INTERVJU: Petar Smolović, predsjednik Opštine Bijelo Polje
– Za jednu od najvećih opština na sjeveru predviđeno je svega 2,7 miliona eura iz kapitalnog budžeta, čime ne možemo biti zadovoljni. Strateški projekti valorizacije Đalovića pećine i planinskog centra Cmiljača moraju konačno biti privedeni kraju i stavljeni u funkciju građana i privrede.
– Ukoliko država donosi odluke koje opštinama stvaraju dodatne obaveze od više miliona eura godišnje, onda mora predvidjeti i adekvatne mehanizme finansijske kompenzacije. Ne smijemo doći u situaciju da država povećava zarade, a da račun za takvu politiku plaćaju građani sjevera kroz smanjenje investicija.
– Nijedna lokalna mjera, poput stipendija ili stambenih kredita za mlade bračne parove, ne može sama za sebe zaustaviti migracije ukoliko istovremeno ne postoje kvalitetna radna mjesta, konkurentne zarade i jasna perspektiva za profesionalni razvoj

Foto: Opština Bijelo Polje
Smolović
Svaka investicija u Bijelo Polje je dobrodošla i pozdravljamo podršku realizaciji tri projekta koja su uvrštena u kapitalni projekat države za narednu godinu (nadogradnja Dnevnog centra „Tisa“, istražne bušotine termomineralnih voda i adaptacija službe hitne pomoći). Međutim, ne možemo biti zadovoljni činjenicom da je za jednu od najvećih opština na sjeveru Crne Gore, sa ogromnim razvojnim potencijalima i brojnim infrastrukturnim potrebama, predviđeno svega 2,7 miliona eura. Posebno zabrinjava što se u državnom kapitalnom budžetu i dalje ne prepoznaje potreba da se snažnijim investicijama zaustavi ekonomsko i demografsko pražnjenje sjevera – saopštio je u intervjuu Pobjedi predsjednik Opštine Bijelo Polje Petar Smolović.
Ne možemo, kaže on, govoriti o ravnomjernom regionalnom razvoju ako se najveći dio javnih investicija kontinuirano usmjerava u već razvijene djelove države, dok sjever čeka završetak projekata od strateškog značaja.
– Bijelo Polje ne traži privilegije, već pravednu raspodjelu državnih sredstava, u skladu sa brojem stanovnika, razvojnim potrebama i ekonomskim potencijalima. Posebno insistiramo na završetku Đalovića pećine i planinskog centra Cmiljača, jer su to investicije koje mogu promijeniti ekonomsku perspektivu ne samo Bijelog Polja već i čitavog sjevera. Zato ćemo nastaviti da od Vlade zahtijevamo značajnija ulaganja. Smatram da se odnos države prema sjeveru mora mjeriti konkretnim investicijama, a ne deklarativnim obećanjima – ističe Smolović.
POBJEDA: U kojoj su fazi projekti Đalovića pećine i centra Cmiljača, šta Opština radi da se ti resursi konačno pretvore u održiv izvor prihoda za bjelopoljske porodice?
SMOLOVIĆ: Đalovića pećina i planinski centar Cmiljača predstavljaju dva najznačajnija turistička razvojna projekta Bijelog Polja i među najvećim su turističkim potencijalima sjevera Crne Gore. Nažalost, njihova realizacija traje nedopustivo dugo. Godinama imamo situaciju da je značajan javni novac već uložen, da je dio infrastrukture izgrađen, a da građani i privreda još ne mogu da koriste očekivane ekonomske efekte. To nije prihvatljivo.
Svaka izgubljena turistička sezona znači izgubljene prihode za naše ugostitelje, poljoprivrednike, prevoznike, zanatlije i mlade ljude koji bi mogli da pronađu zaposlenje u svom gradu. Zato od nadležnih državnih institucija očekujemo jasan i obavezujući plan završetka oba projekta, sa preciznim rokovima i obezbijeđenim finansiranjem.
Opština, sa svoje strane, radi na razvoju lokalne putne infrastrukture, turističke ponude, promociji destinacije i stvaranju uslova za privatne investicije u smještajne i ugostiteljske kapacitete. Naša vizija nije da Đalovića pećina i Cmiljača budu izolovane turističke atrakcije, već pokretači šire lokalne ekonomije.
