisalo peticiju protiv izgradnje kamenoloma, koju će ovih dana uputiti Opštini i resornom ministarstvu.

Vlasnik “Elasa” Šućro Omerović je istakao da mu u prvoj fazi istraživanja nije potrebna ekološka saglasnost.

”Shodno zakonu o rudarstvu za dobijanje odobrenja za eksploataciju koncesionar je dužan da, pored ostale dokumentacije, dostavi i ekološku saglasnost. Za odobrenje izvođenja istraživanja dobio sam urbanističko tehničke uslove od Sekretarijata za urbanizam u Bijelom Polju. Za potrebe izrade koncesionog akta, kao osnovnog dokumenta za pokretanje postupka dodjele koncesije traženo je mišljenje Uprave za zaštitu kulturnih dobara koje je bilo pozitivno”, kazao je Omerović.

Istakao je da je upoznat da je Osnovno tužilaštvo u Bijelom Polju nakon prijave svu dokumentaciju uputilo rudarskoj inspekciji, koja je nadležna da ga kontroliše, ponavljajući da ima sva potrebna dokumenta.

Upitan ko vrši kontrolu i inspekcijski nadzor, Omerović je kazao da kontrolu obavlja glavni geološki inspektor Goran Vušović, a da postoji i nadzor.

Savjetnik Polimskog muzeja arheolog Predrag Lutovac podsjetio je da se radi o nalazištu iz perioda 6.500 godina p.n.e pa sve do 2.000. godine p.n.e.

”Radi se o vinčanskoj kulturi, a na lokalitetu je nađen i materijal koji priprada Bubanj-Hum kulturnoj grupi koja pripada ranom bakarnom dobu”, kazao je Lutovac.

Upitan da prokomentariše mišljenje Uprave za zaštitu kulturnih dobara ‘da Bijedići nijesu registrovani’ podsjeća da je lokalitet opisao Č. Marković u svojoj knjizi “Neolit Crne Gore”, a Polimski muzej 2010. godine vršio sondažna arheološka istraživanja i otkrio izvanredan keramički, koštani i kremeni materijal, čak su nađeni i djelovi antropomorfnih figurina.

 

Dio arheološkog blaga pronađenog na lokalitetufoto: Privatna arhiva

Ocijenio je da je Uprava dala ishitrenu odluku jer od osnivanja nije zaštitila nijedan arheološki lokalitet na sjeveru Crne Gore, mada je Polimski muzej u nekoliko navrata pokretao inicijativu da se određeni lokaliteti kategorizuju i proglase za kulturna dobra Crne Gore.

”Takva je sudbina i Bijedića za koje, od 2011. godine nekoliko puta pokrećemo postupak zaštite. Uostalom, u Upravi za zaštitu kulturnih dobara postoji kompletna dokumentacija o sprovedenim arheološkim istraživanjima i mogao bi čak i laik, na osnovu toga, da cijeni vrijednost ovog lokaliteta. Nažalost, ista sudbina čeka i druge lokalitete Polimlja da budu uništeni i zaboravljeni”, kazao je Lutovac.

Povodom ovog problema oglasio se i predsjednik udruženja malinara “Malina Polimlja” Andrija Delić, ističući da je ovo vandalski čin prije svega institucija sistema, odnosno Ministarstva kapitalnih investicija koje mu je dalo saglasnost za “geološka” istraživanja, a zatim i institucija lokalne samouprave.

”Otvaranje kamenoloma bi značilo umiranje ovog sela, a sela su nam već dovoljno zamrla pa bi ovo poslalo jasnu i nedvosmislenu poruku da poljoprivrednici moraju seliti sa svojih ognjišta jer nikad se ne zna kada će ih neko svojom samovoljom i bahatošću istjerati odatle. U blizini kamenoloma nalaze se pašnjaci, stoka, parcele sa malinom, voće. Pored bazena za Gubavač otvaranjem kamenoloma sve bi bilo zatrovano i uništeno”, kazao je Delić, pozivajući ministra kapitalnih investicija gospodina Ervina Ibrahimovića da još jednom preispita svoju odluku.

 

Izvor:Vijesti,novinarka Jadranka Ćetković

NOVOSTI

Povezane vijesti vijesti

Reklamni Prostor Prostor