Od proizvoda koji ne odgovaraju fotografijama do trgovaca koji nakon prodaje brišu profile na društvenim mrežama, online kupovina u Crnoj Gori i dalje nosi brojne rizike. Dok su pojedini prodavci preko Instagrama i Facebooka ranije ostvarivali zarade od  više hiljada eura mjesečno preprodajući robu naručenu sa platformi poput AliExpressa i Sheina, tržište se posljednjih godina promijenilo — građani su sami otkrili iste platforme i sve češće zaobilaze posrednike. U međuvremenu, inspekcija upozorava da veliki dio prodaje preko društvenih mreža ostaje van domašaja zakona, bez registracije, računa i zaštite potrošača.

U zajedničkim akcijama Tržišne inspekcije i Uprave policije, usmjerenim na promet robe preko kurirskih službi, u posljednje tri godine oduzeta je roba bez dokaza o porijeklu, kao i krivotvoreni proizvodi u 25 slučajeva.

“Ukupna vrijednost zaplijenjene robe iznosila je 32.202 eura”, saopšteno je CdM-u iz Ministarstva ekonomskog razvoja.

Od početka 2026. godine pokrenuto je 26 inspekcijskih nadzora po prijavama građana. Najčešće pritužbe odnose se na proizvode koji ne odgovaraju fotografijama ili opisu iz oglasa, kašnjenja u isporuci, kao i na slučajeve kada je konačna cijena robe veća od one prikazane prilikom naručivanja.

Iz Ministarstva upozoravaju da značajan dio prodaje putem društvenih mreža nije usklađen sa Zakonom o unutrašnjoj trgovini i Zakonom o zaštiti potrošača.

“S obzirom na to da fizička lica koja prodaju robu preko društvenih mreža nijesu upisana u Registar trgovaca, nemaju status trgovca u smislu važećih propisa. Zbog toga kupci u takvim slučajevima ne mogu ostvariti prava koja su im garantovana Zakonom o zaštiti potrošača”, navode iz Ministarstva.

Profil nestane, problem ostaje

Tržišna inspekcija ističe da je u više slučajeva utvrđeno da fizička lica obavljaju online prodaju bez registrovane djelatnosti, nakon čega su uvedena u legalne tokove poslovanja. Međutim, najveći problem predstavlja identifikacija prodavaca.

“U velikom broju slučajeva postupanje inspektora je otežano jer nakon obavljene prodaje lica brišu Facebook ili druge profile na društvenim mrežama”, navodi inspekcija.

Da bi inspektori mogli da pokrenu postupak, neophodno je utvrditi identitet osobe koja vrši prodaju. Ukoliko to nije moguće, nadležni organi nemaju zakonski osnov za preduzimanje mjera.

Zbog toga iz Ministarstva apeluju na građane da budu oprezni prilikom kupovine preko anonimnih profila i internet stranica bez jasnih podataka o trgovcu.

Enormna zarada

Jedan od bivših online prodavaca (ime poznato redakciji), koji je robu nabavljao preko platformi poput AliExpressa i Sheina, za CdM kaže da je ovakav način prodaje ranije donosio značajnu zaradu, ali da se tržište u međuvremenu potpuno promijenilo.

“Prije nekoliko godina ovo je bio vrlo unosan posao. Tokom ljetnjih mjeseci znao sam da zaradim nekoliko hiljada eura mjesečno. Ljudi tada nijesu bili toliko upoznati sa tim platformama, nijesu znali kako da naručuju i koliko je jednostavno doći do iste robe direktno iz inostranstva”, priča on.

Navodi da se uglavnom radilo o kupaćim kostimima, modnim dodacima, sitnoj elektronici koji su bili popularni na društvenim mrežama.

“Mi bismo pratili trendove, naručivali robu, čekali isporuke i onda je prodavali dalje preko Instagrama i Facebooka. Kupcima je značilo što nijesu morali da čekaju sedmicama, već bi dobili proizvod odmah”, objašnjava sagovornik.

