Search
Close this search box.

U ispijanju antibiotika smo prvaci Evrope

bizniscg

Iako je u Evropi potrošnja antibiotika smanjena za 5 odsto, Crna Gora ostaje vodeća zemlja po potrošnji ovih ljekova.

Evropski centar za kontrolu bolesti (ECDC) juče je upozorio da je smanjenje od 5 odsto potrošnje u Evropi i dalje daleko od cilja koji je projektovan na umanjenje njihove upotrebe za 20 procenata do 2030. godine. ECDC je ocijenio da Evropa i dalje zaostaje u borbi protiv otpornosti bakterija na antibiotike, a ovogodišnja kampanja posebno je usmjerena na roditelje djece, koje upozoravaju da češće infekcije u djetinjstvu ne znače automatski i potrebu za češćom upotrebom antibiotika.

Prema podacima Instituta za javno zdravlje (IJZ) i Instituta za ljekove i medicinska sredstva (CINMED), prosječna potrošnja antibiotika u Crnoj Gori je za oko 50 odsto viša u odnosu na prosjek zemalja Evropske unije (EU), a država se svrstava i među države sa najvišim nivoom antimikrobne rezistencije, posebno kada se poredi sa EU.

Posljednji podaci CINMED-a iz 2024. godine pokazuju da je ukupna potrošnja antibiotika u javnim i privatnim ustanovama iznosila 30,83 definisanih dnevnih doza na hiljadu stanovnika dnevno, što je više i od Grčke, koja je među državama EU sa najvećom potrošnjom antibiotika.

Iz IJZCG su istakli da se u Crnoj Gori bilježi i visoka stopa rezistencije značajnih patogena na ključne antibiotike.

Slična situacija prisutna je i u regionu, dok se u poređenju sa zemljama EU svrstamo među države sa najvišim nivoom antimikrobne rezistencije, upozorili su iz IJZ.

Prema njihovim riječima, brojni su razlozi za visoku potrošnju antibiotika u humanoj medicini, a odgovornost za to snose i zdravstveni radnici i sami građani.

Iz IJZ su kazali da je interdisciplinarna komisija Ministarstva zdravlja za borbu protiv antimikrobne rezistencije (NIKRA) izradila Program za kontrolu rezistencije bakterija na antibiotike sa Akcionim planom za period 2026–2028. god.

Studija, čiji su autori istraživači sa Univerziteta Crne Gore i Kliničkog centra Crne Gore Nataša Duborija-Kovačević, Jana Đapić-Šavelić i Anđela Mijanović pokazala je da se Crna Gora, u posljednje dvije decenije, značajno udaljila od preporuka Evropske unije (EU) u vezi sa vanbolničnom potrošnjom antibiotika.

Ovo istraživanje je pokazalo da je u Crnoj Gori, u posljednje dvije decenije, potrošnja antibiotika u ambulantnoj praksi porasla za 71 odsto. Uočeno je desetostruko povećanje kod azitromicina, dok su potrošnja cefiksima, ceftriaksona i ciprofloksacina porasle za više od 100 odsto. S druge strane, zabrinjava značajno smanjenje potrošnje prirodnih penicilina.

Na nivou primarne zdravstvene zaštite, sve češće se koriste antibiotici širokog spektra, koji bi trebalo da budu rezervisani za uzročnike otporne na antibiotike prve linije.

– Ovakav trend značajno povećava rizik od razvoja antimikrobne rezistencije (AMR), odnosno otpornosti bakterija na terapiju, upozoreno je u ovoj studiji.

Dodaje se da to povećava i učestalost neželjenih dejstava tih ljekova kod pacijenata, a i finansijske izdatke

– Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, anitimikrobna rezistencija (AMR) se direktno povezuje sa 1,27 miliona smrtnih slučajeva godišnje, a doprinijela je nastanku još skoro pet miliona slučajeva, navodi se u saopštenju.