Želimo da gost koji dođe na Cmiljaču ili u Đalovića pećinu koristi smještaj u Bijelom Polju, kupuje proizvode naših poljoprivrednika, posjećuje restorane i ostaje više dana. Tek tada ćemo moći da govorimo o istinskoj turističkoj valorizaciji i održivom razvoju.
POBJEDA: Zbog kašnjenja opštinske administracije u predaji projekata za kapitalni budžet za 2026. godinu, Bijelo Polje je ostalo bez novih državnih projekata. Da li je sprovedena interna kontrola i da li je neko snosio konkretnu odgovornost zbog tog propusta?
SMOLOVIĆ: Sproveli smo internu analizu okolnosti i odgovornosti u vezi sa dostavljanjem projekata za kapitalni budžet i utvrdili da Opština Bijelo Polje nije bila u nepovoljnijoj poziciji u pogledu rokova u odnosu na druge opštine.
Naime, lokalnim samoupravama ostavljeno je svega nekoliko dana za pripremu i kandidovanje projekata, što je izuzetno kratak rok, posebno kada govorimo o ozbiljnim kapitalnim investicijama koje zahtijevaju obimnu tehničku dokumentaciju. Tačno je da su naši projekti dostavljeni sa nekoliko dana zakašnjenja, ali smatram da se suština problema ne može svesti na tih nekoliko dana.
Mnogo je važnije pitanje da li država ima jasnu strategiju razvoja sjevera i da li postoji stvarna spremnost da se započete investicije konačno privedu kraju.
Ne bih želio da se odnos države i lokalnih samouprava pretvori u svojevrsno takmičenje u kandidovanju i obećavanju novih projekata, dok istovremeno godinama čekamo završetak onih u koje su već uloženi milioni eura.
Najbolji primjeri su Đalovića pećina i planinski centar Cmiljača, projekti od strateškog značaja za Bijelo Polje, koji godinama čekaju završetak i stavljanje u funkciju.
Građanima Bijelog Polja nijesu potrebna nova obećanja i novi projekti samo na papiru. Potrebni su im završeni projekti, otvorena radna mjesta i konkretni ekonomski rezultati.
Zato smatram da bi prioritet državne investicione politike morao biti završetak već započetih kapitalnih projekata, naročito onih koji mogu imati direktan uticaj na ekonomski razvoj i zaustavljanje iseljavanja sa sjevera.
Na kraju, odgovornost za razvoj Bijelog Polja ne može se mjeriti samo datumom predaje dokumentacije, već prije svega spremnošću svih nivoa vlasti da započete investicije konačno stave u funkciju građana.
POBJEDA: Skupština opštine nedavno je usvojila rebalans kojim je budžet za ovu godinu uvećan na 33,8 miliona eura. Na koje konkretne stavke će se usmjeriti dodatnih 1,3 miliona eura?
SMOLOVIĆ: Budžet Opštine Bijelo Polje od 33,8 miliona eura predstavlja značajan finansijski okvir za realizaciju naših razvojnih i socijalnih politika.
Rebalans nije sam sebi cilj, već instrument kojim budžet prilagođavamo stvarnim prihodima, obavezama i potrebama građana.
Naš prioritet ostaju kapitalne investicije, komunalna infrastruktura, lokalni putevi, podrška mladima, socijalna zaštita i uredno funkcionisanje javnih službi.
Posebno želim da naglasim da nastavljamo sa politikom ravnomjernog ulaganja u gradsko i seosko područje. Razvoj Bijelog Polja ne smije se zaustaviti na gradskom jezgru, već mora obuhvatiti sva naša naselja.
POBJEDA: Kakva je likvidnost opštinske kase?
SMOLOVIĆ: Kada je riječ o likvidnosti, Opština vodi računa o redovnom servisiranju obaveza i održavanju finansijske stabilnosti. U okolnostima rastućih troškova i neizvjesnosti u javnim finansijama, to zahtijeva dodatnu disciplinu. Naš cilj nije samo veći budžet, već budžet koji građani mogu da prepoznaju kroz nove puteve, bolju infrastrukturu, kvalitetnije usluge i konkretne mjere podrške porodicama.