Prema njegovim riječima, dio ovakve prodaje odvijao se van formalnih tokova, bez registrovane djelatnosti.

“Nije to bilo kao klasična prodavnica. Mnogi su radili preko privatnih profila, bez prijavljene djelatnosti, jer je tako bilo jednostavnije. Dok je potražnja bila velika, moglo je dobro da se zaradi. Na primjer ljeti smo zarađivali i 5-6.000 eura” kaže on.

Međutim, kako navodi, situacija se posljednjih godina značajno promijenila.

“Ljudi su sami otkrili AliExpress, Shein i druge sajtove. Sada znaju da mogu da naruče istu stvar, često jeftinije, direktno za sebe. Kada su to naučili, posao je počeo da pada. Mnogi su ugasili stranice ili su prodaju sveli na minimum”, kaže sagovornik.

Dodaje da je najveći problem za ovakve prodavce postao gubitak prednosti koju su ranije imali.

“Ranije smo bili posrednici između kupca i robe. Danas kupac ima isti pristup kao i mi. Ako može sam da naruči i da čeka isporuku, nema razloga da plaća dodatno”, zaključuje on.

Druga korisnica za CdM ističe da je počela pravi peciva i kolače kod kuće i da ih prodaje preko društvenih mreža jer je željela da zaradi dodatni novac.

“U početku nisam razmišljala o registraciji, pošto je sve krenulo kao mala, povremena prodaja i nisam očekivala da će broj narudžbi porasti. Naravno, sada shvatam da prodaja hrane nije isto što i prodaja nekih drugih proizvoda. Kod hrane postoji velika odgovornost prema ljudima koji je konzumiraju. Ako nema registrovane djelatnosti i kontrole uslova u kojima se proizvodi, može doći do problema- od higijenskih rizika do odgovornosti ako se neko razboli. Svjesna sam da ovakav način rada nosi rizik i za mene i za kupce. Najsigurnije je da se posao uredi, ispune uslovi i radi legalno, ali mnogi koji počinju mali posao prvo krenu ovako, preko interneta, jer im je registracija dodatni trošak i obaveza”, istakla je ona.

Registrovani trgovci traže veću zaštitu od nelojalne konkurencije

Dok inspekcija upozorava na rast nelegalne prodaje preko društvenih mreža, registrovani online trgovci smatraju da je za zdrav razvoj tržišta neophodna veća zaštita od nelojalne konkurencije.

Iz Ekupi Crna Gora za CdM ističu da se od nelegalnih prodavaca štite prije svega transparentnim poslovanjem i poštovanjem svih zakonskih obaveza.

“Trudimo se da budemo maksimalno transparentni kroz jasno istaknute podatke o kompaniji, sigurnu online kupovinu i redovnu komunikaciju sa kupcima putem zvaničnih kanala. Povjerenje kupaca gradi se dugoročno i ne može se steći preko anonimnih profila na društvenim mrežama”, poručuju.

Ocjenjuju da online tržište u Crnoj Gori bilježi napredak, ali da i dalje postoji prostor za efikasniju kontrolu i suzbijanje nelegalne prodaje.

“Potrebno je dodatno unaprijediti nadzor nad nelegalnom trgovinom, zaštitu registrovanih trgovaca i informisanost potrošača kako bi tržište bilo sigurnije i pravednije za sve učesnike”, zaključuju iz online prodavnice.

Digitalna prodaja van radara: Poreska uprava nema podatke o stvarnom obimu sive ekonomije

Pored tržišnog i inspekcijskog nadzora, važnu ulogu u suzbijanju neformalne online trgovine ima i Poreska uprava Crne Gore, koja je za CdM istakla da kontinuirano prati pojave koje mogu predstavljati oblike neformalne ekonomije, uključujući i prodaju proizvoda i pružanje usluga putem društvenih mreža, kao što su Instagram i Facebook.

