Prema procjenama klimatskih naučnika, očekuje se da će više od 450.000 ljudi umrijeti od posljedica dodatnih vrućina koje će super El Ninjo donijeti u narednih šest mjeseci, piše danas britanski list Gardijan..

Ovaj broj dolazi povrh prijevremenih smrti izazvanih temperaturama koje su već porasle usljed klimatske krize. Posljedice će se osjetiti širom svijeta, od Indonezije i Indije do Nigerije i Sjedinjenih Amreričkih Država (SAD). Očekuje se i veliki broj dodatnih smrtnih slučajeva usljed suša, šumskih požara i poplava koje El Ninjo donosi.

Broj smrtnih slučajeva povezanih s vrućinama procijenjen je na regionalnom nivou, a istraživači navode da projekcije na taj način pokazuju gdje bi se mogle uvesti mjere zaštite stanovništva i spasiti životi. Takve mjere mogle bi uključivati bolje prognoze ekstremnih vrućina, centre za rashlađivanje u kojima ljudi mogu pronaći utočište, povećanje broja zaposlenih u zdravstvenim ustanovama tokom najtoplijih perioda i mjere zaštite za radnike koji rade na otvorenom.

El Ninjo koji trenutno zagrijava planetu, u ponedjeljak je premašio najvišu temperaturu ikada zabilježenu za ovaj fenomen, nekoliko mjeseci prije nego što se očekuje da dostigne vrhunac. Temperature su toliko više nego tokom prethodnih pojava El Ninja da su ih naučnici opisali kao “zapanjujuće” i “na nivou Godzile”. El Ninjo je prirodna klimatska pojava, ali bi njegove posljedice mogle biti pogoršane globalnim zagrijavanjem.

“Procjena od 451.000 ljudi toliko je velika da čovjek može postati neosjetljiv na nju, ali iza tog broja stoje roditelji i djeca, bake i djedovi, komšije, ljudi koji odlaze na posao, brinu o svojim porodicama i žive svoje živote”, rekao je profesor Majkl Grinston sa Univerziteta u Čikagu, suosnivač organizacije Laboratorija za klimatske uticaje i jedan od autora izvještaja.

Procjena broja smrtnih slučajeva odnosi se na period od septembra do februara 2027. godine, do kada sežu trenutne temperaturne prognoze. Međutim, očekuje se da će povećan broj smrtnih slučajeva povezanih s vrućinama potrajati do juna ili jula 2027. godine.

Među najpogođenijim zemljama u narednih šest mjeseci su tropske države Nigerija, Indonezija, Sudan, Indija i Brazil. SAD se nalazi među 20 najpogođenijih zemalja, sa procijenjenih 3.500 dodatnih smrtnih slučajeva usljed vrućina. Gledano šire, posebno će biti pogođeni region Sahela u Africi i jugoistočna Azija.

Istraživači su naveli da je El Ninjo ujedno i “razglednica iz naše budućnosti”, jer podiže temperature na nivo koji bi, prema projekcijama, klimatska kriza trebalo da donese za 20 godina.

“Jačanjem kapaciteta za reagovanje u vanrednim situacijama i boljim usmjeravanjem naših napora ove godine možemo spasiti mnoge živote. Ali za 20 godina, kada današnje ekstremne temperature postanu nova normalnost, ne želimo da budemo u stalnom stanju vanredne situacije. Moramo odmah da se pokrenemo kako bismo osmislili, primijenili i procijenili mjere koje će spasavati živote u godinama koje dolaze”, rekla je dr Tama Karlton sa Univerziteta Kalifornije u Berkliju, koautorka izvještaja.

Projekcije su izrađene korišćenjem naučno recenziranih metoda koje prate odnos između temperature i dodatnih smrtnih slučajeva usljed vrućina, iz mjeseca u mjesec, u 24.378 regiona širom svijeta. Ti podaci su zatim kombinovani sa prognozama viših temperatura koje se očekuju zbog El Ninja u narednim mjesecima. Kao referentna vrijednost korišćen je broj smrtnih slučajeva usljed vrućina u prosječnom mjesecu u periodu od 1996. do 2025. godine.

“Ljudi već mogu da predvide kada će doći do poremećaja u poljoprivrednoj proizvodnji i da na to unaprijed upozore. Ovaj novi izvještaj otvara mogućnost da se to radi i za još važniju posljedicu – rekao bih najvažniju – a to je smrt”, rekao je Grinston.

Izvještaj će biti dostavljen na recenziju naučnom časopisu, ali Grinston je rekao da bi, s obzirom na hitnost situacije, “bilo neodgovorno ne objaviti ga”.

El Ninjo će pogoditi i snabdijevanje hranom, a Svjetski program za hranu upozorio je u avgustu da bi njegove posljedice mogle da gurnu oko 50 miliona ljudi u stanje akutne gladi i dovedu do rasta cijena. Snažan El Ninjo 1877–1878. godine doveo je do smrti više od 50 miliona ljudi usljed suša i gladi, pri čemu su Indija, Brazil i Kina bili teško pogođeni.

Profesorka Friderike Oto sa Imperijal koledža u Londonu rekla je u ponedjeljak za Gardijan: “(Aktuelni El Ninjo) predstavlja ogromnu preraspodjelu energije u klimatskom sistemu i opasan je jer se odvija u okviru klimatskog sistema koji je, pod uticajem čovjeka, sada znatno topliji. Zbog toga ćemo u mnogim djelovima svijeta vidjeti do sada nezabilježene ekstremne vrućine, sa svim njihovim posljedicama po zdravlje, bezbjednost snabdijevanja hranom i nestašicu vode. El Ninjo dolazi i prolazi, ali sve dok nastavljamo da sagorijevamo fosilna goriva, on se javlja u uslovima sve viših početnih temperatura, zbog čega je zajednicama mnogo teže da se izbore sa njegovim posljedicama.”

vijesti