Decenije istraživanja i kliničkog iskustva, kako se navodi, potvrđuju da su razvoj i širenje AMR povezani sa neracionalnom upotrebom antibiotika u zdravstvu i poljoprivredi, ali i sa povećanom mobilnošću ljudi i roba.

– Dok preporuke EU iz 2023. nalažu da 65 odsto antibiotika koji se koriste u humanoj medicini treba da bude iz tzv. Access grupe – ljekova prve linije sa manjim potencijalom za razvoj rezistencije – Crna Gora ide u suprotnom pravcu, zaključak je ovog istraživanja.

Prema studiji, udio antibiotika iz Access grupe pao je sa 73 odsto u 2000. na 50 odsto u 2022, dok je vanbolnička potrošnja u 2022. bila čak 75 odsto veća od prosjeka EU.

Kako su kazali, u istoj godini je samo Grčka od zemalja EU imala neznatno veću vanbolničku potrošnju antibiotika od nas.

– Dodatno, EU preporučuje i da se potrošnja antibiotika smanji za 20 odsto u periodu 2019–2030, a kod nas je od 2019. do 2022. zapažen trend porasta, ističu istraživači.

Kako autorke navode, ciljevi EU kojima težimo mogli bi se dostići do 2030. godine, pod uslovom da se djeluje brzo i odlučno na svim nivoima.

One ističu da bi ključne mjere bile edukacija građana o prevenciji infekcija, pravilnoj upotrebi antibiotika i štetnosti samomedikacije, jačanje kontrole propisivanja i izdavanja antibiotika, ali i analiza i po potrebi ažuriranje nacionalnih smjernica za liječenje vanbolničkih infekcija.

Prema njihovim preporukama, potrebno je i intenziviranje praćenja i redovno informisanje propisivača o otpornosti uzročnika na preporučene antibiotike, sprovođenje javno-informativnih kampanja o rizicima neodgovorne upotrebe.

ECKB: Većina prehlada i infekcija izazvana virusima

Evropski centar za kontrolu bolesti juče je upozorio da je neophodno istovremeno unapređivati bolničku kontrolu infekcija, praćenje rezistencije i odgovornu upotrebu antibiotika.

Ovogodišnja kampanja pod nazivom „Brinite o svojoj djeci – koristite antibiotike odgovorno“ posebno je usmjerena na bebe i djecu predškolskog uzrasta, koja često obolijevaju od respiratornih infekcija.

Polazak u jaslice ili vrtić za mnoge porodice znači i period čestih prehlada, kašlja, curenja nosa i povišene temperature.

Roditelji su razumljivo zabrinuti kada se infekcije ponavljaju, naročito ako dijete nekoliko dana ima temperaturu ili se kašalj zadržava i nakon što se drugi simptomi povuku.

Međutim, ECDC naglašava da je većina prehlada, kao i mnoge infekcije koje prate kašalj i bol u grlu, izazvana virusima. Antibiotici na viruse ne djeluju i ne skraćuju trajanje takvih bolesti.

Činjenica da je dijete u posljednjih nekoliko mjeseci više puta bilo bolesno ne znači da mu je potreban antibiotik, niti da je svaka naredna infekcija ozbiljnija od prethodne.

Neželjena dejstva

Antibiotici, kao i drugi ljekovi, mogu imati neželjena dejstva. Kod djece se mogu javiti dijareja, mučnina, bolovi u stomaku ili osip. Njihova nepotrebna upotreba može poremetiti i prirodnu ravnotežu korisnih bakterija koje žive u organizmu, uključujući crijevni mikrobiom.

Još jedna važna posljedica neodgovarajuće upotrebe jeste razvoj i širenje otpornosti bakterija na antibiotike. To ne znači da dječji organizam postaje otporan na lijek. Otporne postaju bakterije, zbog čega infekcije koje one izazivaju mogu postati teže za liječenje.

Upravo zato antibiotike treba sačuvati za situacije u kojima su zaista potrebni, navode iz Evropskog centra za kontrolu bolesti.

Izvor: Dan

NOVOSTI

Povezane vijesti vijesti

Reklamni Prostor Prostor