ANALIZA: Organizacije bliske djelovima Srpske pravoslavne crkve sve aktivnije u pitanjima državne politike
Od protesta zbog sastava Vlade, preko kampanje za brod „Jadran“ i otvaranja pitanja Prevlake, do Srebrenice i pokušaja odavanja počasti pravosnažno osuđenom ratnom zločincu Ratku Mladiću: Miholjski zbor, Zavjetnici Tvrdoš i dio srodnih pravoslavnih bratstava posljednjih godina djeluju na prostoru koji daleko prevazilazi humanitarni i vjerski angažman. Njihove aktivnosti sve direktnije ulaze u unutrašnju i spoljnu politiku Crne Gore i to konfrontiranu sa zvaničnim državnim stavovima
Foto: NVO “Zavjetnici Tvrdoš Nikšić ”
Kada organizacije koje se predstavljaju kroz humanitarni rad i ,,pravoslavni identitet“ učestvuju u protestima zbog sastava Vlade, političkim mobilizacijama, prikupljanju potpisa o pitanju koje je predmet međudržavnog spora, iniciraju rasprave o državnoj granici i bave se pitanjima ratnog nasljeđa i odnosa prema pravosnažno osuđenim ratnim zločincima, njihov angažman više nije moguće posmatrati samo kroz humanitarnu ili vjersku prizmu.
To je političko djelovanje. Takav kontinuitet vidljiv je u aktivnostima Miholjskog zbora, Zavjetnika Tvrdoš i dijela pravoslavnih bratstava koja su posljednjih godina bila prisutna u većini većih političkih i identitetskih sporova u Crnoj Gori: protesta protiv formiranja manjinske vlade, do pitanja odnosa sa Hrvatskom, Srebrenice i odnosa prema Ratku Mladiću osuđenom za genocid.
Najnoviji događaji u Podgorici, gdje se Zavjetnici Tvrdoš dovode u vezu sa pokušajem održavanja okupljanja posvećenog Ratku Mladiću, pokazuju posljednju epizodu dužeg procesa u kojem organizacije sa, kako sebe predstavljaju u javnosti, snažno naglašenim vjerskim i humanitarnim identitetom, sve otvorenije ulaze u prostor državne politike.
OD HUMANITARNOG RADA DO POLITIČKE MOBILIZACIJE
Miholjski zbor iz Tivta dugo je naglašavao humanitarni rad, očuvanje tradicije i istorijskog nasljeđa, kao i „očuvanje mira i stabilnosti“. Ipak, jedan od opisa sa njihovih stranica preciznije pokazuje ideološki okvir organizacije:
„Pomoć Crkvi kao nosećem stubu našeg društva, jedan je od prioritetnih ciljeva Miholjskog zbora“.
Pod Crkvom se, u njihovom djelovanju, podrazumijeva Srpska pravoslavna crkva odnosno njeni organizacioni djelovi. Sama povezanost sa ljudima iz SPC nije dokaz političkog djelovanja, ali se slika Miholjskog zbora kao, kako sebe žele predstaviti, dominantno humanitarne organizacije, mijenja kada se sagledaju njegove aktivnosti posljednjih godina. Zbor je bio aktivan tokom litija 2020. godine, izbora, protesta i blokada nakon pada vlade Zdravka Krivokapića. Na tim protestima, učestvovala su i pravoslavna bratstva Stupovi i Zavjetnici Tvrdoš.
Posebno je to bilo vidljivo 2022. godine, kada su nakon pada Krivokapićeve vlade organizovani protesti protiv formiranja manjinske vlade na čelu sa Dritanom Abazovićem. To nijesu bile humanitarne aktivnosti, već direktne intervencije u politički proces: kada se protestuje protiv sastava buduće izvršne vlasti ili pokušava uticati na formiranje Vlade, djeluje se na političkom terenu, bez obzira na formalni status organizacije.
„JADRAN“ I PREVLAKA OD GRAĐANSKE INICJATIVE DO MEĐUDRŽAVNOG SPORA
Najnovija kampanja Miholjskog zbora oko školskog broda „Jadran“ još jasnije pokazuje širenje njegovog djelovanja. Organizacija je pokrenula peticiju kojom traži da brod ostane u vlasništvu Crne Gore. Iako peticija sama po sebi nije sporna, njen predmet je jedno od otvorenih pitanja u odnosima Crne Gore i Hrvatske.
Akcija je ubrzo izašla iz lokalnih okvira. Potpisi su prikupljani u Boki, Nikšiću, Pljevljima, Budvi i Podgorici, a podržali su je i predsjednici opština Tivat Željko Komnenović i Herceg Novi Stevan Katić. Iz Miholjskog zbora tvrdili su da peticijom „štite državnu imovinu i dostojanstvo Crne Gore“, čime je inicijativa dobila jasnu državnu i političku dimenziju.
Samo nekoliko dana kasnije, organizacije povezane kroz Savjet nevladinih organizacija Boke Kotorske otišle su korak dalje. Skupština opštine Herceg Novi raspravljala je o formalno-pravnom statusu Prevlake i razgraničenju sa Hrvatskom, iako pregovaranje i utvrđivanje državne granice nije nadležnost lokalne samouprave.