POBJEDA: Javno ste upozorili da planirane državne reforme, konkretno Euro model i povećanja zarada, mogu donijeti dodatni godišnji trošak od oko 2,2 miliona eura za Opštinu Bijelo Polje. Kako planirate da zaštitite lokalni budžet da to povećanje ne ide na štetu investicija i razvoja sjevera?
SMOLOVIĆ: Podržavam svaku ekonomsku politiku koja doprinosi rastu životnog standarda građana, posebno povećanju zarada zaposlenih. Međutim, svaka reforma mora imati jasno definisane i održive izvore finansiranja. Ako država donese odluke koje lokalnim samoupravama stvaraju dodatne obaveze od više miliona eura godišnje, onda mora predvidjeti i odgovarajuće mehanizme finansijske kompenzacije.
Za Bijelo Polje procijenjeni dodatni godišnji trošak od oko 2,2 miliona eura predstavlja ozbiljan finansijski izazov.
To su sredstva kojima se mogu izgraditi kilometri lokalnih puteva, unaprijediti vodovodna mreža, podržati mlade porodice ili finansirati brojni razvojni projekti.
Ne smijemo doći u situaciju da država povećava zarade, a da račun za takvu politiku plaćaju građani sjevera kroz manje investicija. Zato ćemo insistirati da Vlada, u saradnji sa Zajednicom opština, obezbijedi održiv model finansiranja novih obaveza lokalnih samouprava. Posebno je važno zaštititi Egalizacioni fond, koji predstavlja jedan od ključnih instrumenata finansijske održivosti manje razvijenih opština.
Povećanje životnog standarda i razvoj lokalnih zajednica ne smiju biti suprotstavljeni ciljevi. Odgovorna ekonomska politika mora obezbijediti i jedno i drugo.
POBJEDA: Opština je pokrenula javne nabavke za sanaciju i izgradnju puteva vrijedne preko milion eura, a Biznis zona „Nedakusi“ je pristupila mreži industrijskih parkova Zapadnog Balkana i EU. Koliko je realno očekivati novih investitora i radnih mjesta u Nedakusima u narednoj godini?
SMOLOVIĆ: Otvaranje novih radnih mjesta i stvaranje uslova za razvoj privrede ostaju među našim najvažnijim prioritetima.
Bijelo Polje ima izuzetno povoljan geografski položaj, tradiciju industrijske proizvodnje, raspoloživu radnu snagu i značajne mogućnosti za razvoj proizvodnih, logističkih i prerađivačkih djelatnosti.
Pristupanje Biznis zone Nedakusi međunarodnoj mreži industrijskih parkova predstavlja priliku da našu ponudu približimo potencijalnim investitorima i partnerima iz regiona i Evropske unije.
Međutim, svjesni smo da samo članstvo u međunarodnim mrežama nije dovoljno. Investitorima su potrebni kvalitetna infrastruktura, efikasna administracija, predvidiv poslovni ambijent i konkretni podsticaji. Zato paralelno radimo na unapređenju putne i komunalne infrastrukture, kao i na promociji investicionih mogućnosti naše opštine.
Ne želim da građanima obećavam stotine novih radnih mjesta bez konkretnih investicionih ugovora. Želim da gradimo sistem u kojem će investitori imati razlog da dođu, ulože kapital i dugoročno posluju u Bijelom Polju. Naš cilj je da Nedakusi postanu prepoznatljiva proizvodno-poslovna zona sjevera Crne Gore, sa novim preduzećima, kvalitetnim radnim mjestima i većim prihodima lokalne ekonomije.
POBJEDA: Opština podržava mlade bračne parove kroz subvencionisanje kamata za stambene kredite, a povećane su i studentske stipendije. Da li te mjere daju mjerljive rezultate u zaustavljanju odliva stanovništva?
SMOLOVIĆ: Odlazak mladih ljudi predstavlja jedan od najvećih izazova ne samo Bijelog Polja, već i čitavog sjevera Crne Gore. Zato smo odlučili da lokalna samouprava ne bude samo posmatrač demografskih procesa, već da konkretnim mjerama pomogne mladima da svoju budućnost grade u rodnom gradu.
Subvencionisanje kamata na stambene kredite mladim bračnim parovima predstavlja važan iskorak u našoj socijalnoj i razvojnoj politici. Želimo da mladim porodicama olakšamo rješavanje jednog od najvažnijih životnih pitanja – stambenog pitanja.
