September 14, 2026
Dok evropski željeznički regulatori objavljuju podatke o tome koliki procenat vozova stiže na odredište sa kašnjenjem manjim od svega nekoliko minuta, Crne Gore nema u najnovijoj međunarodnoj statistici IRG-Raila o tačnosti željezničkog saobraćaja.
Zbog toga iz ovog izvora nije moguće utvrditi gdje bi se crnogorska željeznica nalazila u poređenju sa drugim evropskim državama, niti koliki procenat putničkih vozova u Crnoj Gori stiže na krajnju stanicu u okviru uporedivog vremenskog praga. Independent Regulators’ Group – Rail (IRG-Rail) objavio je 21. aprila 2026. godine 14. godišnji izvještaj o praćenju željezničkog tržišta, koji se odnosi na podatke za 2024. godinu i obuhvata 31 evropsku državu. Uz glavni izvještaj objavljeni su i detaljni radni dokument i baza podataka po državama.
Hrvatska na evropskom začelju
Prema podacima IRG-Raila koje su prenijeli hrvatski mediji, Hrvatska je 2024. godine imala oko 68 odsto putničkih vozova koji su na krajnje odredište stigli u okviru propisanog vremenskog praga, što je bio najlošiji rezultat među državama koje su dostavile podatke.
Godinu ranije Hrvatska je takođe bila na posljednjem mjestu među državama koje su prijavile podatke, sa 70,1 odsto putničkih vozova koji su smatrani tačnim.
Srbija je 2023. bila tek nešto bolja, sa 72 odsto, dok je Estonija bila na suprotnom kraju tabele sa 99 odsto vozova koji su stizali u okviru propisanog vremenskog praga.
Poređenja među državama, međutim, treba tumačiti sa određenim oprezom jer pragovi nijesu potpuno isti.
Za Hrvatsku se, na primjer, koristi prag od pet minuta. Švajcarska primjenjuje prag od tri minuta, Austrija i Finska pet minuta i 29 sekundi, Belgija, Poljska i Švedska pet minuta i 59 sekundi, dok Rumunija koristi znatno širi prag.
Šta zapravo znači da je voz „tačan“
IRG-Rail tačnost putničkog saobraćaja prati prema udjelu vozova koji na posljednju stanicu stižu unutar definisanog odstupanja od reda vožnje.
Za međunarodno poređenje IRG-Rail prikazuje tačnost putničkih vozova prema referentnom pragu od pet minuta, dok se kod teretnog saobraćaja koristi prag od 15 minuta, iako pojedine države primjenjuju drugačije nacionalne kriterijume.
Takav pokazatelj omogućava da se kvalitet željezničkog saobraćaja ne posmatra samo kroz broj prevezenih putnika, kilometre pruge ili starost vozova, već i kroz ono što je putniku najvažnije – da li voz stiže kada je predviđeno.
Crne Gore nema u ovoj statistici
Crna Gora nije obuhvaćena bazom podataka 14. godišnjeg izvještaja IRG-Raila. To znači da iz ovog međunarodnog izvora nije moguće utvrditi koliki procenat crnogorskih putničkih vozova stiže na krajnje odredište sa kašnjenjem manjim od pet minuta, niti gdje bi se Crna Gora nalazila u poređenju sa Hrvatskom, Srbijom, Slovenijom ili drugim evropskim državama.
To, međutim, ne znači da crnogorske željezničke kompanije ne vode evidenciju o kašnjenjima, već samo da uporediv podatak za Crnu Goru nije dostupan u ovoj međunarodnoj statistici.
Za objektivno poređenje bilo bi potrebno znati koliko je putničkih vozova u Crnoj Gori tokom 2024. godine stiglo na krajnje odredište u roku, odnosno sa kašnjenjem do pet minuta, kao i koliko ih je kasnilo više od 15, 30 ili 60 minuta.
Bilo bi značajno utvrditi i kolika je bila prosječna dužina kašnjenja, kao i kako se tačnost mijenjala posljednjih nekoliko godina.
Kašnjenja imaju i ekonomsku cijenu
Tačnost željezničkog saobraćaja nije samo pitanje komfora putnika. Kašnjenja utiču na pouzdanost prevoza, korišćenje infrastrukture i konkurentnost željeznice u odnosu na drumski saobraćaj. Kod teretnog prevoza posljedice mogu biti još izraženije, jer kašnjenja mogu uticati na logističke lance, vrijeme isporuke i troškove kompanija. IRG-Rail navodi da se između 2023. i 2024. godine tačnost putničkih vozova pogoršala u 15 od 25 država za koje postoje uporedivi podaci, dok se u deset poboljšala.
Evropski regulatori, dakle, sve detaljnije mjere ne samo koliko se željeznicom putuje, već i koliko je usluga pouzdana.
(Bankar)
