Prema procjenama neurologa i Instituta za javno zdravlje (IJZCG), u Crnoj Gori godišnje moždani udar doživi između 1.000 i 1.300 osoba. Takođe, procjene govore da je smrtnost (letalitet) na nivou od oko 20 odsto u periodu neposredno nakon moždanog udara.
Svjetski dan borbe protiv moždanog udara obilježava se 29. oktobra.
– Oko 85 odsto svih slučajeva moždanih udara čine ishemijski moždani udari (nastali usljed začepljenja krvnog suda ugruškom), dok ostatak otpada na hemoragijske udare (pucanje krvnog suda ili krvarenje u mozgu) – objašnjavaju sa Klinike za neurologiju Kliničkog centra Crne Gore (KCCG).
Pored rasta broja oboljelih među starijima od 55 godina, granica se pomjera prema mlađoj populaciji zbog visokog krvnog pritiska, dijabetesa i pušenja, ali i stresa.
Jedan sedamnaestogodišnjak je najmlađi pacijent koji je nakon moždanog udara liječen u KCCG.
Iako je Institut za javno zdravlje formirao Registar za cerebrovaskularne bolesti (moždane udare), suočavaju se sa problemom nepotpunog prijavljivanja pacijenata od strane zdravstvenih ustanova. Takođe, ne postoji zaseban, javno dostupan registar preminulih isključivo od moždanog udara.
Crnogorsko Udruženje za moždani udar (CUMU) promovisalo je u okviru kampanje akronim GROM, koji pomaže građanima da zapamte najčešće simptome moždanog udara: G – govor narušen, R – ruka (ili noga) oduzeta, O – osmijeh asimetričan i M – minuti su u pitanju
Moždani udar predstavlja jedno od najčešćih neuroloških oboljenja. U svijetu godišnje oboli oko 15 miliona osoba, dok skoro šest miliona umre od posljedica moždanog udara. Vodeći je uzrok invaliditeta, drugi uzročnik smrti u svijetu, a treći u Evropi, mada najnovija istraživanja pokazuju da je u razvijenim zapadnoevropskim zemljama moždani udar na četvrtom mjestu po smrtnosti.
Kako objašnjavaju ljekari, najčešći simptomi moždanog udara se ispoljavaju u vidu tegoba kao što su trnjenje usana, jezika ili jedne polovine lica ili tijela, potom smetnje sa vidom (nejasan vid, ispad u vidnom polju, pojava duplih slika), smetnje sa govorom, teškoće pri izgovoru ili razumevanju govora, motorni deficit, gubitak snage u ruci ili jednoj polovini tijela, iznenadna i jaka glavobolja, pojava vrtoglavice, nesiguran hod i zanošenje pri hodu i poremećaj svijesti osobe.
– Ukoliko se pojave neki od ovih simptoma, treba se odmah javiti najbližoj zdravstvenoj ustanovi ili Hitnoj pomoći. Osobe koje su ranije imale moždani udar ili TIA (poznato i kao mini udar) imaju povećan rizik da ponovo dožive moždani udar – upozoravaju stručnjaci.
Faktori rizika su visok krvni pritisak (hipertenzija), srčane bolesti i dijabetes, visok nivo holesterola, gojaznost i nezdrava ishrana, nedostatak fizičke aktivnosti, pušenje i prekomjerna upotreba alkohola.
