Polaganjem vijenaca na spomenik civilnim žrtvama Domovinskog rata i svetom misom u srijedu je obilježena 33. godišnjica zločina nad hrvatskim civilima u selu Grabovica, između Mostara i Jablanice, kojeg su počinili pripadnici Armije BiH.
Predsjednik HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora Dragan Čović kazao je kako je važno što se i danas, 33 godine kasnije, narod još uvijek okuplja kako bi se prisjetio i odao počast za 33 ubijena civila u Grabovici.
– Sjećanje na naše žrtve stalno nas na neki način drži u uvjerenju da smo trebali biti bolji ljudi u vremenu rata, ako je to uopće moguće jer to je vrijeme razaranja, stradanja, protjerivanja i užasa, kao što je i naša Grabovica, ali i ostala stratišta hrvatskog i drugih naroda u Bosni i Hercegovini, kazao je Čović.
Ističe kako Bosna i Hercegovina nikada neće profunkcionirati kao normalno, europsko i civilizirano društvo dok ne raščistimo s prošlošću.
– Dobro bi bilo da ako oni koji su činili zločine na ovim prostorima, koji su ih naredili i sproveli, ako imaju savjesti prema svojoj djeci i obiteljima, da bar otkriju mjesta gdje su pokopani ili što se već dogodilo sa žrtvama ovog kraja. Mi ćemo i dalje dolaziti i ohrabrivati ljude da se ovdje vraćaju. BiH mora zaživjeti kao normalna država, a i iz nekih drugih primjera ovih dana vidjeli smo koliko je još ostalo toga neraščišćenoga u glavama naših ljudi, kad gledamo na povijest i Domovinski rat, odnosno kako mi doživljavamo vrijeme od 1991. do 1995. godine, kazao je Čović.
Predsjednik Udruge hrvatskih stradalnika “Grabovica 93” Josip Drežnjak kazao je kako 33 godina od zločina ono što najviše boli rodbinu pobijenih je da se i dan danas ne zna gdje su tijela većine stradalih.
– Da smo svake godine pronalazili jedno tijelo, ove godine bi s time završili, ali nismo nažalost. Sva priča završava 1994. godine kad su nam u sklopu razmjene isporučili 11 vreća s posmrtnim ostacima, a u tih 11 vreća nalazile su se nečija stopala, nečije potkoljenice, nečija glava, a svjedoci smo da su sva ta tijela bila kompletna pa nam nije jasno zašto su imali potrebu i to raditi, kazao je Drežnjak.
Istaknuo je kako je želja svih ovih godina ista, da će netko doći i reći gdje su kosti ostalih pobijenih, ali, kako navodi, to se još uvijek nije dogodilo i jako je bolno.
U akciji “Neretva 93.” pripadnici Armije BiH ubili su 33 civila, među kojima četverogodišnju djevojčicu Mladenku Zadro, dok je najstarija žrtva bio 87-godišnji Marko Marić.
Od 33 ubijenih, njih 17 se još vodi kao nestalo, samo dva tijela su kompletna, a od većine stradalih pronađeni su samo dijelovi tijela.
Prema obdukcijskom nalazu na Patološkom odjelu KBC-a Firule u Splitu, iskazima svjedoka i naknadnoj rekonstrukciji događaja, zaključeno je da je većina žrtava ubijena na veoma okrutan način.
Za zločin u Grabovici pred domaćim sudovima odgovarali su bivši pripadnici Armije RBiH, i to za pojedinačna ubojstva, dok za ratni zločin protiv civilnog stanovništva i zapovjednu odgovornost nitko nije odgovarao.
Na devet godina zatvora osuđen je Mustafa Hota, na deset godina Enes Šakrak, dok su Nihad Vlahovljak, Sead Karagić i Haris Rajkić osuđeni na po 13 godina zatvora.
Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju za zločin u Grabovici pravomoćno je oslobodio kaznene odgovornosti načelnika Glavnog štaba vrhovne komande Armije RBiH Sefera Halilovića.
oslobodjenje. ba
