U eksperimentu, dvjema crnim vranama bilo je potrebno u prosjeku samo 235 milisekundi da prepoznaju pravac u kojem se kreće obrazac tačaka i donesu odluku, uz visok nivo preciznosti.

Istraživanje su sproveli Filip Šmidbauer (Philipp Schmidbauer) i profesor Andreas Nider (Andreas Nieder) sa Instituta za neurobiologiju Univerziteta u Tibingenu, a rezultati su objavljeni u naučnom časopisu Science.

Zadatak ptica bio je da procijene da li se tačke na ekranu kreću uglavnom ulijevo ili udesno. Svoju odluku pokazivale su kljucanjem mete koja se nalazila lijevo ili desno od prikazanih tačaka.

„Čak i kada je obrasce bilo teško prepoznati, odluke vrana bile su bolje od nasumičnih izbora, dok su kod jasnih signala postizale preciznost od skoro 100 odsto“, rekao je Šmidbauer.

Kako bi bolje razumjeli ovu sposobnost, istraživači su pratili aktivnost neurona u dijelu mozga vrana poznatom kao nidopallium caudolaterale. Riječ je o važnom području za obradu informacija i donošenje odluka, koje ima funkciju uporedivu sa prefrontalnim korteksom kod ljudi.

Već 70 milisekundi nakon pojave vizuelnog stimulusa, neuronski signali povezani sa različitim pravcima kretanja počeli su da se razdvajaju u mozgu vrana, mnogo prije nego što su ptice mogle da reaguju.

Neuronska aktivnost postepeno je rasla kako se odluka formirala, sve dok nije dostigla određeni prag, nakon čega je vrana pokazivala svoj izbor. Aktivnost neurona odražavala je i jačinu dostupnih vizuelnih informacija i pravac koji je ptica odabrala.

„Ovi nalazi pokazuju da je neuronska dinamika u ptičjem mozgu u skladu sa utvrđenim modelima donošenja odluka kod ljudi i drugih primata“, rekao je Andreas Nider.

Iako ptice nemaju slojeviti cerebralni korteks kakav postoji kod ljudi i drugih sisara, čini se da njihovi drugačije organizovani mozgovi koriste slične osnovne principe donošenja odluka, ali uz znatno veću brzinu.

Ova sposobnost mogla bi biti povezana sa evolucionim potrebama za brzom obradom vizuelnih informacija i motoričkim reakcijama.

Ptice se oslanjaju na izuzetno dobar vid kako bi izvodile precizne i brze manevre tokom leta, ali i usmjeravale kljun prema objektima prilikom potrage za hranom, objasnio je Nider.

Ipak, biće potrebna dodatna istraživanja kako bi se utvrdilo koji tačno mehanizmi u mozgu omogućavaju vranama ovu vremensku prednost.

gradski.me