Materijal je stigao iz Savjeta NVO Boke Kotorske, čiji je dio i Miholjski zbor, nakon okruglog stola „Prevlaka – pitanje suvereniteta Crne Gore i Boke Kotorske“. Sa sjednice je jednoglasno upućen zahtjev državnim organima da Herceg Novi dobije predstavnika u državnoj Komisiji za razgraničenje sa Hrvatskom.
Kada se tome doda odnos prema spomen-ploči u Morinju, gdje su Miholjski zbor i Matica Boke zahtijevali njeno uklanjanje i državnim institucijama davali rokove, postaje jasno da „Jadran“, Prevlaka i Morinj nijesu nepovezane građanske inicijative, već angažman u politički osjetljivim pitanjima odnosa Crne Gore i Hrvatske i ratnog nasljeđa pa čak i trn u oku Ministarstva vanjskih poslova koje vodi pregovore sa zvaničnim Zagrebom.
ZAVJETNICI TVRDOŠ: OD IZBORA DO SREBRENICE
Sličan obrazac prati i Zavjetnike Tvrdoš. Organizacija je formalno registrovana 2021. godine, ali je djelovala i ranije tokom litija, lokalnih izbora u Nikšiću i događaja u Cetinjskom manastiru 2021. godine. Njihov javni angažman zato nije bio ograničen na crkvene ili humanitarne teme, već je obuhvatao događaje sa izrazitim političkim značajem.
Posebno osjetljiv segment odnosi se na Srebrenicu. Zajedno sa članovima Stupova, Zavjetnici Tvrdoš bili su organizatori protesta povodom emitovanja filma „Quo vadis, Aida?“ u Podgorici. Na protestu su isticani stavovi da u Srebrenici nije počinjen genocid, uprkos pravosnažno utvrđenim činjenicama međunarodnih sudova.
Taj odnos prema ratnom nasljeđu ponovo je došao u prvi plan nakon smrti Ratka Mladića, koji je pravosnažno osuđen na doživotni zatvor za genocid u Srebrenici, zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja. Nakon njegove smrti, Miholjski zbor je objavljivao sadržaje posvećene Mladiću, uključujući snimke i poruke.
Još ozbiljnije pitanje otvoreno je 16. septembra u Podgorici, kada je policija, prema dostupnim informacijama, spriječila okupljanje na kojem je trebalo da bude odata počast Mladiću. Zavjetnici Tvrdoš dovode se u vezu sa tim događajem, a na svojim stranicama objavili su snimak policijske intervencije. U kontekstu njihovog ranijeg djelovanja povodom Srebrenice, to ne djeluje kao izolovana epizoda, već kao nastavak angažmana na pitanjima ratnog nasljeđa i odnosa prema presuđenim ratnim zločincima.
Nevladine organizacije imaju pravo da učestvuju u javnom životu, organizuju proteste, pokreću peticije, zastupaju političke stavove i pokušavaju da utiču na odluke vlasti. Ali onda ih treba analizirati i kao političke aktere.
Organizacija koja protestuje protiv sastava Vlade, učestvuje u političkim mobilizacijama, pokreće inicijative o međudržavnim sporovima, otvara temu državne granice i interveniše u pitanja ratnog nasljeđa ne može se predstavljati isključivo kroz humanitarne akcije i vjersku pripadnost.
Humanitarni rad daje tim organizacijama društvenu prepoznatljivost i legitimitet, dok ih vjerski identitet vezuje za dio pravoslavnog stanovništva i crkvenog prostora. Ali taj, kako žele da istaknu, društveni kapital koriste i na političkom terenu.
GDJE PRESTAJE BRATSTVO A POČINJE POLITIČKA MREŽA
Zbog toga se nameće pitanje njihovih veza sa pojedinim sveštenicima i strukturama Srpske pravoslavne crkve. Miholjski zbor otvoreno navodi pomoć Crkvi kao jedan od prioriteta, a njegovo djelovanje vezuje se za tivatskog paroha Mijajla Backovića.
To ne znači da se svaki potez Miholjskog zbora ili pravoslavnih bratstava može automatski pripisati SPC. Ali je legitimno analizirati mrežu odnosa između bratstava, sveštenstva, lokalnih političara i institucija, posebno kada se njihove aktivnosti premještaju na teren Vlade, izbora, međudržavnih odnosa i državnih granica. Jer upravo se tu briše granica između civilnog društva i političkog uticaja.
Kada se sve aktivnosti postave u isti vremenski i politički okvir, dobija se jasna slika. Izbori, protesti protiv manjinske vlade, „Jadran“, Prevlaka, Morinj, Srebrenica i Ratko Mladić zajedno pokazuju kontinuitet političkog angažmana.
Ključno pitanje zato više nije imaju li Miholjski zbor, Zavjetnici Tvrdoš i srodne organizacije pravo na politički stav. Naravno da imaju. Pitanje je zašto se njihov politički karakter tako rijetko stavlja u prvi plan.
Poslije godina učešća u protestima, političkim mobilizacijama i inicijativama koje zadiru u sastav Vlade, državnu granicu, međunarodne odnose i ratno nasljeđe, naziv „humanitarna“ ili „vjerska organizacija“ više nije dovoljan da opiše njihovu stvarnu ulogu u crnogorskom društvu.
Pitanje je: koliko se njihov stvarni politički uticaj i veze sa pojedinim sveštenicima i strukturama SPC poklapaju sa slikom organizacija koje se u javnosti predstavljaju prvenstveno kroz humanitarni, vjerski i društveni rad.
pobjeda