“Poseban izazov u kontroli ovog segmenta predstavlja činjenica da se neregistrovana prodaja najčešće obavlja iz privatnih objekata fizičkih lica, putem društvenih mreža, bez jasno dostupnih podataka o sjedištu obavljanja djelatnosti, načinu naplate, kanalima dostave i identitetu lica koje ostvaruje prihod”, ističe PU.

Poreska uprava sprovodi aktivnosti usmjerene na otkrivanje neprijavljenih djelatnosti i kontrolu poštovanja poreskih propisa, uključujući i subjekte koji posluju putem internet platformi i društvenih mreža.

“Međutim, efikasna kontrola ovog oblika poslovanja zahtijeva utvrđivanje identiteta prodavca, mjesta obavljanja djelatnosti, načina naplate i dostave, što predstavlja složen postupak”, ukazuju.

U prethodnom periodu jedan od ograničavajućih faktora za sprovođenje kontrola bio je nedostatak mogućnosti za inspekcijski nadzor u privatnim stambenim prostorima u kojima se često obavlja neregistrovana djelatnost. Dopunama Zakona o prekršajima omogućeno je da inspektori, po pribavljanju naredbe od  suda, mogu vršiti inspekcijski nadzor i u stanovima i drugim prostorijama u kojima se obavlja djelatnost.

“Ova izmjena predstavlja značajan korak ka efikasnijem suzbijanju neregistrovanog poslovanja, uključujući i neformalnu online trgovinu putem društvenih mreža. U narednom periodu očekuje se intenziviranje aktivnosti na otkrivanju i sankcionisanju neprijavljenog poslovanja u ovoj oblasti, u skladu sa zakonskim ovlašćenjima i raspoloživim kapacitetima”, poručuje PU.

Poreska uprava podsjeća da građani mogu prijaviti slučajeve sumnje na neprijavljenu prodaju, neizdavanje računa ili druge nepravilnosti nadležnim organima, čime doprinose suzbijanju sive ekonomije i stvaranju jednakih uslova za sve učesnike na tržištu.

“Kada je riječ o procjeni obima neformalne ekonomije u online trgovini, trenutno ne postoji precizna procjena njenog ukupnog obima, imajući u vidu specifičnost ovog oblika poslovanja i činjenicu da se veliki dio aktivnosti odvija putem digitalnih kanala koji nijesu registrovani kao formalna poslovna mjesta”, navodi Poreska uprava.

Milioni eura van legalnih tokova

Ekonomista Jovan Rabrenović iz Instituta ekonomskih nauka upozorava da online trgovina u Crnoj Gori više nije sporedan kanal prodaje. Prema podacima Uprava za statistiku MONSTAT, tokom 2025. godine 62,4 odsto građana starosti od 16 do 74 godine makar jednom je kupilo ili naručilo robu i usluge putem interneta, dok je čak 89 odsto koristilo društvene mreže.

“Uporedo sa rastom legalne e-trgovine raste i njen neformalni dio – prodaja preko Instagrama, Facebooka i drugih mreža bez registracije, fiskalnog računa, deklaracije, garancije i jasnog identiteta prodavca. To više nije sporadična prodaja preko privatnih profila, već segment sive ekonomije koji pogađa budžet, potrošače i registrovane trgovce”, ocjenjuje Rabrenović.

Prema njegovim riječima, problem nije samo u izgubljenim poreskim prihodima, već i u nelojalnoj konkurenciji.

“Registrovani trgovac plaća poreze, doprinose, troškove fiskalizacije i mora poštovati propise o zaštiti potrošača. Neregistrovani prodavac te obaveze uglavnom izbjegava i zato može ponuditi nižu cijenu. Takva prednost dugoročno ugrožava fer tržišnu utakmicu”, kaže Rabrenović.

Crna Gora nema posebnu evidenciju prometa koji se ostvaruje preko društvenih mreža, ali procjene ukazuju da je riječ o desetinama miliona eura godišnje.

“Prema radnim procjenama, neregistrovana prodaja preko društvenih mreža mogla bi vrijediti između 30 i 70 miliona eura godišnje, dok bi direktni fiskalni gubitak države mogao iznositi od šest do 15 miliona eura. To nijesu zvanični podaci, već procjene koje pokazuju da problem nije marginalan”, navodi Rabrenović.