Istovremeno, povećanjem studentskih stipendija, uključujući podršku doktorskim studijama do 1.500 eura, šaljemo jasnu poruku da Bijelo Polje cijeni obrazovanje, znanje i uspjeh svojih mladih ljudi.
Međutim, moramo biti realni. Nijedna lokalna mjera, sama za sebe, ne može zaustaviti migracije ukoliko istovremeno ne postoje kvalitetna radna mjesta, konkurentne zarade i perspektiva za profesionalni razvoj.
Mi mladima ne želimo samo da pomognemo da kupe stan. Želimo da imaju posao, zasnuju porodicu i dostojanstveno žive u Bijelom Polju. Zato ove mjere posmatramo kao dio šire politike koja uključuje razvoj privrede, obrazovanja, sporta, kulture i komunalne infrastrukture.
Njihove rezultate pratićemo kroz broj korisnika, broj podržanih porodica i dugoročnije demografske pokazatelje. Ne bi bilo odgovorno tvrditi da je odliv stanovništva zaustavljen prije nego što to potvrde podaci.
Sa BS moramo imati zajednički interes, a ne političko pozicioniranje
POBJEDA: Vlast u Bijelom Polju prije nekoliko mjeseci zapala je u krizu. Kako ocjenjujete sadašnji odnos sa koalicionim partnerima, prvenstveno sa Bošnjačkom strankom?
SMOLOVIĆ: Političke razlike i povremena neslaganja sastavni su dio svakog koalicionog odnosa. Ono što je važno jeste da te razlike ne smiju ugroziti funkcionisanje institucija i interese građana. Kao predsjednik Opštine, uvijek sam bio otvoren za razgovor, dogovor i kompromis, ali uz jasno poštovanje koalicionih sporazuma, demokratskih principa i političke odgovornosti.
Sa Bošnjačkom strankom imamo dugogodišnje iskustvo saradnje i smatram da postoje brojna pitanja oko kojih možemo i moramo imati zajednički interes, prije svega razvoj Bijelog Polja, nova radna mjesta i kvalitetniji život građana. Međutim, stabilnost lokalne vlasti mora se graditi na međusobnom povjerenju, uvažavanju i zajedničkoj odgovornosti prema građanima.
Građani nijesu birali odbornike i funkcionere da bi se bavili međusobnim političkim pozicioniranjem, već da bi rješavali probleme i donosili odluke u interesu grada.
Moj odnos prema svim koalicionim partnerima ostaje korektan i principijelan. Spreman sam na svaki razgovor koji doprinosi stabilnosti i razvoju Bijelog Polja. Istovremeno, smatram da politička odgovornost podrazumijeva poštovanje preuzetih obaveza i spremnost da se zajednički donose i teške odluke.
Za mene su interesi Bijelog Polja uvijek iznad partijskih interesa.
Partnerstva graditi na programskim principima, a ne na podjeli funkcija
POBJEDA: Izbori su u junu iduće godine. Koga vidite kao budućeg partnera u lokalnoj vlasti?
SMOLOVIĆ: Mislim da je u ovom trenutku mnogo važnije govoriti o tome šta ćemo uraditi za građane Bijelog Polja do narednih izbora nego o postizbornim kombinacijama. Naš prioritet mora biti realizacija započetih projekata, stabilnost lokalnih finansija, podrška privredi i stvaranje boljih uslova za život naših sugrađana.
Demokratski izbori su prilika da građani ocijene rezultate rada svake političke partije i svakog pojedinca koji je obavljao javnu funkciju. Vjerujem da građani Bijelog Polja veoma dobro razlikuju konkretne rezultate od političke retorike.
Kada je riječ o budućim koalicijama, smatram da partnerstva treba graditi na programskim principima, međusobnom povjerenju i jasnoj spremnosti da se radi u interesu građana.
Za mene nije presudno ko će sa kim podijeliti funkcije, već ko je spreman da preuzme odgovornost za razvoj Bijelog Polja.
Saradnja je moguća sa svim političkim subjektima koji dijele našu viziju demokratskog, građanskog, multietničkog i ekonomski razvijenog Bijelog Polja. O budućoj vlasti konačnu riječ daće građani na izborima i njihova volja mora biti osnov svakog političkog dogovora.