Dodaje da ključni problem nije visina kazni, već mala vjerovatnoća otkrivanja prekršilaca.

“Anonimni profil ne smije biti siguran zaklon. Fokus treba prebaciti sa povremenih akcija na kontinuirani digitalni nadzor i povezivanje podataka o oglasima, isporukama, plaćanjima i kurirskim pošiljkama”, smatra Rabrenović.

Iz Ministarstva podsjećaju da građani koji kupuju preko nelegalnih internet stranica ili anonimnih profila na društvenim mrežama preuzimaju značajan rizik.

“Internet stranice koje navode da je zamjena proizvoda moguća samo u roku od 24 ili 48 sati, da ne vrše povrat novca ili ne sadrže podatke o adresi i kontaktu trgovca, trebalo bi izbjegavati”, upozoravaju iz inspekcije.

Rabrenović dodaje da građani često ne razlikuju kupovinu od registrovane internet prodavnice od kupovine preko anonimnog profila.

“Problem postaje vidljiv tek kada roba ne stigne, ne odgovara opisu ili se pokvari, a prodavac prestane da odgovara. Tada kupac često ostaje bez osnovnih dokaza i bez mogućnosti da ostvari svoja prava”, kaže on.

Posebna pažnja posvećena je takozvanim “sweep” akcijama, odnosno sistemskim kontrolama online tržišta po uzoru na praksu Evropske unije. Iz Ministarstva za CdM ističu da je nova akcija sprovedena tokom februara i marta ove godine.

“Kontrolisane su 23 internet prodavnice koje su nudile odjeću, obuću, bijelu tehniku, mobilne telefone i IT opremu. Utvrđene su četiri nepravilnosti, donijeta četiri rješenja i izdato osam prekršajnih naloga u vrijednosti od 3.000 eura”, navode iz Ministarstva.

Trenutno je u toku treća velika akcija nadzora online trgovine, koja traje do kraja juna.

Potreban sistemski odgovor

Rabrenović smatra da Crnoj Gori nije dovoljno samo povremeno reagovanje, već poseban operativni plan za nadzor digitalnog tržišta.

“Problem nije online trgovina sama po sebi. Naprotiv, ona može pomoći formalizaciji ekonomije. Problem je anonimna i neregistrovana prodaja. Potreban je sistem koji će povezati zaštitu potrošača, poresku administraciju, carinu, kurirske službe i digitalne platforme kako bi potrošač znao od koga kupuje, a registrovani trgovci poslovali pod jednakim uslovima”, zaključuje Rabrenović.

Prema Strategiji razvoja poštanske djelatnosti za period do 2028. godine, u Crnoj Gori osoba potroši u prosjeku 433 eura kupujući online, dok u zemljama EU ta brojka iznosi 1,02 hiljade po korisniku.

“Za 2027. godinu očekuje se da prosječni prihod po korisniku bude 675,5 eura, što je povećanje od 52,45 odsto u odnosu na prošlu godinu, te prihodi od e-trgovine u iznosu 214 miliona eura, što je povećanje od 75,86 odsto u odnosu na prošlu godinu. Očekivana godišnja stopa rasta do 2027. godine je 12,12 odsto, što je veća vrijednost u odnosu na 8,93 odsto u centralnoj i zapadnoj Evropi”, navodi se u dokumentu.

Na tržištu e-trgovine u Crnoj Gori očekuje se do 2027. godine 316,6 hiljada korisnika, što je povećanje od 15,25 odsto u odnosu na prošlu godinu.

Zato, kako online tržište nastavlja da raste, pitanje njegove regulacije postaje sve važnije. Cilj nije ograničavanje e-trgovine, već stvaranje sistema u kojem će potrošači znati od koga kupuju, trgovci poslovati pod jednakim uslovima, a pravila važiti jednako za sve učesnike na tržištu.

Slađana Đukanović

CdM portal